Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" Ludbreg u srijedu, 16. listopada 2024., održala je Kajkavski poetski gartlic, ovu godinu posvećen velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću. Kajkavski poetski gartlic održava se već šestu godinu za redom s ciljem njegovanja kajkavske riječi, kajkavskog jezika, ali i prikaza povijesti kajkavske književnosti.
Program je započeo u vijećnici Centra za kulturu Ludbreg čitanjem Goranovih kajkavskih pjesama "Konji i nebo" te "Črni oblaki (prnjàvi siromaki)", u interpretaciji Aleksandra Horvata i Ksenije Mihin. Sve prisutne pozdravila je voditeljica projekta, doktorica znanosti Bojana Schubert. Predstavila je predavačice, Ludbrežanku Lidiju Novosel, profesoricu hrvatskoga jezika te Goranku iz Severina na Kupi, doktoricu znanosti Marinu Marinković, profesoricu dijalektoloških kolegija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
U izlaganju pod nazivom "O ludbreškom poetskom vrtu" dr. sc. Bojana Schubert naglasila je kako je riječ o popularno-znanstvenom projektu koji se provodi od 2019. godine. Prvotna je ideja bila da se iz 400 godina kajkavske književnosti odaberu pisci i njihova lijepa djela iz kojih bismo odabrali ponajbolje citate i onda ih uz pomoć šablona ispisali po ludbreškim ulicama da bi prolaznici mogli u njima uživati. Međutim, "ta se ideja nije pokazala praktičnom jer se boja brzo ispirala pa smo ovoga proljeća odlučili tiskati citate na cvjetove koje smo 'zasadili' u perivoj dvorca Batthyany i gdje se trenutno mogu čitati. Odabrali smo i ispisali 32 cvijeta od čega su na njih 16 ispisani citati iz novije kajkavske književnosti. Neki od njih su citati Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže i Frana Galovića, a osobito nam je drago da imamo i citate ludbreških književnika: Mladena Kerstnera, Bože Hlasteca, Aleksandra Horvata i Irene Herenčić. Na 8 cvjetova koji se odnose na stariju kajkavsku književnost možemo među njima vidjeti Pavla Štoosa, Katarinu Patačić, Katarinu Zrinski, citat iz 
Ludbreške pjesmarice i sl. Posljednjih 8 cvjetova odlučili smo posvetiti frazeologiji koja je dio svakodnevnoga govora i odražava odlike mentaliteta određenoga kraja.", zaključila je Bojana Schubert. Osim "rožica" s citatima u "gartlicu" naši kajkavski književnici dobivaju i spomen-ploče koje pričvršćujemo na šetnicu uz dvorac, što smo jučer i učinili u čast Ivanu Goranu Kovačiću.
Život i književni rad Ivana Gorana Kovačića (1913.-1943.) približila je u nastavku programa u predavanju pod nazivom "Nitko da ne dođe do prijatelj drag" profesorica Lidija Novosel.
Uslijedilo je čitanje Goranove poezije; Aleksandar Horvat interpretirao je pjesmu "Valcer", a Ksenija Mihin "D’žd, sonce i stari mlinar".
Završno predavanje doktorice znanosti Marine Marinković "Mali pot preko belog mosta", bilo je o spoju Goranove poezije i Goranova govora. Dr. sc. Marinković već se dugi niz godina bavi istraživanjem istočnogoranskih govora i mješovitih kajkavsko-čakavsko-štokavskih govora iz okolice Karlovca, a na temelju tih istraživanja nastala je i knjiga koju je publika mogla prolistati tijekom triju jučerašnjih izlaganja. Uz prezentaciju u vijećnici temeljito je prikazala dijalektološke i leksikološke osobine Goranova govora te interaktivno uključila ludbrešku publiku prije odlaska u perivoj.
Program je završio postavljanjem ploče i nastupom Ženske vokalne skupine "Pajdašice".