Prof. Milivoj Dretar već tradicionalno svake godine u vrijeme Kliofesta održi u predavanje u našoj Gradskoj knjižnici. Ove godine povod predavanju bila je stota obljetnica rođenja poznatog hrvatskog redatelja Kreše Golika.
Kako nam je pojasnio prof. Dretar, Kliofest je festival povijesti koji se svake godine (od 2014.) održava sredinom mjeseca svibnja. Organiziran je kako bi se popularizirala povijest kao znanost. Kod nas, u knjižnici, obilježava se od 2017. godine kada je održano prvo predavanje na temu Che Guevare.
- Festival nema veliku tradiciju. Nakon noći matematike i biologije, glazbenih večeri, mislim da su i povjesničari došli na neku ideju. Povijest je uvijek tu da izazove žuč, žestoke rasprave, ali i slaganje ili neslaganje s njim. Festival je krenuo iz Zagreba i uskoro se proširio cijelom Hrvatskom. Dakle Kliofest je festival kojemu je cilj popularizacija povijesti kao znanosti. Mi smo naučeni prihvatiti povijest takva kakva je, no uz pomoć povjesničara trebamo sagledati povijest i s druge strane. Odnosno skrivene detalje u nekom filmu ili knjizi. To nam ponekad i promakne oku. Naziv dolazi od imena jedne od devet muza – Klio, Zeusove kćeri. Ona je sa svojim sestrama, inspirirala svaku od znanosti i umjetnosti. Klio je bila zadužena za povijest koja je u antičkoj Grčkoj bila itekako važna. Simboli Klio su lovorov vijenac na glavi ili u ruci i papirus. Ona vas potiče na istraživanje i daje vam neke nove informacije. Kliofest je počeo 2014. u Zagrebu, formirala se i udruga u koju se može učlaniti svaki ljubitelj povijesti. Moje prvo predavanje na Kliofestu bilo je 2016. godine gdje nam je došao gost iz Hrvatskog državnog arhiva, Varaždin. Pričao je o jednoj plemićkoj obitelji i njihovim tragovima. Tu je i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti. Festival traje tjedan dana. Počeo je u ponedjeljak a završava u subotu. Mi smo si jedini dali oduška i završiti u nedjelju. Dodjeljuju se i nagrade vezane uz postignuća, objavu knjiga, najbolje diplomske radove, doktorate, nova istraživanja i sl. U manjim gradovima se predavanja odvijaju u petak, a mi smo odabrali četvrtak jer je jedna izložba u dvorcu u petak. Mislim da se ni Golik ne bi srdio. - rekao je o Kliofestu Milivoj.
Kako smo već istaknuli, povod ovog predavanja bilo je obilježavanje stotog rođendana Kreše Golika, a poveznica njega i Ludbrega je u tome što je režirao poznate "Gruntovčane".
- Krešo Golik je rođen 20. svibnja 2022. u Fužinama, poznatom mjestu u Gorskom kotaru, tamo je polazio i osnovnu školu. Nije se odmah opredijelio za filmsku umjetnost. Ali je bio u toj branši, išao je u grafičku školu, a poslije je bio foto reporter. Bio je osoba koja je imala te nekakve gumbiće u rukama. Koja je radila na tonu i slici. Prvo je bio zamjenik režisera a kasnije režiser. Dobro se snašao i ostavio neki trag. Od 1947. profesionalno se bavio filmom. Počeo je ranije ispipavati teren. Prvo amaterski, a tek kasnije profesionalno. Već kao tinejdžer se bavio amaterskim filmom. Bio je u društvu "Romanija" s nekim drugim poznatim imenima. Kasnije se okušao s ozbiljnijim snimanjem. Nisu to bili samo kratki dokumentarci nego je radio sve više i bolje. Tako da možemo reći da je bio redatelj kroz pet desetljeća. Bio je vrlo plodan kao režiser. Radio je dokumentarce i sve što je trebalo te ostavio svoj pečat na filmskom žurnalu. Njegov prvi film bui je "Plavi 9" iz 1950. dakle pet godina nakon rata. Sve je bilo vezano uz istočni blok i inform biro je bio itekako aktivan. Bile su prisutne realsocijalističke teme, odnosi među ljudima. Uz "Gruntovčane" najveće ostvarenje mu je bio film „Tko pjeva zlo ne misli“. Dakle jedan ogromni film koji i dan danas rado gledamo. 
Bez obzira na to što je od njegovog nastajanja prošlo i pedesetak godina, još nas uvijek ti neki likovi nadahnjuju svojim govorima. Onda su nastali "Gruntovčani". I oni su bili malo na ledu, nisu bili odmah snimljeni kako su bili napisani. Mladen Kerstner dosta je kasno ušao u te neke enciklopedije. Smatralo ga se osebujnim autorom koji samo promovira neki lokalni podravski štih. To možda nije bilo prihvatljivo široj publici šezdesetih i sedamdesetih godina, ali kada su krenuli "Mejaši" i "Gruntovčani", a poslije "Dirigenti i mužikaši", Golik je i to režirao. Onda se i Mladen Kerstner podigao. To ostvarenje bilo je važno za nas kao i za njih. Snimljeno je 10 epizoda po sat vremena što je bilo dosta dobro za takvu seriju. Serija se snimala u Sigecu podravskom koji lokalno nosi naziv Gruntovec, ali i Ludbregu, rodnom mjestu Mladena Kerstnera.Tu su izvučeni neki dobri kadrovi. Golik i Kerstner su tu odradili jedan veliki posao. Trebalo je tu staviti zajedno sve to i snimiti da bude prihvatljivo publici. Golik je mnogo puta posjetio Ludbreg tako da zaslužuje da ga spomenemo. Sretan mu rođendan iako nije s nama. - rekao je Milivoj.
Nakon kratkog predavanja posjetitelji su pogledali 9. epizodu gruntovčana "Na probi". Pošto slavlje nije potpuno bez torte tako se i ovom prigodom mogla pojesti kriška. Tortu je dijelom sponzorirala slastičarnica "Kiki" čije ime se spominje i u prikazanoj epizodi.