U povodu Svjetskog dana čitanja naglas koji se obilježava danas, 3. veljače, za naše najmlađe korisnike pripremili smo virtualno čitanje priče “Tebi već se sniva”.
Riječ je o prekrasno ilustriranoj uspavanki sa stihovima o godišnjim dobima, koja spavaju i bude se u životnom ciklusu.
Djeca spavaju, odrasli spavaju, životinje spavaju i godišnja doba spavaju također. Kada je zima budna, ostala tri godišnja doba spavaju. Kada zima odlazi snivati, proljeće se budi iz sna. Ljeto se budi nakon proljeća i jesen slijedi nakon ljeta, na kraju vraća se zima.
Autorice ove prekrasne slikovnice su sestre Haddy Njie i Lisa Aisato.
Uživajte u priči!

U utorak 26. siječnja 2021. na mrežnoj stranici Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ službeno su objavljena imena dobitnika nagrada 4. Recitala kajkavske poezije „Božo Hlastec“. Prema odluci Prosudbenog povjerenstva Brončani Kaj dobila je pjesnikinja Snježana Budanec iz Odre-Novi Zagreb za pjesmu „Mrkle i naopak“. Srebrni Kaj dobio je poznati varaždinski književnik Željko Funda za pjesmu „Cajt od vode. Zlatnim Kajem nagrađen je ivanečki pjesnik Darko Foder za pjesmu „Hosta je me muore“. 

Zbog pandemije korona virusa koja je onemogućila održavanje planiranog programa 4. Recitala u dvorcu Bathyanny, nagrade je pjesnicima u prostorijama knjižnice uručio ravnatelj Stjepan Stjepić.

Umjesto svečanog programa podjele nagrada u dvorcu „Bathyanny“, ovogodišnji 4. Recital kajkavske poezije Božo Hlastec „Faloček kraja našega“, završava objavom odluke Prosudbenog povjerenstva o izboru nagrađenih pjesama u sklopu virtualnog programa na mrežnoj stranici i Facebook profilu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Prosudbeno povjerenstvo ovogodišnjeg, 4. recitala kajkavske poezije „Božo Hlastec“ Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ objavilo je popis 22 pjesme koje će se natjecati za izbor tri najbolje pjesme recitala. Do 21. prosinca 2020. godine na natječaj je 27 autora prijavilo 70 pjesama.

Na vrhu liste najčitanijih knjiga domaćih autora je roman „Adio kauboju“ u kojem nam autorica Olja Savičević Ivančević priča netoleranciji, o nasilju, o drugima i drugačijima, u ovom slučaju o Danijelu, bratu Ruzinave, i Braći Irokezima, o obitelji u kojoj su ostale dvije sestre i majka i njihovim odnosima, o generaciji koja se osipa, o lokalnom tranzicijskom gazdi Vrdovđeku, o lažnim herojima Nedu Montgomeryju i Anđelu s usnom harmonikom—jasno je, nalazimo se u srcu vesterna—tu je i istraga jedne smrti, željezni konj u punom trku, misteriozno pismo, mailovi, spisateljica gospođa 0, kućni porno video... Roman je ispričan kroz poetske fragmente gustoće urana i opojnosti kanabisa, skakućući u vremenu i skupljajući se prema kraju, velikom finalu s pucanjem i putovanjem. U ovom romanu su se sreli Michael Ondaatje i Sergio Leone, iz likova kao da progovara nešto od duha otočana Ranka Marinkovića, a za glazbu su bili zaduženi Ennio Morricone i Toma Bebić. Mogli bismo reći, bilo jednom u Starom Naselju, pored mora... A tako je i danas.

Na današnji dan 5. siječnja 1524. umro je  Marko Marulić,  autor prvog djela hrvatske književnosti na narodnome jeziku, pod naslovom Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdrži istorija svete udovice Judit, u versi harvacki složena. Mnogi ga nazivaju ocem hrvatske književnosti. Najpoznatije djelo mu je ep "Judita" u kojem istoimena glavna junakinja ubija asirskog vojskovođu Holoferna koji opsjeda njen grad Betuliju (turska opsada Splita).

Rođen je u splitskoj plemićkoj obitelji Marulić koja se od 1436. nazivala i Pecenić. U Splitu je završio humanističku školu, no ne zna se gdje je studirao, možda u Padovi. Bavio se odvjetništvom u rodnome gradu i obavljao sudačku službu. Središnja je osoba splitskoga humanističkoga kruga.

O Marulićevim su se mladenačkim godinama stvorila dva oprečna mišljenja: s jedne je strane Franjo Božičević Natalis u Marulićevoj biografiji napisao da je u mladosti živio raskalašeno. Prema drugoj je priči Marulić od početka živio poluisposničkim životom. Svečano otkrivanje spomenika bilo je 26. srpnja 1925. godine, povodom otvorenja željezničke pruge Zagreb-Split i održavanja velike Jadranske izložbe. Na postamentu je s prednje strane kipar Ivan Meštrović uklesao: Marko Marulić 1450.-1524., a sa stražnje: Ivan Meštrović svoje djelo poklonio. Ploču su 1942. godine čekićima razmrskali talijanski fašisti.

Na trusnom području Banovine koje je pogodio katastrofalni potres magnitude 6,2 teško su oštećene i zgrade narodnih knjižnica. Najteže je stanje u Petrinji. Prema navodima Ante Mrgana, ravnatelja petrinjske knjižnice, 44.000 jedinica knjižne građe ne može više biti u oštećenome prostoru.

U četvrtak, 24. 12. 2020. iz tiska je izašla šesta po redu knjižica iz edicije „Ludbreške razglednice“. Ovom edicijom Knjižnica se prisjeća svojih poznatih sugrađana. Nakon „razglednice“ kojoj je bio tema hrvatski filozof prof. Vladimir Filipović, autor brojnih filozofskih djela došao je red da se ovoj plejadi pridruži i poznata ludbreška i hrvatska bacačica koplja Sara Kolak.

Badnjak je. Dan kad kršćani užurbano završavaju sve dnevne poslove, spremaju se za obiteljsku večeru i odlazak na misu polnoćku na kojoj se dočekuje Božić, najradosniji kršćanski blagdan.

2

 

Zbog novonastale epidemiološke situacije obavještavamo sve sudionike da se rok za Čitateljski izazov produžuje do 23. travnja 2021. godine.

Prije punih 59 godina (10. 12. 1961.), jedan od najvećih književnika s prostora bivše Jugoslavije, Ivo Andrić primio je Nobelovu nagradu za književnost.
Ovaj književni velikan rođen je u hrvatskoj obitelji u Travniku. Živio je u Beogradu i sebe je smatrao jugoslovenskim piscem a svoje književno djelo posvetio je Bosni i Hercegovini i životu njenih ljudi. I danas je Andrić, na žalost, točka razdora među nekad zaraćenim stranama bivše države.

U 80-oj godini u Koprivnici je umro Nikola Novosel Miško. Našeg Mišku zauvijek ćemo pamtiti po nezaboravnoj ulozi Tune Pišpeka iz Kerstnerove TV serije „Gruntovčani“.

Dragi naši mali i veliki prijatelji,

nastavljamo sa čitanjem vaših omiljenih slikovnica. Kao što znate ovaj smo program pokrenuli zbog pandemije korona virusa. Vjerujemo da ćete biti zadovoljni izborom naslova koje ćemo vam predstaviti. Sada je na redu priča pod naslovom „U blizini živi djevojčica“.

Sa sve hladnijim vremenom gotovo svaki dan su se povećavale brojke zaraženih korona virusom. Zbog toga se za još tjedan-dva odgađaju radionice za djecu „Slušam, pričam, stvaram, „Slovo po slovo“ i pričaonica na njemačkom jeziku.

 

Brojne knjižnice u Republici Hrvatskoj, pa tako i naša knjižnica, zbog pandemije korona virusa bile su tolerantnije za prekoračenje roka povrata posuđenih knjiga.


Nakon instaliranja novog modula knjižničnog programa Metelwin i preuzimanja prvih naslova, Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg uvela je novu knjižničnu uslugu, posudbu komercijalnih e-knjiga.

Početak jeseni donio nam je (ne)očekivano širenje korona virusa i u Varaždinskoj županiji. Troznamenkasti broj oboljelih upozorenje je i poziv za odgovorno ponašanje, pa je i Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg do poboljšanja epidemiološkog stanja odgodila održavanje Radionice za djecu „Slušam, pričam, stvaram“, Pričaonice na njemačkom jeziku i Radionice „Slovo po slovo“ .
Višak slobodnog vremena možete provesti čitajući. A mi ćemo vam pregledom najčitanijih naslova u mjesecu listopadu pomoći u izboru.

Darovni ugovor Dolovski

Poznati i u svijetu priznati ludbreški slikar naive Mladen Dolovski darovao je dvanaest vrijednih slika Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“.

Razlistaj se 10.11

Nacionalni kviz za poticanje čitanja je natjecanje za mlade čitatelje. Kviz se tradicionalno provodi u Mjesecu hrvatske knjige u knjižnicama diljem Hrvatske. Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je planetu Zemlji, s motom Razlistaj se!