U povodu četrnaeste Noći knjige, koja se ove godine održala pod temom „O životinjama i ljudima“, Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ u Ludbregu bila je mjesto susreta znanosti i književnosti. Manifestacija koja od 2012. promiče kulturu čitanja i knjigu kao civilizacijsko dobro, ove je godine u našoj knjižnici potaknula na razmišljanje o snažnoj povezanosti čovjeka i životinja – od mitova i književnosti do suvremenih etičkih pitanja i ekološke svijesti.
Program 23.4. započeo je uvodnim obraćanjem ravnatelja Stjepana Stjepića, a potom su uslijedila dva zanimljiva predavanja. Profesorica Lidija Novosel iz koprivničke Gimnazije „Fran Galović“ u svom je izlaganju „Alegorijska dimenzija životinjskih motiva u književnosti“ predstavila kako su životinje od davnina simbolički služile u književnosti za prenošenje moralnih poruka, društvenih kritika i duhovnih uvida. Od zmije i janjeta u Bibliji, preko Ezopovih basni i narodnih bajki, sve do modernih klasika kao što su "Životinjska farma" Georgea Orwella i "Preobrazba" Franza Kafke, životinje su poslužile kao snažno sredstvo za opis čovjeka i njegovih odnosa u društvu.
Uslijedilo je predavanje drugog panelista, dr. sc. Miljenka Ernoića, stručnjaka za održivu poljoprivredu i promicatelja agrobioraznolikosti. U predavanju pod nazivom „Kad nestane leptira, nestat će i ljudi… jesmo li na putu bez povratka uništenja bioraznolikosti?“, Ernoić je iznio niz činjenica o nestanku tradicionalnih biljnih i životinjskih vrsta uslijed industrijalizacije i globalizacije poljoprivrede.
U svom izlaganju dr. Ernoić upozorio je na zabrinjavajuće podatke: u posljednjih 100 godina izgubljeno je više od 30.000 sorti kultiviranih biljaka, a čak 70 % svjetskog mlijeka dolazi od samo jedne pasmine krava. Uzroci su brojni – industrijalizacija poljoprivrede, deagrarizacija, urbanizacija i gubitak tradicionalnih znanja i praksi.
„Imamo galopirajuću genetsku eroziju. Agrobioraznolikost nestaje brže nego što je možemo obnoviti. To je bogatstvo koje nam osigurava otpornost ekosustava, zdravu prehranu i održivost“, istaknuo je Ernoić. Naglasio je kako je tradicijsko stočarstvo, poput držanja konja, goveda i svinja na prirodnim pašnjacima, ključno za očuvanje biološke raznolikosti jer podržava i opstanak brojnih divljih vrsta.
Posebno je upozorio na opasnosti sintetičke hrane i pozvao na hitnu zakonsku regulaciju koja bi spriječila daljnju degradaciju krajobraza.
No, unatoč navedenom, dodao je: „Priroda je strahovito obnovljiva. Samo, možda trebamo doći do granice da osjetimo elementarnu glad kako bi naša politika konačno počela razmišljati drugačije“, zaključio je Ernoić.
Večer je završena otvorenom raspravom s publikom, tijekom koje su posjetitelji postavljali pitanja.