Nakon puna dva tjedna temeljitog iščitavanja, Prosudbeno povjerenstvo ovogodišnjeg 5. Recitala kajkavske poezije „Božo Hlastec“ objavilo je konačan odabir 20 pjesama koje će biti uvrštene u tiskano izdanje zbornika koji će biti tiskan sljedeće, 2023. godine. Među odabranim pjesmama nalaze se i prve tri čijim će autorima biti uručene posebne nagrade. Podsjetimo, u tiskanome zborniku naći će se odabrane pjesme s recitala održanih 2021, 2022 i 2023. Godine.
Ove godine povjerenstvo je imalo nešto teži zadatak jer je do 21. Prosinca 2021. Zaprimljeno ukupno 92 pjesme od 38 autora.
U ponedjeljak je Gradsku knjižnicu i čitaonicu „Mladen Kerstner“ posjetio publicista i književnik Nenad Piskač. Došao je, kaže, u posjet svome prijatelju, akademskom slikaru Goranu Petraču. Knjižnici je darovao prve tiskane primjerke drugog izdanja svoga romana „Prvo računalo“. Knjiga je nedavno izašla u izdanju „Naklade Bošković“ iz Splita. Ovaj kratki i iznenadni susret bila je prigoda za razgovor s književnikom podrijetlom iz belskoga kraja koji je kao novinar i publicist početkom 90-ih godina prošloga stoljeća puno pisao o Ludbregu.
Pikniiiiik!
Djeca kažu piknik, no valjda je to ipak bio Božićni domjenak.
Dan prije Badnjaka 2021.
Razgovarali smo o simbolici Božića.
Hm, ne čudite se, za djecu su to uglavnom - darovi.
Dopala im se ideja da u svome srcu naprave jaslice za Isuseka.
Nismo mi ni danas propustili naše vježbice.
Ipak naglasak je bio na pjesmi, smijehu, igri, grickalicama, sokićima.....
Sad ćemo imati dvotjednu pauzu.
Uživajte kao i mi.
Sretne i blagoslovljene blagdane svima žele veseli pričaoničari!
U subotu 18. 12.2021. završen je rok za slanje radova na 5. recital kajkavske poezije „Božo Hlastec“. Do srijede 22. prosinca pristiglo je 38 prijava s ukupno 89 radova. Svi pristigli tekstovi odmah su proslijeđeni članovima Ocjenjivačkog povjerenstva koje će donijeti odluku o izboru 20-ak pjesama koje će biti objavljene u zborniku s ovogodišnjeg recitala. Od njih će potom članovi povjerenstva odabrati tri pjesme koje će dobiti kipiće Brončani, Srebrni i Zlatni kaj. Autor pobjedničke pjesme dobit će i novčanu nagradu u iznosu od 1000 kuna.
Prigodne kulturne aktivnosti u sklopu 7. Dana „Bože Hlasteca“ održat će se u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama od 19-26. siječnja 2022.
U ovo predblagdansko vrijeme, vrijeme darivanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ proglašeni su najčitelji za 2021. Godinu.
Prema odredbama Pravilnika nagrada se dodjeljuje čitateljima koji pročitaju najveći broj knjiga, ali koji istovremeno promiču knjigu i čitranje. U kategoriji djece predškolske dobi za najčitateljicu je proglašena Ana Piškor sa 99 posuđenih slikovnica.
Ana Dolovski, učenica 4. Razreda najčitateljica je u kategoriji nižih razreda osnove škole sa 56 pročitanih knjiga, a Adam Anadolac sa 81 pročitanom knjigom najčitatelj je u kategoriji viših razreda osnovne škole.
Sa 24 pročitane knjige Magalena Golec najčitateljica je u kategoriji studenata i učenika srednjih škola. U kategoriji odraslih najčitateljica je Vera Vukina sa 118 pročitanih knjiga.
Uz priznanja i besplatnu jednogodišnju članarinu, ravnatelj Gradske knjižnice najčitateljima u svim kategorijama darovao je knjige.
Tom je prigodom podsjetio na snagu pisane riječi koja se očituje u njenoj sposobnosti da utječe na čitatelja, mijenja doživljaj svijeta i sebe samih, te nam omogućuje susret s drugim i različitim, razvija empatiju i suosjećanje
Na današnjoj igraonici "Klinci u knjižnici" na početku smo razgovarali o tome kako djeca provode ove dane, pa nam je Neva ispričala kako je bilo na adventu u Zagrebu, Graciella i Sebastian su nam ispričali da će sutra sa školom sudjelovati na Božićnom sajmu u Ludbregu. Prodavat će kolače i ukrase koje su izradili. Zapjevali smo i prigodnu pjesmicu "Zvončići". Pročitali smo šaljivu priču "Božićne papuče", iz slikovnice "Pahuljaste priče", koja se djeci dopala. Nakon priče razgovarali smo o njihovim željama, što žele od Djeda Mraza. Na kraju smo izradili božićne čestitke od valovitog kartona, kolaž papira, glitter ljepila, te pahuljice od drvenih štapića obojanih plavom pastelom. Još jednom smo zapjevali "Zvončiće" !
Prosinac grabi velikim koracima prema svome kraju. A mi ne odustajemo od razgovora.
Pričamo slovima. Danas smo putovali prema R. Malo smo ugrijali svoj govorni aparat, poticali ga na brujanje da bi zatreperili. O, za to treba još puno žganaca pojesti.
Mi ne odustajemo. Istraživali smo ga i u riječima poput trag, trajekt, trauma. Neki suglasnički skupovi kao tr i dr pomažu u pripremi za izgovor glasa R.
Našu radionicu započeli smo razgovorom o željama od Djeda Mraza. Sebastian nam je ispričao da mu je već napisao jedno pismo i zaželio tablet. Zapjevali smo pjesmicu "Pahuljice padajte", u kojoj nam se najviše svidio dio : "...jer već se bliži onaj čas, kad k nama dođe Djedo Mraz..." Pročitali smo priču "Dragi Djede Mraze", koju je Sebastian, uz pomoć Ivana cijelu prepričao : Mali Jan je Djedu Mrazu napisao da njemu ne treba ništa, htio je da njegova mama dobije dar, jer je bila dobra. Na božićno jutro mama je ispod bora vidjela da je na poklonu pisalo: za Janovu mamu. Mama se začudila : "Što je to ?" a Jan je rekao : "To je za tebe mama, jer si bila dobra cijele godine !" Mama se jako razveselila. Kad je izašao van, vidio je veliki dar za njega, u kojem je svašta bilo...razveselio se što je i on ipak dobio dar. Zaključili smo da smo sretni kad razveselimo nekoga koga volimo. Na kraju smo izradili i ukrasili pismo za Djeda Mraza.
Pao nam je prvi snijeg! Naravno, ne treba ni reći kako su nam se djeca probudila sretna!
Današnju radionicu započeli smo opisivanjem doživljaja, dolaska Svetog Nikole u školu i vrtić, čega je sve bilo u čizmicama na prozoru : slatkiši, igračkice, a našla se i pokoja zlatna i srebrna šiba...
Današnju radionicu započeli smo razgovorom o aktivnostima koje djeca u školi i vrtiću imaju ovih dana. Pričaju priče o Svetom Nikoli, crtaju ga, izrađuju čizmice... Razgovarali smo o sitnim darovima koje Sveti Nikola stavlja u čizmice... Slušali smo i pjevali pjesmicu "Sveti Niko svijetom šeta". Nakon toga pročitali smo priču "Mali Sveti Nikola" ( o djeci koja su, obučena u Svetog Nikolu i anđela iznenadili gospodina Kožarića, koji je njima svake godine u čizmice stavljao darove. No, ove godine bio je bolestan i nije mogao, pa su djeca razveselila njega...) Prepričali smo priču i djeca su nakon priče osjetila radost. Zaključili smo kako je lijepo nekoga razveseliti, a to i nas čini sretnima. Na kraju smo izradili lijepe čizmice od kartona, vate, mašnica...koje smo obojali i ukrasili prigodnim glitterima, te obojali bojanku Sveti Nikola. Zapjevali smo ponovno pjesmicu "Sveti Niko svijetom šeta".
Danas je 1. prosinca 2021. Prikrao nam se posljednji mjesec u godini. Stoga smo nakon vježbi za pokretljivost našega jezika vježbali i brujanje i brundanje i pucanje jezikom. One nas na skriveni način potiču da nam se artikulacija izbrusi. Glavna tema nam je bio glas C. Promatrali smo ga u raznim pozicijama u riječima i trudili se izgovarati ga jasno i glasno. Najprije smo krenuli od tzv.logatoma: ca, ce, ece, ici...pa onda u nekim inicijalnim pozicijama: caka, carevina; cesta, celer; cigla, cirkus; cvat, cvrčak, potom u medijalnoj poziciji: djeca, matica; mrvica, poglavica i u finalnoj: otac, stolac.... Nakon toga smo se pozabavili prostornim odnosima gdje nam je fokus bio na našem tijelu, imenovanju nekih ključnih organa i njihovom smještanju u prostor. I izborili smo se vrijednim radom za dragocjeni nam prostor igre. Juuuupi!
Već punih 40. godina svake se godine dodjeljuje književna nagrada „Ksaver Šandor Gjalski“ za najbolje prozno književno djelo u tekućoj godini. Ove godine slavodobitnik je Zoran Ferić za roman „Putujuće kazalište“. To je obimna i kompleksna obiteljska saga. Kroz prošlost autorove obitelji ispričana je i povijest dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj i Europi. Tu obitelj nisu obilježili samo ratovi, nacionalna i ideološka mržnja. U pitanju je nekoliko potresnih ljubavnih priča od kojih svaka, neovisno o vremenu u kojemu se odvija, nosi vlastitu tragičnost i ljepotu.
Roman Putujuće kazalište obuhvaća sva tri rata koji su se u tom čudnom i krvavom stoljeću vodili na našim prostorima. Osim toga i mnoge druge prijelomne događaje koji su presudno utjecali na život njegovih junaka.
Što ovu nagradu čini značajnom u hrvatskim okvirima? Na to pitanje u zadnjem broju časopisa Republika, Zlatko Krilić, predsjednik Društva hrvatskih književnika, kaže kako je to prije svega popis knjiga koje su tu nagradu dobile, stavljen u odnos s popisom knjiga koje tu nagradu nisu dobile. Pogleda li se popis dobitnika nagrade, doista se može reći kako je to možda ono najbolje od književnosti što imamo, a to su djela Pavla Pavličića, Gorana Tribusona, Ivana Aralice, Nedjeljka Fabrija, Josipa Mlakića, Julijanu Matanović, Kristiana Novaka.... Popis je doista dug, i neka nam oni koje nismo spomenuli ne zamjere.
U Godini čitanja i u povodu obljetnice nagrade Gjalski u izlogu naše knjižnice postavili smo izložbu naslova svih dobitnika nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ s preporukom čitateljima naše knjižnice: Čitajmo domaće autore!
Uz redovite poslove, djelatnici Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ imaju pune ruke posla s preselenjem dijela knjižne građe s Odjela za odrasle u spremište koje se nalazi u podrumu zgrade Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“.
Građa se počela izmještati nakon zamjene polica na Dječjem odjelu, te dijela polica na Odjelu za odrasle. Ukupno je zamijenjeno 18 metara dvostranih i 5 metara jednostranih polica. Nabavka novih polica za potreba Gradske knjižnice sufinancirana je novcima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u iznosu od 50.000 kuna iz sredstava za investicijske programe. Stare dotrajale police ipak nisu završile na otpadu. Preseljene su u spremište u podrum i na njih se izmješta višak knjižne građe za koju nema mjesta na Odjelu za odrasle. Višak građe se pojavio zbog toga što su nove police niže od starih koje su zbog nadogradnje bile previsoke. Građa se u spremište izlučuje po kriteriju učestalosti posudbe, a korisnicima će u slučaju potrebe biti dostupna u veoma kratkome roku. Sve poslove izmiještanja treba završiti do subote 4. Prosinca 2021.
2021. je proglašena godinom čitanja, pa se s pravom naglašava kako je čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, te izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva što nam je u ovim iznimnim i izvanrednim pandemijskim okolnostima prijeko potrebno. Zato se s pravom govori: Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. Ako dvojite što čitati, vjerujemo da će vam kratki osvrti o novim naslovima pripomoći u izboru štiva.
Prijavom u e-katalog preko mrežne stranice knjižnice možete posuditi nove naslove elektroničkih knjiga. Za vas smo pripremili uz postojeće još stotinjak zanimljivih novih naslova. Knjige su različitih žanrova, no prevladava beletristika kriminalističke i ljubavne tematike.
Brojimo posljednje dana mjeseca studenoga pa smo i mi pokušali brojati i glasom i na prste i prepoznavanjem znamenki.
Radionicu smo započeli razgovorom i zanimljivostima o "zimskim spavačima" : Medvjed spava u brlogu. Šišmiš spava u špilji. Vjeverica spava u duplji u drvetu. Kukci spavaju u kori od drveta. Jazavac spava u jazbini. Zmija spava u rupi u zemlji. Jež spava u kladi ispod lišća... Pročitali smo priču "Laku noć, medvjedići" ( o medvjedićima koji su prvi put vidjeli snijeg i čudili mu se...U susretima sa šumskim životinjama sve su im govorile o zimskom snu, a oni nisu znali što je to...Dok im majka nije objasnila, udobno se u brlogu smjestila s njima i poželjela im ugodan san : "Laku noć, moji medvjedići, ugodan san. Vidimo se na proljeće !" Djeci se priča svidjela, prepričavali smo je i izdvajali ono što nam se najviše sviđa. Graciella je zaključila da su medvjedići možda već spavali zimski san, ali nisu znali da se tako zove... Na kraju smo od isprešanog jesenskog lišća izrađivali brlog za medvjediće. Zapjevali smo i pjesmicu "Kad se male ruke slože".
Mi smo mali no znamo da prvo treba učiti, a onda se igrati. Daaaa!
Najmanji su u tome najtemeljitiji.
Prionuli mi u zborno pjevanje, svako svoje slovo, trebalo nam je dok smo upamtili i dok smo prestali smetati jedan drugome.
Razgibali smo svoje artikulatore, svoje prstiće, a najviše svoju radost.
Teta Taja nam je pokazala što ćemo raditi za zadaću. A onda, vjerovali ili ne - pikniiiiik!
Palačinke s crnom kremom (čitaj: čokolada), Cedevita i sok od bazge.
Tinček veli: "Ja ti to ne jedem, ja samo mese..."
Valjda nam bu donesel i to djed neki ... U prosincu u Knjižnici!
Volimo doći u našu Knjižnicu, izabrtai svoje knjige za doma, a u njezinoj igraonici imati svoju pričaonicu.
Dolaskom na radionicu, Sebastian i Ivan ispričali su da su s mamom vani upalili lampaše za Vukovar, a Graciella će s mamom upaliti kasnije. Nastavili smo razgovor i djeca su ispričala kako su u školi obilježili Dan sjećanja na Vukovar : razgovarali su, gledali zapise o gradu, izrađivali svjećice, toranj, Vučedolsku golubicu... Pročitali smo literarne radove djece iz Vukovara. Opisivali smo fotografiju na kojoj je Vukovar lijepi, obnovljeni grad, u kojemu su sretni ljudi i djeca. Nakon toga izrekli smo poruke mira : Sebastian : poručujem im da budu sretni, da vole svoj grad i da uče o njemu. Graciella : da lijepo pišu pjesmice o v Vukovaru, da ga čuvaju i vole. Da budu sretni u njemu. Ivan : neka budu dobri, sretni i zadovoljni. Na kraju smo izrađivali svjećice od rolica od kartona i kolaž papira, te bojali srca od kartona.