Na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice autorima pobjedničkih pjesama 5. recitala kajkavske poezije „Božo Hlastec“ u utorak 25. siječnja uručene su nagrade.

Podsjetimo, brončani kaj za pjesmu Mater roža dobio je varaždinski književnik Željko Funda. Srebrni kaj dobio je varaždinski pjesnik Tomislav Ribić za pjesmu Noč gda je Tomica premišlal o kmici na koncu mesta Brucea Springsteena, a Zlatni kaj i novčanu nagradu u iznosu od 1000 kuna dobila je varaždinska pjesnikinja Ljubica Ribić za pjesmu Meste šibic gerde rieči.

Ravnatelj Gradske knjižnice nagrađenim pjesnicima zahvalio je na sudjelovanju na ovogodišnjem recitalu i čestitao na osvojenim nagradama.  

Dobitnica Zlatnoga kaja Ljubica Ribić kaže ističe kako je ugodno iznenađena, jer nagradu nije očekivala. Sa svojim pjesmama na  recitalu sudjeluje od njegovog samog početka.  Posebno joj je drago što je dobila nagradu zbog  same pjesme koja je posvećena suvremenoj temi, o fenomenu otuđenja. O svom kajkavskom izričaju u pjesmi Meste šibic gerde rieči Ljubica Ribić kaže:

-Osobno ne mogu reći da pripadam nekom određenom kajkavskom području, ne mogu reći da govorim ivanečki, bednjanski iako sam iz takve  obitelji koja govori jednu mješavinu. Imam u svom govoru i utjecaja Međimurskog, naprosto se želim ograditi kad me netko pita iz kojeg sam dijela kajkavskog područja, ja znam da je to nekako moj kućni kajkavski kojeg njegujem i volim. Da li je to ispravno ili ne, to će prosuditi drugi, ali volim pisati na tome, osjećam neku toplinu kad pišem.

Dobitnik Srebrnog kaja Tomislav Ribić iz Varaždina ( kroz smijeh kaže kako nije ni u kakvom srodstvu s Ljubicom Ribić )  o svojoj pjesmi Noč gda je Tomica premišlal o kmici na koncu mesta Brucea Springsteena kaže kako je ona začetak njegove nove zbirke Psihodelički jukebox.

-Samim time što je jedna od prvih pjesama dobila nagradu, puno mi znači.  Puno znači kad radiš novu zbirku koja je konceptualnog karaktera. I moj je jezik varaždinska kajkavština na kojoj sam proučavao riječi koje se često ne upotrebljavaju. Zbilja mi je drago na nagradi, mene je prošle godine  kolega Željko nagovoril, pa daj pošalji nešto u Ludbreg. I poslao sam i prošle je godine prošla moja pjesma za zbornik, a ove je godine dobila nagradu.

A poznati varaždinski književnik Željko Funda, zaljubljenik i veliki zagovornik  domaće kajkavske riječi o svojoj nagrađenoj pjesmi Mater roža kaže: 

-Ja da pišem na kajkavskom, ja uvijek počnem  s poznatom Krležinom: reč materinska je od đemanta sakoga preštimanejša. To jest, riječ materinska  je važnija od svakog dijamanta i gda pišem nekaj na kaju, ja bi štel da ono kaj napišem da ima đemantni sjaj. Zbilja da zrači. E sad, koliko to zide dobro, kolko ne, nekaj je,  negda nikak, ali to mi je pričetek. Mater roža zgledi da je ipak zasvetlila i da je dobro.

Primiče se siječanj kraju. Haraju bolestice. Od korone do raznih infekcija. Danas nas je zato bilo manje. 

Stoga je učenje više došlo do izražaja i eto -pobune. 

Naša glavna tema su danas bila slova Č i Š.

Pri izgovoru smo si pomagali tako što smo prstićima stiskali naša lišca, oba odjednom, da napravimo prolaz i pomognemo si isturiti usne.

Potom smo malo propitivali i vježbali našu radnu memoriju, i numeričku, i verbalnu.

Npr.ponavljanje brojeva u nizu, ponavljanje riječi u nizu, ponavljanje traženog elementa iz neke priče, npr.  (maksimalno skraćeno), Mama je poslala medu u dućan po kruh, meso i sok. Kada je medo došao u dućan zaboravio je što treba kupiti. Možeš li mu ti pomoći?

Najslađi dio je bila igra. Nesumnjivo! Čak smo i na pametnom telefonu pogledali crtić.

U našoj knjižnici volimo jako i igro-knjige.

Danas nas je zabavljao tablet Farma.

I sami smo oponašali glasanje životinja. 

Vrijeme nam je proletjelo.

Vidimo se drugi tjedan. U veljači!

U sklopu kulturne manifestacije  7. dana Bože Hlasteca, a u povodu 28. Obljetnice njegove smrti, cvijeće na grob poznatog ludbreškog pjesnika koji je pisao kajkavskim narječjem, na samoborskom gradskom groblju uz članove obitelji položili su i predstavnici Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

ravnateljI ovim su se činom ludbrežani prisjetili pjesničkog djela Bože Hlasteca te mu na taj način odali zasluženo priznanje.

Podsjetimo, Božo Hlastec rođen je u Ludbregu 19. siječnja 1923., od 1952. živio je i radio u Samoboru, umro je u Varaždinu 26. 1. 1994. Objavio je pet zbirki pjesama, a tridesetak mu je pjesama i uglazbljeno. Božo Hlastec je pjesnik zavičajno pejzažne kajkavske lirike. Stihovima je slikao prostore vlastite duše koristeći se motivima svojega rodnoga kraja. Pjesme su mu samo naizgled jednostavne, ali iznimno ritmične, osjećajne i poetične. Njegov stih odaje zaljubljenika u svoj rodni kraj i njegove ljude.

Središnji događaj ove kulturne manifestacije bio je 5. Recital kajkavske poezije na koji se ove godine prijavilo 38 pjesnika sa 92 neobjavljene pjesme. Prema kriterijima natječaja, prosudbeno povjerenstvo odabralo je 20 pjesama koje će biti objavljene u novom zborniku 2023. Godine. Nagradu Brončani kaj dobila je pjesma Mater roža, poznatog varaždinskog književnika Željka Funde. Srebrni kaj dobila je pjesma Noč gda je Tomica premišlal o kmici na koncu mesta Brucea Springsteena, varaždinskog pjesnika Tomislava Ribića,  a Zlatni kaj i novčanu nagradu u iznosu od 1000 kuna dobila je varaždinska pjesnikinja Ljubica Ribić za pjesmu Meste šibic gerde rieči.

Unatoč brojnim problemima s kojima se knjižnice susreću u pandemijsko vrijeme uzrokovano korona virusom, Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg ostala je vjerna svojoj  tradiciji. Rezultat te vjernosti je o nova, sedma po redu, brošura objavljena u biblioteci „Ludbreške razglednice“. Riječ je o knjižici Darovi Svete Krvi koju autorski potpisuje Stjepan Stjepić, istaknuti hrvatski novinar i publicist.

Knjižica je objavljena u prosincu 2021. godine, u povodu obilježavanja 610. godina od čuda koje se dogodilo u Ludbregu. Naime, riječ je o događaju iz 1411. godine kada je svećeniku, koji je posumnjao u istinitost riječi i čina pretvorbe, u kaležu provrela prava krv.

O ludbreškom svetištu do sada su objavljene mnoge studije i rasprave, a Stjepićeva „razglednica“ tek je jedan vrijedan kamenčić u tom bogatom mozaiku. To je izdanje koje čitatelju nudi sve potrebne podatke o osobama i događajima koji svjedoče o čudima ozdravljenja na zagovor Krvi Kristovoj. Ali, i puno više od toga.

Knjiga je bogato opremljena fotografijama koje daju cjelovitu sliku razvoja grada Ludbrega i svetišta, te brojne povijesne dokumente, koji na pregledan način otkrivaju najznačajnije ludbreške vrijednosti stvarane kroz stoljeća povijest, od antičke Iovie do danas.

 Autor: Kristijan Skočibušić

Foto: Arhiva Terra Croatia

Naše prvo druženje u ovoj mladoj godini....malo praznika, malo samoizolacija....

 
Jedva smo dočekali jedni druge.
Naši govorni aparati su bili ushićeni i imali su puno toga za razmjeniti.
 
Umirili smo se tzv.gimnastikom za mozak koju prate aktivnosti u pokretu. One pomažu u pažnji i usvajanju novih znanja i vještina, a nekome su i optimala za izražavanje.
 
Zato nam je bilo lako izraziti što smo sve danas jeli (mesa, zelja, krpica, pahuljica, juha, Lokija (čitaj: Choco loco) i onog na L što je smeđe i maže se na kruh)....
 
Danas smo namjerno paralelno istraživali glasove K i G. Baš smo se trudili čuti kada je koji teta izgovorila.
 
Budući da je teta Taja unaprijed znala da ćemo biti jako vrijedni, dobri i orni donijela nam je pune dvije vreće igračaka da nam bude još zanimljivije. Krivo je pretpostavila - mi smo jako zavoljeli igračke naše knjiženice te smo si ih brzo izvukli van.
 
 

Zbog pogoršane epidemiološke situacije i ukazane potrebe Gradska knjižnica „Mladen Kerstner“ će za korisnike do povratka radnika s bolovanja od ponedjeljka 24. siječnja 2022. raditi prema sljedećem rasporedu: 

Ponedjeljak, 24. siječnja 2022.         13:00 - 19:00 sati

Utorak, 25. siječnja 2022.:                13:00 - 19:00 sati

Srijeda, 26. siječnja 2022. :                7:00 - 14:00 sati

Četvrtak, 27. siječnja 2022. :             7:00 - 14:00 sati

Petak, 28. siječnja 2022. :                  7:00 - 14:00 sati

Subota, 29. siječnja 2022 :                 zatvoreno 

O rasporedu radnoga vremena za razdoblje od 31. siječnja 2022.  korisnike ćemo izvijestiti u petak 28. siječnja 2022. putem naše mrežne stranice, fb profila i radio Ludbrega. Molimo sve naše korisnike za razumijevanje.

U sklopu kulturne manifestacije „7. dani Bože Hlasteca“ u izlogu gradske knjižnice i čitaonice postavljena je izložba tiskanih djela poznatog ludbreškog pjesnika Bože Hlasteca. Za života je Božo Halstec objavio pet samostalnih zbirki pjesama: Stari poti (1970.), Zvezde nad Sanoborom (1971.), Podravske senje (1977.), Na zemli tragi (1980.), Lubavne popevke (1989.).

Zahvaljujući gospođi Jasminki Hlastec Funda koja je Gradskoj knjižnici darovala ostavštinu svoga oca, 2019. je tiskana zbirka pjesama Sonca bi štel. U prvome dijeli zbirke nalaze  se Hlastecove neobjavljene pjesme iz pedesetih godina i dvije iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U drugom su dijelu zbirke dečinske popevke, pjesme koje je autor stvarao inspiriran svojim unucima.

Izložena su i djela nastala u sklopu manifestacije Dani Bože Hlasteca, kojima Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ podsjeća na pjesničko djelo Bože Hlasteca te mu na taj način odaju zasluženo priznanje, potičući stvaralaštvo na kajkavštini. Prvo je u ediciji „Ludbreške razglednice“  2015. objavljena brošura Božo Hlastec – ludbreški pjesnik.

Već punih pet godina, od 2018. svake se godine održava recital kajkavske poezije Božo Hlastec. Po dvadesetak odabranih pjesama s  prva tri recitala objavljeno je 2020. u zborniku kajkavskih pjesma pod naslovom „Zavuzlana misel“. Izložene su i po tri pobjedničke pjesme s recitala 2021 i 2022. godine koje će s odabranim pjesmama sa sljedećeg recitala biti objavljene u novome zborniku 2023. godine.

Ovogodišnji virtualni 5. recital kajkavske poezije Božo Hlastec pod nazivom „Nebegledec“ završava objavom Prosudbenog povjerenstva o izboru nagrađenih pjesama na mrežnoj stranici  i Facebook profilu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Od ukupno 92 pristigle pjesme,  članovi prosudbenog povjerenstva prvo su odabrali 20 pjesama koje će biti tiskane u zborniku u kojem će biti pjesme s recitala od 2021-2023. godine. Odluka povjerenstva o izboru nagrađenih pjesama objavljena je u video snimci recitala na mrežnoj stranici i na fb profilu gradske knjižnice.

Autori nagrađenih pjesama dobit će skulpture Zlatni, Srebrni i Brončani kaj, a autor pobjedničke pjesme i novčanu nagradu u iznosu od 1000 kuna.

U snimci 5. recitala možete poslušati svih 20 odabranih pjesama koje će biti tiskane u našem zborniku sljedeće godine.

Još uvijek govorimo o zimskim temama, pa nam je tako na početku Sebastian prepričao svoju slikovnicu koju je pročitao za lektiru : "Snjegović na toplom jugu". Nakon toga nam je Matej ukratko prepričao priču od prošle srijede : "Moj snjegović Miroslav". Današnji zadatak bio je ispričati priču u slikama. Priči smo dali naslov "Snjegović pored puta", a dječaka iz priče nazvali smo Vito. Priča je ispričana ovako : Jednog dana dječak Vito šetao je po snijegu i vidio je klackalicu, kojoj se razveselio. Sjeo je na klackalicu, ali onda je vidio da nema prijatelja da se zajedno klackaju. Razmišljao je što da radi i odjednom se nečega dosjetio. Napravio je snjegovića, stavio ga na klackalicu i počeo se s njim klackati. Bio je jako sretan ! Onda je došao njegov prijatelj i začudio se što se Vito klacka sa snjegovićem. "Što se čudiš ?" pitao je Vito. "To je moj snjegović ! Nisam imao prijatelja, pa sam si napravio snjegovića. Dao sam mu ime Anđelo. Dođi se i ti igrati s nama !" I tako su se svi zajedno igrali. Na kraju smo od kartonskih kugli, kolaž papira i drvenih štapića izradili snjegoviće, s kojima smo malo i glumili.

Na današnji dan 19. siječnja 1923. godine rođen je poznati ludbreški pjesnik Božo Hlastec. Od 1952. živio je i radio u Samoboru, umro je u Varaždinu 26. 1. 1994. Objavio je pet zbirki pjesama, a desetak mu je pjesama i uglazbljeno. Božo Hlastec je pjesnik zavičajno pejzažne kajkavske lirike. Stihovima je slikao prostore vlastite duše koristeći se motivima svojega rodnoga kraja. Pjesme su mu samo naizgled jednostavne, ali iznimno ritmične, osjećajne i poetične. Njegov stih odaje zaljubljenika u svoj rodni kraj i njegove ljude.

U znak sjećanja na njegovo pjesničko djelo Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ od 2012. godine organizira Dane Bože Hlasteca s ciljem poticanja i njegovanja kajkavskog jezika.

Ovogodišnji program „7. dani Bože Hlasteca“ Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ morala je prilagoditi dosad najtežim epidemiološkim uvjetima zbog kojih nije bilo moguće u živo organizirati brojne sadržaje po kojima je ova kulturna manifestacija bila prepoznatljiva.

Središnji događaj i ovako reduciranog programa je 5. recital kajkavske poezije Božo Hlastec pod nazivom „Nebegledec“. Snimku recitala u sklopu kojeg ćemo objaviti odluku prosudbenog povjerenstva o izboru tri nagrađene pjesme objavit ćemo na našoj mrežnoj stranici u četvrtak 20. siječnja 2022.

Kao što je poznato, na raspisani natječaj za 5. recital „Božo Hlastec“ primili smo 92 pjesme 38 autora. To je 30 posto pjesma više i čak 40 posto autora više u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga je prosudbeno povjerenstvo imalo „slatke brige“ oko izbora 20 pjesama koje će se s  ovogodišnjeg recitala uvrstiti u novo izdanje zbornika. 

Plakat Sjedim čitam slikamKnjižničarsko društvo Varaždinske županije objavilo je fotonatječaj : Sjedim, slušam, slikam...kojim želi motivirati srednjoškolsku populaciju na dolazak u knjižnice, upoznavanje s njezinim fondom, mogućnostima i uslugama koje im one nude.

Kriteriji za natječaj obuhvatit će maštovitost, kreativnost i originalnost fotografskog rada, a prije svega spontanost i sposobnost prijenosa emocije i trenutka.

Pobjednički radovi bit će objavljeni nakon završetka natječaja na mrežnoj stranici i Facebook profilu Knjižničarskog društva Varaždinske županije, u e-časopisu Društva te  lokalnim  medijima. Nagrade će se dodijeliti na prvoj radionici Društva, u 2022. godini. U slučaju posebnih epidemioloških uvjeta, dodijelit će ih knjižničari  u svojim knjižnicama. 

Natječaj je otvoren od  11. siječnja do 31. siječnja 2022. godine.

Natječaj je objavljen na službenim stranicama Društva te na facebook stranici,  https://pubweb.carnet.hr/kdvz/, na kojima se mogu preuzeti UPUTE ZA NATJEČAJ, i PRIJAVNICA.

 

Zbog pogoršane epidemiološke situacije i ukazane potrebe Gradska knjižnica „Mladen Kerstner“ će od  18. – 21. siječnja 2022. za korisnike raditi prema sljedećem rasporedu:

Utorak 18. siječnja 2022.:                13:00  -  19:00 sati

Srijeda, 19. siječnja 2022. :                7:00  -  14:00 sati

Četvrtak, 20. siječnja 2022. :             7:00  -  14:00 sati

Petak, 21. siječnja 2022. :                  7:00  -  14:00 sati

Subota, 22. siječnja 2022 :                 zatvoreno 

O rasporedu radnoga vremena za sljedeći tjedan od 24- 29. siječnja korisnike ćemo izvijestiti u petak 21. siječnja putem naše mrežne stranice, fb profila i radio Ludbrega. Molimo sve naše korisnike za razumijevanje

 
Obzirom da se nismo vidjeli za vrijeme zimskih praznika, Graciella i Matej ispričali su kako su proveli praznike. Uz ostalo, najviše im se svidjelo na adventu u Varaždinu. Graciella je uživala na ledenom toboganu i klizanju, a Matej na velikom kotaču i klizanju. Pročitali smo šaljivu priču "Moj snjegović Miroslav", koja govori o dječjim zimskim radostima, te o zimskim zgodama i nezgodama na snijegu...No, najljepše je graditi snjegovića, jer si možeš sam napraviti bijelog, snježnog prijatelja... Prepričali smo priču, i opisali što sve možemo raditi na snijegu...što je u priči bilo smiješno... Na kraju smo od rolica od kartona i kolaž papira izradili snjegoviće i dali im imena. Graciella : snjegović Snješkić Matej : snjegović Jelkić.
 
Jasenka Bajrović
 
 
 
 

Ovo zimsko vrijeme je kao stvoreno za boravak u toploj sobi, šalicu kave ili čaja i dobru knjigu. Pogledajte što se najviše čitalo u prosincu prošle godine pa vas to možda inspirira da i vi posudeite neku od predloženih knjiga.

Nakon puna dva tjedna temeljitog iščitavanja, Prosudbeno povjerenstvo ovogodišnjeg 5. Recitala kajkavske poezije „Božo Hlastec“ objavilo je konačan odabir 20 pjesama koje će biti uvrštene u tiskano izdanje zbornika koji će biti tiskan sljedeće, 2023. godine. Među odabranim pjesmama nalaze se i prve tri čijim će autorima biti uručene posebne nagrade. Podsjetimo, u tiskanome zborniku naći će se odabrane pjesme s recitala održanih 2021, 2022 i 2023. Godine.
Ove godine povjerenstvo je imalo nešto teži zadatak jer je do 21. Prosinca 2021. Zaprimljeno ukupno 92 pjesme od 38 autora.

U ponedjeljak je Gradsku knjižnicu  i čitaonicu „Mladen Kerstner“ posjetio  publicista i književnik Nenad Piskač. Došao je, kaže, u posjet svome prijatelju, akademskom slikaru Goranu Petraču. Knjižnici je darovao prve tiskane primjerke drugog izdanja svoga romana „Prvo računalo“. Knjiga je nedavno izašla u izdanju „Naklade Bošković“ iz Splita. Ovaj kratki i iznenadni susret bila je prigoda za razgovor s književnikom podrijetlom iz belskoga kraja koji je kao novinar i publicist početkom 90-ih godina prošloga stoljeća puno pisao o Ludbregu. 

Pikniiiiik! 

Djeca kažu piknik, no valjda je to ipak bio Božićni domjenak. 

Dan prije Badnjaka 2021.

Razgovarali smo o simbolici Božića.

Hm, ne čudite se, za djecu su to uglavnom - darovi. 

Dopala im se ideja da u svome srcu naprave jaslice za Isuseka.

Nismo mi ni danas propustili naše vježbice.

Ipak naglasak je bio na pjesmi, smijehu, igri, grickalicama, sokićima.....

Sad ćemo imati dvotjednu pauzu.

Uživajte kao i mi. 

Sretne i blagoslovljene  blagdane svima žele veseli pričaoničari!

U subotu 18. 12.2021. završen je rok za slanje radova na  5. recital kajkavske poezije „Božo Hlastec“. Do srijede 22. prosinca pristiglo je 38 prijava s ukupno 89 radova. Svi pristigli tekstovi odmah su proslijeđeni članovima Ocjenjivačkog povjerenstva koje će donijeti odluku o izboru 20-ak pjesama koje će biti objavljene u zborniku s ovogodišnjeg recitala. Od njih će potom članovi povjerenstva odabrati tri pjesme koje će dobiti kipiće Brončani, Srebrni i Zlatni kaj. Autor pobjedničke pjesme dobit će i novčanu nagradu u iznosu od 1000 kuna.

Prigodne kulturne aktivnosti u sklopu 7. Dana „Bože Hlasteca“ održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama od 19-26. siječnja 2022.

U ovo predblagdansko vrijeme, vrijeme darivanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ proglašeni su najčitelji za 2021. Godinu.

Prema odredbama Pravilnika nagrada se dodjeljuje čitateljima koji  pročitaju najveći broj knjiga, ali koji istovremeno promiču  knjigu i čitranje. U kategoriji djece predškolske dobi za najčitateljicu je proglašena Ana Piškor sa 99 posuđenih slikovnica.

Ana Dolovski, učenica 4. Razreda najčitateljica je u kategoriji nižih razreda osnove škole sa 56 pročitanih knjiga, a Adam Anadolac sa 81 pročitanom knjigom  najčitatelj je u kategoriji viših razreda osnovne škole.

Sa 24 pročitane knjige Magalena Golec najčitateljica je u kategoriji studenata i učenika srednjih škola. U kategoriji odraslih najčitateljica je Vera Vukina sa 118 pročitanih knjiga.

Uz priznanja i besplatnu jednogodišnju članarinu, ravnatelj Gradske knjižnice najčitateljima u svim kategorijama  darovao je knjige.

Tom je prigodom podsjetio na snagu pisane riječi koja se očituje u njenoj sposobnosti da utječe na čitatelja, mijenja doživljaj svijeta i sebe samih, te nam omogućuje  susret s  drugim i različitim, razvija empatiju i suosjećanje

Odluka o radnom vremenu:

Na današnjoj igraonici "Klinci u knjižnici" na početku smo razgovarali o tome kako djeca provode ove dane, pa nam je Neva ispričala kako je bilo na adventu u Zagrebu, Graciella i Sebastian su nam ispričali da će sutra sa školom sudjelovati na Božićnom sajmu u Ludbregu. Prodavat će kolače i ukrase koje su izradili. Zapjevali smo i prigodnu pjesmicu "Zvončići". Pročitali smo šaljivu priču "Božićne papuče", iz slikovnice "Pahuljaste priče", koja se djeci dopala. Nakon priče razgovarali smo o njihovim željama, što žele od Djeda Mraza. Na kraju smo izradili božićne čestitke od valovitog kartona, kolaž papira, glitter ljepila, te pahuljice od drvenih štapića obojanih plavom pastelom. Još jednom smo zapjevali "Zvončiće" !