Prosudbeno povjerenstvo ovogodišnjeg, 4. recitala kajkavske poezije „Božo Hlastec“ Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ objavilo je popis 22 pjesme koje će se natjecati za izbor tri najbolje pjesme recitala. Do 21. prosinca 2020. godine na natječaj je 27 autora prijavilo 70 pjesama.
Na vrhu liste najčitanijih knjiga domaćih autora je roman „Adio kauboju“ u kojem nam autorica Olja Savičević Ivančević priča netoleranciji, o nasilju, o drugima i drugačijima, u ovom slučaju o Danijelu, bratu Ruzinave, i Braći Irokezima, o obitelji u kojoj su ostale dvije sestre i majka i njihovim odnosima, o generaciji koja se osipa, o lokalnom tranzicijskom gazdi Vrdovđeku, o lažnim herojima Nedu Montgomeryju i Anđelu s usnom harmonikom—jasno je, nalazimo se u srcu vesterna—tu je i istraga jedne smrti, željezni konj u punom trku, misteriozno pismo, mailovi, spisateljica gospođa 0, kućni porno video... Roman je ispričan kroz poetske fragmente gustoće urana i opojnosti kanabisa, skakućući u vremenu i skupljajući se prema kraju, velikom finalu s pucanjem i putovanjem. U ovom romanu su se sreli Michael Ondaatje i Sergio Leone, iz likova kao da progovara nešto od duha otočana Ranka Marinkovića, a za glazbu su bili zaduženi Ennio Morricone i Toma Bebić. Mogli bismo reći, bilo jednom u Starom Naselju, pored mora... A tako je i danas.
Na današnji dan 5. siječnja 1524. umro je Marko Marulić, autor prvog djela hrvatske književnosti na narodnome jeziku, pod naslovom Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdrži istorija svete udovice Judit, u versi harvacki složena. Mnogi ga nazivaju ocem hrvatske književnosti. Najpoznatije djelo mu je ep "Judita" u kojem istoimena glavna junakinja ubija asirskog vojskovođu Holoferna koji opsjeda njen grad Betuliju (turska opsada Splita).
Rođen je u splitskoj plemićkoj obitelji Marulić koja se od 1436. nazivala i Pecenić. U Splitu je završio humanističku školu, no ne zna se gdje je studirao, možda u Padovi. Bavio se odvjetništvom u rodnome gradu i obavljao sudačku službu. Središnja je osoba splitskoga humanističkoga kruga.
O Marulićevim su se mladenačkim godinama stvorila dva oprečna mišljenja: s jedne je strane Franjo Božičević Natalis u Marulićevoj biografiji napisao da je u mladosti živio raskalašeno. Prema drugoj je priči Marulić od početka živio poluisposničkim životom. Svečano otkrivanje spomenika bilo je 26. srpnja 1925. godine, povodom otvorenja željezničke pruge Zagreb-Split i održavanja velike Jadranske izložbe. Na postamentu je s prednje strane kipar Ivan Meštrović uklesao: Marko Marulić 1450.-1524., a sa stražnje: Ivan Meštrović svoje djelo poklonio. Ploču su 1942. godine čekićima razmrskali talijanski fašisti.
Na trusnom području Banovine koje je pogodio katastrofalni potres magnitude 6,2 teško su oštećene i zgrade narodnih knjižnica. Najteže je stanje u Petrinji. Prema navodima Ante Mrgana, ravnatelja petrinjske knjižnice, 44.000 jedinica knjižne građe ne može više biti u oštećenome prostoru.
U četvrtak, 24. 12. 2020. iz tiska je izašla šesta po redu knjižica iz edicije „Ludbreške razglednice“. Ovom edicijom Knjižnica se prisjeća svojih poznatih sugrađana. Nakon „razglednice“ kojoj je bio tema hrvatski filozof prof. Vladimir Filipović, autor brojnih filozofskih djela došao je red da se ovoj plejadi pridruži i poznata ludbreška i hrvatska bacačica koplja Sara Kolak.
Badnjak je. Dan kad kršćani užurbano završavaju sve dnevne poslove, spremaju se za obiteljsku večeru i odlazak na misu polnoćku na kojoj se dočekuje Božić, najradosniji kršćanski blagdan.
Zbog novonastale epidemiološke situacije obavještavamo sve sudionike da se rok za Čitateljski izazov produžuje do 23. travnja 2021. godine.