U izlogu Knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg postavljena je izložba memorabilija hrvatskog nacionalnog junaka Petra Zrinskog. Riječ je o stotinjak predmeta koje čine manju kolekciju u vlasništvu prof. Milivoja Dretara, ujedno i autora izložbe. U godini koju su obilježile velike godišnjice – 400. rođendan i 350. obljetnica tragične smrti važno je da se o Petru Zrinskom, banu književniku i ratniku po kojem ime nosi i jedna od središnjih ludbreških ulica, što više govori.
Na današnji dan 5. siječnja 1524. umro je Marko Marulić, autor prvog djela hrvatske književnosti na narodnome jeziku, pod naslovom Libar Marka Marula Splićanina, u kojem se uzdrži istorija svete udovice Judit, u versi harvacki složena. Mnogi ga nazivaju ocem hrvatske književnosti. Najpoznatije djelo mu je ep "Judita" u kojem istoimena glavna junakinja ubija asirskog vojskovođu Holoferna koji opsjeda njen grad Betuliju (turska opsada Splita).
Rođen je u splitskoj plemićkoj obitelji Marulić koja se od 1436. nazivala i Pecenić. U Splitu je završio humanističku školu, no ne zna se gdje je studirao, možda u Padovi. Bavio se odvjetništvom u rodnome gradu i obavljao sudačku službu. Središnja je osoba splitskoga humanističkoga kruga.
O Marulićevim su se mladenačkim godinama stvorila dva oprečna mišljenja: s jedne je strane Franjo Božičević Natalis u Marulićevoj biografiji napisao da je u mladosti živio raskalašeno. Prema drugoj je priči Marulić od početka živio poluisposničkim životom. Svečano otkrivanje spomenika bilo je 26. srpnja 1925. godine, povodom otvorenja željezničke pruge Zagreb-Split i održavanja velike Jadranske izložbe. Na postamentu je s prednje strane kipar Ivan Meštrović uklesao: Marko Marulić 1450.-1524., a sa stražnje: Ivan Meštrović svoje djelo poklonio. Ploču su 1942. godine čekićima razmrskali talijanski fašisti.
U sklopu manifestacije „Čitajmo grofovski“ – „Dober večer gospon grof“, u svečanoj dvorani dvorca Batthyany, predstavljena je knjiga „Opseđenje i poboj sisečki 1593.“, mladog sobočkog pisca Tomaša Goričanca. Zahvaljujući profesoru dr. Zvonimiru Bartoliću koji je u budimpeštanskoj knjižnici otkrio ovu knjigu napisanu na kajkavskom jeziku, Alojzu Jembrihu i Vladimiru Mihaljeviću na pretisku i transkripciji, saznali smo o ovoj iznimno važnoj knjizi za hrvatski jezik.
Razgovor s Vladimirom Mihaljevićem vodio je ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Ludbreg, Stjepan Stjepić.
U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 4. rujna 2020. godine održano je predstavljanje knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti autorice dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Izdavačke kuće Meridijani.
Okupljene uzvanike prigodnim obraćenjem pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a knjigu su predstavili recenzentica prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, urednik izdanja akademik Dragutin Feletar i autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina.
Nakon Varaždina, poznati novinar Kristijan Petrović predavanje pod nazivom 'Nečastive, s povijesnim prikazom vještica od antike do danas' održao je u srijedu, 26. kolovoza, s početkom u 20 i 30 sati u atriju dvorca Batthyany.
Današnju radionicu, nakon prepričavanja doživljaja iz škole i vrtića, započeli smo sa zagonetkom, koju su pročitala djeca, svaki jedan dio. Nakon pogođene zagonetke - MRAV, djeca su pričala kako vole promatrati mrave, umješnost kako nose nešto što je veće od njih...i kako se uvijek žure...
Ravnatelj: Stjepan Stjepić, dipl. žurnalist
Odjel za odrasle:
Domagoj Busija, knjižnični tehničar
Margareta Rajh, knjižnična tehničarka
Dječji odjel:
Edita Kutnjak Zlatar, knjižnična tehničarka