Ovih je dana objavljen 15. svezak Hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, a glavna je urednica prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić. Obuhvaća leksikografski dio abecedarija od natuknice sejanin do natuknice spodelavati. Povijesni se rječnik izrađuje u Odjelu za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a suizdavač je HAZU.

Leksikografska obrada počela je sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća. Kajkavski je, naime, bio zanemaren u Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskog jezika (1880.-1976.) pa je zasebni rječnik bila inicijativa akademika još iz 1936., no pripreme su počele tek trideset godina poslije. Veliki kajkavski rječnik obrađuje rječničko i književno blago od 16. stoljeća do sredine 19. stoljeća te djela kajkavske dijalektalne književnosti do sredine 20. stoljeća. Premda još nije dovršen, krajem prošle godine Institut ga je objavio na internetu kako bi kajkavsko jezično blago postalo svima dostupno: https://kajkavski.hr/
Mrežni pristup Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika omogućen je o 350. obljetnici Dictionara Jurja Habdelića, prvog objavljenog rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika.
Unatoč nepravdama koje je kajkavski doživio, on je i danas vrlo živ ne samo u privatnoj komunikaciji nego u stvaralaštvu pa i u suvremenim književnim djelima.

Gordana Lovrečić