Nakon duge stanke napokon je u subotu 18.rujna rujna počeo program igraonice „Klinci u knjižnici“ Dječjeg odjela Gradske knjižnice „Mladen Kerstner“.

U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ ludbreška čitateljska publika u petak će imati jedinstvenu prigodu pobliže upoznati najpoznatiji hrvatski književni par: Julijanu Matanović i Pavla Pavličića.

Kanadska Hrvatica Katarina Pejaković je Osijek, Slavoniju i Hrvatsku fizički napustila u mladosti, sa 16 godina, ali su joj u sjećanju ostali trenuci, koji su postali vrlo važni u njezinu životu i kasnije su mnogo utjecali da postane jedna od najgorljivijih zagovornika ljudskih prava hrvatskoga naroda na sjeverno američkomu tlu.

Danas nam je knjiga spala na dva slova, tetu T i dječaka B.

Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ u petak 16.9. 2021. s početkom u 19 sati će predstaviti znanstvenu slikovnicu „Priča o jednom kaju“ koju je napisala Bojana Schubert a ilustrirao Grgo Petrov.

U organizaciji Gradske knjižnice u Ludbregu u četvrtak, 16. rujna 2021. u 18:00 sati biti će upriličena promocija knjige „Anđeo” autorice Katarine Pejaković, hrvatske iseljenice, koja živi u Kanadi. O knjizi će uz autoricu govoriti recenzent Anto Pranjkić, književni kritičar i povjesničar Mario Kolar. Program će voditi Gordana Lovrečić, prof.

Na 30-tu obljetnicu smrti Mladena Kerstnera, poznatog hrvatskog književnika, scenarista i novinara cvijeće na njegov grob na zagrebačkom Mirogoju uz sinove Mladena i Ivana položili su predstavnici Ogranka Matice Hrvatske iz Koprivnice, ludbreške Gradske knjižnice i čitaonice te hrvatskog leksikografskog  zavoda.

U ponedjeljak je počela nova školska godina, većina još sređuje dojmove s ljetovanja i putovanja... Svima nam je trebao mali odmak od sumorne pandemijske svakodnevice  i nametnutih ograničenja. Vraćamo se svojim školskim i radnim obavezama sa željom da se vratimo životu kakav smo nekad živjeli.Kako god bude, preporučamo vam da svratite u knjižnicu i odaberete neku knjigu koja će vam ispuniti vaše slobodno vrijeme. Evo popisa knjiga koje su bile najčitanije u mjesecu kolovozu. Možda se odlučite za neki od predloženih naslova.

Nakon „Niske crnih bisera“ prošle godine par dana prije potpunog zatvaranja, u četvrtak 2. rujna našim smo domaćinima darovali „Zaprpreni kaj“ Zdenke Čavić. Riječima tople dobrodošlice, ravnateljica Jasna Kovačević zahvalila je na programu kojim dvije knjižnice nastavljaju započetu suradnju

Gradska knjižnica „Mladen Kerstner „ Ludbreg i humanitarna udruga „ Voli Život“ održali su kulturno humanitarnu manifestaciju“ predstavljanje književnog opusa hrvatskog književnika Ante Marinčića i njegovih djela u svečanoj dvorani dvorca Batthyany u Ludbregu.

Nakon duuuge pauze koju nam je u mnoge aspekte života donijela pandemija opet su se mali junaci sastali u našoj Knjižnici.

Iako je navedeno izdanje iz tiska izašlo još početkom studenog prošle godine, zbog svima poznate epidemiološke situacije njegovo predstavljanje u Ludbregu bilo je prolongirano sve do zadnjeg dana kolovoza ove godine.

S pjesmama našega kraja i prelijepoga kaj-a, naša knjižnica 2. rujna 2021. odlazi u goste zagrebačkoj knjižnici „Bogdan Ogrizović“. Nastavak je to našega programa „Knjižnica u gostima“ koji smo, na žalost, zbog pandemije i epidemioloških mjera prošle godine morali prekinuti.

PROMOCIJA DJELA KNJIŽEVNIKA ANTE MARINČIĆA U
U suradnji s udrugom „Volim život“ Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner u u srijedu 1. rujna s početkom u 19.00 sati u svečanoj dvorani dvorca Bathyanny održat će se promocija djea književnika Ante Marinčića. Glazbeni gost će biti Mirko Švenda - Žiga

Mala podravska enciklopedija kako neslužbeno nazivaju Podravski zbornik, krajem 2020. doživjela je svoje 46. izdanje. Ni ovog puta nisu izostali bogato opremljeni stručni članci, 12 njih, a isto toliko i priloga povijesne, etnografske, prirodoslovne, književne, umjetničke tematike.

Ovogodišnji ljetnji praznici bliže nam se kraju. Ostalo nam je još samo dvadesetak dana odmora. A sa školskom godinom počet će igraonice, pričaonice, radionice za najmlađe u našoj knjižnici. Unatoč godišnjim odmorima, ove smo godine od 21. srpnja do 12. kolovoza uspješno organizirali Ljetnju pričaonicu na njemačkom jeziku. 14 mališana sa tetom Susanne naučili su dvije nove pjesme; Guten Tag, guten Tag, Teddybaer, dreh dich um, te brojne nove dosad nepoznate riječi, igrali, pjevali, plesali i veselili se.

( Pavao Pavličić  sa suprugom Julijanom Matanović s djelatnicima Gradske knjižnice i čitaonice Novi Marof)

Na današnji dan, 16.kolovoza 1946. godine u Vukovaru je rođen Pavao Pavličić, hrvatski književnik, književni znanstvenik, prevoditelj i scenarist, istaknut po pisanju kriminalističkih romana za djecu i odrasle.

Na ovogodišnjem natječaju za kazališni humoristični tekst, koji je naša knjižnica provela u sklopu osme Kešnerijade, drugu je nagradu dobio Franjo Oreški iz Pribislavca nadomak Čakovca za autorski tekst „Pismo“. To ga je iznenadilo i oduševilo: „Nažalost, nisam mogao doći na kajkavske dane u Ludbreg jer sam bio na liječenju. Čuo sam od prijateljice iz Krapine za taj natječaj te poslao tri rada. Doista se osjećam kao pobjednik jer će šest najboljih radova biti objavljeno u posebnom izdanju e-knjige 'Kešnerovi meštri smeha' što će ih učiniti dostupnima širokoj publici, a tekst ne može živjeti bez publike.“

Hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar i jedan od najvećih hrvatskih književnika, Janko Polić Kamov rođen je u Rijeci, 17. studenog 1886., a sa nepune 24 godine umro u Barceloni, 8. kolovoza 1910. Rođen je u uglednoj i imućnoj obitelji.Otac mu Ante s Hvara je doselio u Senj gdje je stekao trgovačku naobrazbu, a zatim je preselio u Rijeku te baveći se trgovinom stekao znatan imutak i ugled.Osim toga bio je javni i kulturni djelatnik: imao je bogatu biblioteku, prijateljevao je s Brnčićem, Derenčinom, Starčevićem i Supilom, dopisivao se sa Strossmayerom i Kranjčevićem, a s Politeom je izdavao reviju Prva hrvatska misao.

Dana 7. kolovoza 1494. Blaž Baromić je dovršio prvo djelo senjske tiskare "Senjski glagoljski misal", drugo izdanje glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora. U kolofonu Misala navodi se da su mu u tome poslu pomagali Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić.