U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice “Mladen Kerstner” u Ludbregu održan je sedmi “Kajkavski poetski gartlic”, popularno-znanstveni program koji već sedam godina odaje počast kajkavskim autorima. Ovogodišnji je gost bio književnik i sveučilišni nastavnik Mario Kolar, priređivač triju zapaženih izdanja o Slavku Kolaru, klasiku čije su “Breza” i “Svoga tela gospodar” obilježili hrvatsku književnost i kazalište.

Ideja “Kajkavskog poetskog gartlica” rodila se 2019. godine, po uzoru na europske gradove u kojima se citati književnih velikana “useljavaju” u javni prostor, a iznio ju je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Budući da je Ludbreg grad žive kajkavske riječi, organizatori su program od početka posvetili autorima kajkavske tradicije – od kanonskih imena do manje poznatih stvaratelja.

“Cvjetna instalacija s citatima učinila je kajkavsku riječ vidljivom i u prostoru, ne samo na stranicama knjiga.” — kažu organizatori.

Prve godine citati su se grafitirali na šetnici, no pokazalo se da vremenske prilike tu formu brzo “brišu”. Stoga je 2024. u perivoju Dvorca Batthyány postavljena atraktivna cvjetna instalacija: na 32 stilizirana “cvijeta” otisnuto je 16 odabranih citata novije kajkavske književnosti, osam iz dopreporodne baštine te osam živopisnih kajkavskih frazema – svojevrsni most između usmene i pisane kulture, pojasnila je dr.sc Bojana Schubert koja se od samog početka aktivno uključila u projekt.

Selekciju citata uz nju potpisuju Željka Marković-Bilić i Lidija Novosel.

Program svake godine uključuje i mini-simpozij posvećen odabranom autoru te postavljanje spomen-ploče na šetnici uz perivoj, s imenom i godinama rođenja i smrti književnika. Ove godine počast je odana Slavku Kolaru (1891.–1963.), piscu koji je u prozu uveo slojevitu, nimalo stereotipnu sliku sela i seljaka, prepoznatljivu po “smijehu kroz suze” – slatko-gorkom humoru na granici komičnog i tragičnog.

O Kolarovu životu i djelu govorio je Mario Kolar, priređivač izbora “Izabrana djela Slavka Kolara” u ediciji “Stoljeća hrvatske književnosti” Matice hrvatske, urednik zbornika radova o Kolaru te autor ilustrirane biografije “Slavko Kolar – pisac smješnog i ozbiljnog”. Kazao je kako je Kolar, po struci agronom, “iz prve ruke” poznavao seosku svakodnevicu, što je njegovim novelama dalo uvjerljivost i dubinu: likovi nisu shematski “primitivci”, nego ljudi želja, sumnji i dostojanstva.

Posebno je izdvojio “Svoga tela gospodar”, tekst koji obrnuto od očekivanog tematizira muško tijelo kao “predmet” društvenog rasporeda, te “Brezu”, snažnu ljubavnu i socijalnu priču koja je u filmskoj adaptaciji Ante Babaje postala klasikom hrvatske kinematografije. Uz književne vrhunce, predavanje je osvijetlilo i biografske crte što su ulazile u Kolarovu fikciju (rana smrt supruge, rad na poljoprivrednim imanjima), kao i jezičnu posebnost: promišljeno miješanje standarda i kajkavskih govora.

“Slavko Kolar seljaka ne crta stereotipno – u njegovim pričama čitamo slojevite, žive ljude: smijeh kroz suze.” — Mario Kolar

Da je Kolar “živ” i u učionici, posvjedočila je i metodološka vrijednost ilustriranih biografija: format koji spaja tekst i crtež pokazao se osobito korisnim kao most prema cjelovitim djelima u nastavi hrvatskog jezika. “U vremenu slike, ovakav format može privući mlade čitatelje bez banalizacije sadržaja”, čulo se na predstavljanju.

Drugi dio programa donio je izlaganje prof. Lidije Novosel, koja je Kolarovo stvaralaštvo predstavila iz nastavne i metodičke perspektive. Naglasila je kako Kolarova djela, iako više nisu u obveznoj lektiri, i dalje žive u školskim programima zahvaljujući izboru učitelja i profesora. “Breza i danas dopire do učenika jer se u njoj spajaju tragičnost i humor, jednostavnost i duboka ljudskost – ono što se ne može naučiti napamet, nego osjetiti,” istaknula je.

Novosel je govorila i o ilustriranim biografijama kao suvremenom nastavnom alatu koji mladim čitateljima približava pisce na vizualno i sadržajno privlačan način. Posebno je pohvalila Kolarovu biografiju “Pisac smiješnog i ozbiljnog”, istaknuvši kako spaja točnost i toplinu, a može služiti i kao uvod u ozbiljnije čitanje književnih tekstova.

Program je tradicionalno zaključen otkrivanjem spomen-ploče posvećene ovogodišnjem slavljeniku na šetnici uz perivoj. Time je još jednom potvrđeno da “Kajkavski poetski Gartlic” nije tek prigodni događaj, nego živa platforma koja kajkavsku književnost – od Katarine Zrinske, preko Ludbreške pjesmarice, do suvremenih autora – vraća među ljude, upravo tamo gdje citati najbolje djeluju: u šetnji, u pogledu, u svakodnevici grada.

Autorica teksta: Iva Havaić