Danas su antibioticima, temperaturama, školskim zamorima odoljeli samo Borna i teta Taja.

Kako održati ravnotežu i balansirati istražili smo između ostalog baš danas ...

7. dani Bože Hlasteca u OŠ Ludbreg

U znak sjećanja na njegovo pjesničko djelo Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ od 19. do 26. siječnja organizira Dane Bože Hlasteca s ciljem poticanja i njegovanja kajkavskog jezika.

Do povratka radnika s bolovanja Gradska knjižnica „Mladen Kerstner“ Ludbreg i dalje će raditi u jednoi smjeni prema sljedećem rasporedu: 

Na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice autorima pobjedničkih pjesama 5. recitala kajkavske poezije „Božo Hlastec“ u utorak 25. siječnja uručene su nagrade.

Primiče se siječanj kraju. Haraju bolestice. Od korone do raznih infekcija. Danas nas je zato bilo manje. 

U sklopu kulturne manifestacije  7. dana Bože Hlasteca, a u povodu 28. Obljetnice njegove smrti, cvijeće na grob poznatog ludbreškog pjesnika koji je pisao kajkavskim narječjem, na samoborskom gradskom groblju uz članove obitelji položili su i predstavnici Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Unatoč brojnim problemima s kojima se knjižnice susreću u pandemijsko vrijeme uzrokovano korona virusom, Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg ostala je vjerna svojoj  tradiciji. Rezultat te vjernosti je o nova, sedma po redu, brošura objavljena u biblioteci „Ludbreške razglednice“. Riječ je o knjižici Darovi Svete Krvi koju autorski potpisuje Stjepan Stjepić, istaknuti hrvatski novinar i publicist.

Naše prvo druženje u ovoj mladoj godini....malo praznika, malo samoizolacija....

Zbog pogoršane epidemiološke situacije i ukazane potrebe Gradska knjižnica „Mladen Kerstner“ će za korisnike do povratka radnika s bolovanja od ponedjeljka 24. siječnja 2022. raditi prema sljedećem rasporedu: 

U sklopu kulturne manifestacije „7. dani Bože Hlasteca“ u izlogu gradske knjižnice i čitaonice postavljena je izložba tiskanih djela poznatog ludbreškog pjesnika Bože Hlasteca. Za života je Božo Halstec objavio pet samostalnih zbirki pjesama: Stari poti (1970.), Zvezde nad Sanoborom (1971.), Podravske senje (1977.), Na zemli tragi (1980.), Lubavne popevke (1989.).

Ovogodišnji virtualni 5. recital kajkavske poezije Božo Hlastec pod nazivom „Nebegledec“ završava objavom Prosudbenog povjerenstva o izboru nagrađenih pjesama na mrežnoj stranici  i Facebook profilu Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg.

Plakat Sjedim čitam slikamKnjižničarsko društvo Varaždinske županije objavilo je fotonatječaj : Sjedim, slušam, slikam...kojim želi motivirati srednjoškolsku populaciju na dolazak u knjižnice, upoznavanje s njezinim fondom, mogućnostima i uslugama koje im one nude.

Kriteriji za natječaj obuhvatit će maštovitost, kreativnost i originalnost fotografskog rada, a prije svega spontanost i sposobnost prijenosa emocije i trenutka.

Pobjednički radovi bit će objavljeni nakon završetka natječaja na mrežnoj stranici i Facebook profilu Knjižničarskog društva Varaždinske županije, u e-časopisu Društva te  lokalnim  medijima. Nagrade će se dodijeliti na prvoj radionici Društva, u 2022. godini. U slučaju posebnih epidemioloških uvjeta, dodijelit će ih knjižničari  u svojim knjižnicama. 

Natječaj je otvoren od  11. siječnja do 31. siječnja 2022. godine.

Natječaj je objavljen na službenim stranicama Društva te na facebook stranici,  https://pubweb.carnet.hr/kdvz/, na kojima se mogu preuzeti UPUTE ZA NATJEČAJ, i PRIJAVNICA.

Popuštanje mjera osobne zaštite s velikim su olakšanjem dočekali najmlađi i njihovi roditelji. Iako je vrijeme godišnjih odmora, oni u sve većem broju dolaze u našu knjižnicu po svoju omiljenu knjigu ili slikovnicu. Mnogima od njih proteklih su mjeseci nedostajali prijatelji i prijateljice s kojima su se družili na našim radionicama i pričaonicama...

 

U svečanoj dvorani dvorca Batthyany jučer je održana „Kešnerijada - kajkavski dani v Ludbregu“. Manifestacija je to kojom ludbreška gradska knjižnica njeguje sjećanje na svog velikog sugrađanina, književnika, scenarista i redatelja po kojemu i nosi ime - Mladena Kerstnera, a koji je svojim scenarijima za kultne TV serije Mejaši, Gruntovčani te Dirigenti i mužikaši proslavio kajkavski jezik svoga rodnoga kraja.

Sutra će se s početkom u 19 sati u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održati podjela nagrada za najbolji kazališni humoristički tekst u sklopu kulturne manifestacije „Kešnerijada-kajkavski dani v Ludbregu“.

 

U izlogu Knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg postavljena je izložba memorabilija hrvatskog nacionalnog junaka Petra Zrinskog. Riječ je o stotinjak predmeta koje čine manju kolekciju u vlasništvu prof. Milivoja Dretara, ujedno i autora izložbe. U godini koju su obilježile velike godišnjice – 400. rođendan i 350. obljetnica tragične smrti važno je da se o Petru Zrinskom, banu književniku i ratniku po kojem ime nosi i jedna od središnjih ludbreških ulica, što više govori.

Na današnji dan 5. siječnja 1524. umro je  Marko Marulić,  autor prvog djela hrvatske književnosti na narodnome jeziku, pod naslovom Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdrži istorija svete udovice Judit, u versi harvacki složena. Mnogi ga nazivaju ocem hrvatske književnosti. Najpoznatije djelo mu je ep "Judita" u kojem istoimena glavna junakinja ubija asirskog vojskovođu Holoferna koji opsjeda njen grad Betuliju (turska opsada Splita).

Rođen je u splitskoj plemićkoj obitelji Marulić koja se od 1436. nazivala i Pecenić. U Splitu je završio humanističku školu, no ne zna se gdje je studirao, možda u Padovi. Bavio se odvjetništvom u rodnome gradu i obavljao sudačku službu. Središnja je osoba splitskoga humanističkoga kruga.

O Marulićevim su se mladenačkim godinama stvorila dva oprečna mišljenja: s jedne je strane Franjo Božičević Natalis u Marulićevoj biografiji napisao da je u mladosti živio raskalašeno. Prema drugoj je priči Marulić od početka živio poluisposničkim životom. Svečano otkrivanje spomenika bilo je 26. srpnja 1925. godine, povodom otvorenja željezničke pruge Zagreb-Split i održavanja velike Jadranske izložbe. Na postamentu je s prednje strane kipar Ivan Meštrović uklesao: Marko Marulić 1450.-1524., a sa stražnje: Ivan Meštrović svoje djelo poklonio. Ploču su 1942. godine čekićima razmrskali talijanski fašisti.

opseđenje i poboj sisečki naslovnica

U sklopu manifestacije „Čitajmo grofovski“ – „Dober večer gospon grof“, u svečanoj dvorani dvorca Batthyany, predstavljena je knjiga „Opseđenje i poboj sisečki 1593.“, mladog sobočkog pisca Tomaša Goričanca. Zahvaljujući profesoru dr. Zvonimiru Bartoliću koji je u budimpeštanskoj knjižnici otkrio ovu knjigu napisanu na kajkavskom jeziku, Alojzu Jembrihu i Vladimiru Mihaljeviću na pretisku i transkripciji, saznali smo o ovoj iznimno važnoj knjizi za hrvatski jezik.
Razgovor s Vladimirom Mihaljevićem vodio je ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Ludbreg, Stjepan Stjepić.

Narodne knjjižnice u tranziciji kopijaU predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 4. rujna 2020. godine održano je predstavljanje knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti autorice dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Izdavačke kuće Meridijani.

Okupljene uzvanike prigodnim obraćenjem pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a knjigu su predstavili recenzentica prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, urednik izdanja akademik Dragutin Feletar i autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina.

dretar
U Gradskoj se vijećnici zadnjeg dana kolovoza održalo zanimljivo putopisno predavanje pod nazivom Jumbo rafiki ili sa svahilija "Pozdrav prijatelju".