Na današnji dan davne 1883., prije točno 135 godina, Dalmatinski sabor proglasio je hrvatski jezik službenim jezikom u Kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj. Već na prvoj sjednici, 6. travnja 1861., vodila se rasprava o tome kojim bi jezikom valjalo govoriti u Saboru.
Đurđa Vukelić Rožić za svoj rad pod naslovom „I“ dobila je treću nagradu na literarnome natječaju za kazališni humoristični tekst u sklopu ovogodišnje Kešnerijade. Ona je književnica, u prvome redu pjesnikinja, a uredila je i prevela na engleski jezik antologije hrvatskog haiku pjesništva „Nepokošeno nebo“ (1996. – 2007.) i „Nepokošeno nebo 2“ (2008. – 2018.).
Nakon dugih šest mjeseci stanke jučer je u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ počela ljetna pričaonica na njemačkom jeziku. Na prvom našem susretu okupilo se nas 12 i družimo se u manjim grupama, sukladno važećim epidemiološkim mjerama.
Naslov rada koji je proglašen najboljim na literarnom natječaju za kazališni humoristični tekst u sklopu ovogodišnje Kešnerijade, pomalo podsjeća na izreku, narodnu mudrost što ju baš svi osjećamo kao svoju. I to nije slučajno. Autorica Ankica Bistrović bila je jedinica i u svojem je Martijancu rasla uz odrasle koji su dijelili praktičnu životnu filozofiju, s razumijevanjem gledali na život. To su mudrosti starine koje nam želi prenijeti.
Fran Galović, hrvatski književnik iz razdoblja moderne, rođen je u Peterancu kod Koprivnice 20. srpnja 1887.Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu.Pripadao je pravaškom liberalnom pokretu.
Jedan je od najznačajnijih pjesnika dijalektalne poezije (antologijske su njegove pjesme na kajkavskom narječju: ˝Kostanj˝, ˝Jesenski veter˝, ˝Crn - bel˝ itd.)
Na Vrbasu tekija roman je koji andrićevskim stilom progovara o važnoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta – samostanu u Jajcu. To je još jedna priča o bosanskim fratrima i Bosni Srebrenoj, o Bosni od sredine devetnaestoga do sredine dvadesetog stoljeća.
Podijeljen u tri dijela, “Na Vrbasu tekija”, “Jajačka hronika” i “Paučina i promaja”, roman je to čija su prva dva dijela možda izgubljen ili nikad napisan Andrićev rukopis, dok je treći dio fantastično precizna studija o Andriću i njegovu djelu te ujedno i autobiografski uvid u Josipa Mlakića i njegove teme.
Drago, Pero, Mazalo, Cobra, Buco, Dunja, Crni Džek, Bongo, Dado, Marina... nezaboravni su likovi kultne TV serije koja se počela emitirati početkom 80-ih godina prošloga stoljeća i uz čije su epizode odrastali brojni naraštaji mladih. Njihove su nas pustolovine oduševljavale, a kako se približavalo vrijeme emitiranja serije na televiziji, svi smo bili jako nestrpljivi i onako u svojim mislima pokušavali dokučiti što li će se dogoditi našim junacima. Hrvoje Hitrec autor je popularnih „Smogovaca“, sage o odrastanju zagrebačkih dječaka i djevojčica.
Drugi „Čitateljski izazov“ počeo je 1. ožujka 2020. i trebao je završiti do 31. prosinca 2020. godine. No, zbog pandemije korona virusa i potrebe pridržavanja propisanih epidemioloških mjera, odlučili smo produljiti rok za ispunjavanje zadataka iz izazova do 23. travnja 2021. godine.
Već punih 8 godina djelatnici Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner prigodnim sadržajima u sklopu kulturne manifestacije „Kešnerijada“ obilježavaju obljetnicu rođenja Mladena Kerstnera, velikog književnika koji je svojim scenarijima za kultne TV serije Mejaši i Gruntovčani proslavio kajkavski jezik svoga rodnoga kraja.
Čitati je lako. Kad jednom doista počnete, ne možete stati. Poput zdrave navike, potrebna vam je ta hrana za um i srce. Evo što o tome kažu najčitatelji.
Tijekom proteklih pet dana, od ponedjeljka 14. lipnja, u sklopu redovite revizije knjižnoga fonda obrađeno je nešto više od 25.000 primjeraka knjižne i neknjižne građe. Kako se na dan s dva optička čitača fizički pregleda oko 5.000 knjiga, a obrađeno je tek oko 50 posto fonda, knjižnica će za korisnike biti zatvorena do 28. lipnja.
Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kestner“ Ludbreg obavještava korisnike knjižničnih usluga da će se redovita revizija cjelokupnog knjižnog fonda provesti u razdoblju od 14. lipnja do 9. srpnja 2021. godine.
Proteklog petka u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održano je predstavljanje zbirke poezije 'Zaprpreni kaj' autorice Zdenke Čavić, Koprivničanke dobro poznate ludbreškoj publici upravo zahvaljujući suradnji s našom knjižnicom.
Predstavljen treći roman varaždinskog autora Željka Funde koji govori o lepoglavskom ustaškom logoru
Varaždinski književnik i pjesnik Željko Funda pred nešto više od mjesec dana objavio je svoj novi roman 'Lepoglava'.
Roman govori o tamošnjem ustaškom logoru 1944. godine i posvećen je njegovim žrtvama, kojih je bilo oko tisuću.
Zdenka Čavić rođena je 1954. godine te živi u Koprivnici. Interes za pisanje Zdenka razvija tijekom srednjoškolskih dana prilikom kojih je uređivala te objavljivala zanimljiva događanja iz školskih klupa na „Zidnim novinama“ gimnazije.
Vlastito stvaralaštvo voli izražavati kroz liriku koja ju je prva zaokupila, no postupno ulazi i u svijet proze – prvo kroz kratke priče, potom kroz crtice, a zatim počinje pisati i romane. Zdenkina vječna inspiracija dolazi iz samog života; događaji koji nas prate i vrijeme u kojem živimo uvijek daju mogućnost i nadahnuće za pisanje, navodi Zdenka. Najviše voli pisati o snažnim emocijama ili stanju koje smatra intrigantnim i poželjnim za izražavanje.
Na mrežnim stranicama Hrvatskog knjižničarskog društva objavljena je Lista dobrih knjiga za djecu, mlade i roditelje objavljenih u 2020. godini
U slučaju lošeg vremena predstavljanje ća biti u svečanoj dvorani dvorca Batthyany