Hrvatski sabor kulture objavio je KNJIŽEVNI NATJEČAJ za 41. Susret hrvatskih zavičajnih književnika koji će biti održan 25. lipnja 2022. u Zagrebu.

Radionica : "Slušam, pričam, stvaram": Dan ružičastih majica. (Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja)

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana materinjeg jezika u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice ‘Mladen Kerstner’ održana je tribina pod nazivom 'Što je nama materinski jezik'. Na tribini su sudjelovali panelisti dr. sc. Bojana Schubert, dr. sc. Mario Kolar i profesorica Nataša Sedlar koji su razgovarali o povijesti kajkavskog jezika, o njegovoj trenutnoj poziciji u književnosti, školstvu, ali i kajkavštini općenito. Na samom početku panelisti su dobili zadataka da svoja izlaganja održe na nama materinjem – kajkavskom jeziku. Upravo zbog toga, kajkavskog jezika koji nam je svima domači, atmosfera na tribini je bila opuštena, ugodna pa i zabavna, ali je isto tako otvorila važna pitanja i probleme s kojima se isti susreće.

Danas je Međunarodni dan materinskog jezika. UNESCO je zamislio obilježavanje ovog dana kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda što se nažalost u praksi još nije ostvarilo. Važnost obilježavanja ovog dana sve je više izražena samim tim što smo svjedoci njihovog ubrzanog izumiranja.

Evo nas - Slovkići!
Neki su nam još bolesni. Neki su nam odustali pod pritiskom školskih obaveza.
No, neki su čuli na Radio Ludbreg pa su se prijavili da bi sudjelovali u Slovkićima i tako se sve neprestano mijenja.

Na našoj radionici bilo je baš veselo i zabavno... Nakon prepričavanja doživljaja iz škole i vrtića, poigrali smo se igrice "Dovrši rečenicu." Na zadani početak rečenice izmišljali smo završetak, pa je rečenica bila i smiješna.

Obzirom na povratak djelatnika, počinjemo raditi po starom radnom vremenu.

Još uvijek govorimo o zimskim temama, pa nam je tako na početku Sebastian prepričao svoju slikovnicu koju je pročitao za lektiru : "Snjegović na toplom jugu".

Na današnji dan 19. siječnja 1923. godine rođen je poznati ludbreški pjesnik Božo Hlastec. Od 1952. živio je i radio u Samoboru, umro je u Varaždinu 26. 1. 1994. Objavio je pet zbirki pjesama, a desetak mu je pjesama i uglazbljeno. Božo Hlastec je pjesnik zavičajno pejzažne kajkavske lirike. Stihovima je slikao prostore vlastite duše koristeći se motivima svojega rodnoga kraja. Pjesme su mu samo naizgled jednostavne, ali iznimno ritmične, osjećajne i poetične. Njegov stih odaje zaljubljenika u svoj rodni kraj i njegove ljude.

 

Zbog pogoršane epidemiološke situacije i ukazane potrebe Gradska knjižnica „Mladen Kerstner“ će od  18. – 21. siječnja 2022. za korisnike raditi prema sljedećem rasporedu:

Utorak 18. siječnja 2022.:                13:00  -  19:00 sati

Srijeda, 19. siječnja 2022. :                7:00  -  14:00 sati

Četvrtak, 20. siječnja 2022. :             7:00  -  14:00 sati

Petak, 21. siječnja 2022. :                  7:00  -  14:00 sati

Subota, 22. siječnja 2022 :                 zatvoreno 

O rasporedu radnoga vremena za sljedeći tjedan od 24- 29. siječnja korisnike ćemo izvijestiti u petak 21. siječnja putem naše mrežne stranice, fb profila i radio Ludbrega. Molimo sve naše korisnike za razumijevanje

 
Obzirom da se nismo vidjeli za vrijeme zimskih praznika, Graciella i Matej ispričali su kako su proveli praznike.
 

Ovo zimsko vrijeme je kao stvoreno za boravak u toploj sobi, šalicu kave ili čaja i dobru knjigu. Pogledajte što se najviše čitalo u prosincu prošle godine pa vas to možda inspirira da i vi posudeite neku od predloženih knjiga.

Nakon puna dva tjedna temeljitog iščitavanja, Prosudbeno povjerenstvo ovogodišnjeg 5. Recitala kajkavske poezije „Božo Hlastec“ objavilo je konačan odabir 20 pjesama koje će biti uvrštene u tiskano izdanje zbornika koji će biti tiskan sljedeće, 2023. godine. Među odabranim pjesmama nalaze se i prve tri čijim će autorima biti uručene posebne nagrade. Podsjetimo, u tiskanome zborniku naći će se odabrane pjesme s recitala održanih 2021, 2022 i 2023. Godine.
Ove godine povjerenstvo je imalo nešto teži zadatak jer je do 21. Prosinca 2021. Zaprimljeno ukupno 92 pjesme od 38 autora.

U ponedjeljak je Gradsku knjižnicu  i čitaonicu „Mladen Kerstner“ posjetio  publicista i književnik Nenad Piskač. Došao je, kaže, u posjet svome prijatelju, akademskom slikaru Goranu Petraču. Knjižnici je darovao prve tiskane primjerke drugog izdanja svoga romana „Prvo računalo“. Knjiga je nedavno izašla u izdanju „Naklade Bošković“ iz Splita. Ovaj kratki i iznenadni susret bila je prigoda za razgovor s književnikom podrijetlom iz belskoga kraja koji je kao novinar i publicist početkom 90-ih godina prošloga stoljeća puno pisao o Ludbregu. 

Pikniiiiik! 

Djeca kažu piknik, no valjda je to ipak bio Božićni domjenak. 

Dan prije Badnjaka 2021.

Razgovarali smo o simbolici Božića.

Hm, ne čudite se, za djecu su to uglavnom - darovi. 

Dopala im se ideja da u svome srcu naprave jaslice za Isuseka.

Nismo mi ni danas propustili naše vježbice.

Ipak naglasak je bio na pjesmi, smijehu, igri, grickalicama, sokićima.....

Sad ćemo imati dvotjednu pauzu.

Uživajte kao i mi. 

Sretne i blagoslovljene  blagdane svima žele veseli pričaoničari!

U subotu 18. 12.2021. završen je rok za slanje radova na  5. recital kajkavske poezije „Božo Hlastec“. Do srijede 22. prosinca pristiglo je 38 prijava s ukupno 89 radova. Svi pristigli tekstovi odmah su proslijeđeni članovima Ocjenjivačkog povjerenstva koje će donijeti odluku o izboru 20-ak pjesama koje će biti objavljene u zborniku s ovogodišnjeg recitala. Od njih će potom članovi povjerenstva odabrati tri pjesme koje će dobiti kipiće Brončani, Srebrni i Zlatni kaj. Autor pobjedničke pjesme dobit će i novčanu nagradu u iznosu od 1000 kuna.

Prigodne kulturne aktivnosti u sklopu 7. Dana „Bože Hlasteca“ održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama od 19-26. siječnja 2022.

U ovo predblagdansko vrijeme, vrijeme darivanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ proglašeni su najčitelji za 2021. Godinu.

Prema odredbama Pravilnika nagrada se dodjeljuje čitateljima koji  pročitaju najveći broj knjiga, ali koji istovremeno promiču  knjigu i čitranje. U kategoriji djece predškolske dobi za najčitateljicu je proglašena Ana Piškor sa 99 posuđenih slikovnica.

Ana Dolovski, učenica 4. Razreda najčitateljica je u kategoriji nižih razreda osnove škole sa 56 pročitanih knjiga, a Adam Anadolac sa 81 pročitanom knjigom  najčitatelj je u kategoriji viših razreda osnovne škole.

Sa 24 pročitane knjige Magalena Golec najčitateljica je u kategoriji studenata i učenika srednjih škola. U kategoriji odraslih najčitateljica je Vera Vukina sa 118 pročitanih knjiga.

Uz priznanja i besplatnu jednogodišnju članarinu, ravnatelj Gradske knjižnice najčitateljima u svim kategorijama  darovao je knjige.

Tom je prigodom podsjetio na snagu pisane riječi koja se očituje u njenoj sposobnosti da utječe na čitatelja, mijenja doživljaj svijeta i sebe samih, te nam omogućuje  susret s  drugim i različitim, razvija empatiju i suosjećanje

Odluka o radnom vremenu:

Na današnjoj igraonici "Klinci u knjižnici" na početku smo razgovarali o tome kako djeca provode ove dane, pa nam je Neva ispričala kako je bilo na adventu u Zagrebu, Graciella i Sebastian su nam ispričali da će sutra sa školom sudjelovati na Božićnom sajmu u Ludbregu. Prodavat će kolače i ukrase koje su izradili. Zapjevali smo i prigodnu pjesmicu "Zvončići". Pročitali smo šaljivu priču "Božićne papuče", iz slikovnice "Pahuljaste priče", koja se djeci dopala. Nakon priče razgovarali smo o njihovim željama, što žele od Djeda Mraza. Na kraju smo izradili božićne čestitke od valovitog kartona, kolaž papira, glitter ljepila, te pahuljice od drvenih štapića obojanih plavom pastelom. Još jednom smo zapjevali "Zvončiće" !

Prosinac grabi velikim koracima prema svome kraju. A mi ne odustajemo od razgovora. 

Pričamo slovima. Danas smo putovali prema R. Malo smo ugrijali svoj govorni aparat, poticali ga na brujanje da bi zatreperili. O, za to treba još puno žganaca pojesti.

Mi ne odustajemo. Istraživali smo ga i u riječima poput trag, trajekt, trauma. Neki suglasnički skupovi kao tr i dr pomažu u pripremi za izgovor glasa R.

Pomogli smo si poslije i pričom punom R o Tvrtku i njegovoj mrkvi.
 A onda krenuli graditi dvorac pa uposlili svoje prstiće. I jezici rijetko staju, treba se, npr.,  dogovoriti, raspraviti, pohvaliti, žaliti i radovati.
 Radujemo se jer sljedeći put imamo piknik i slavlje zahvale za cijelu godinu te pogled u novu pred mali odmor.
 
 

Našu radionicu započeli smo razgovorom o željama od Djeda Mraza. Sebastian nam je ispričao da mu je već napisao jedno pismo i zaželio tablet. Zapjevali smo pjesmicu "Pahuljice padajte", u kojoj nam se najviše svidio dio : "...jer već se bliži onaj čas, kad k nama dođe Djedo Mraz..." Pročitali smo priču "Dragi Djede Mraze", koju je Sebastian, uz pomoć Ivana cijelu prepričao : Mali Jan je Djedu Mrazu napisao da njemu ne treba ništa, htio je da njegova mama dobije dar, jer je bila dobra. Na božićno jutro mama je ispod bora vidjela da je na poklonu pisalo: za Janovu mamu. Mama se začudila : "Što je to ?" a Jan je rekao : "To je za tebe mama, jer si bila dobra cijele godine !" Mama se jako razveselila. Kad je izašao van, vidio je veliki dar za njega, u kojem je svašta bilo...razveselio se što je i on ipak dobio dar. Zaključili smo da smo sretni kad razveselimo nekoga koga volimo. Na kraju smo izradili i ukrasili pismo za Djeda Mraza.