2021. je proglašena godinom čitanja, pa se s pravom naglašava  kako je čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, te izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva što nam je u ovim iznimnim i izvanrednim pandemijskim okolnostima prijeko potrebno. Zato se s pravom govori: Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. Ako dvojite što čitati, vjerujemo da će vam kratki osvrti o novim naslovima pripomoći u izboru štiva.

Emma Stonex: Svjetioničari

Inspiraciju za roman „Svjetioničari“ autorica Emma Stonex pronašla je u stvarnom događaju koji se odigrao 1900. godine.
S udaljenog svjetionika nestala su tri svjetioničara i tajna njihova nestanka do dana današnjeg nije rasvijetljena.
Autorica radu ovog posve fikcionalnog romana premješta u 1972. godinu kada sa Maiden Rock pod čudnim okolnostima bez traga nestaju tri svjetioničara.
Polagani razvoj radnje, mračna atmosfera u stilu gotičkih horora, složeni odnosi među likovima, postupni uvidi u psihološka stanja likova i prstohvata nadnaravnog - to su sve razlozi zašto je ovaj roman vrijedan čitanja. Za puni doživljaj, kažu, najbolje vrijeme za čitanje je uz vatricu dok vani pljušti kiša.

Ruta Sepetys: Vrela Tišine

Roman Vrela tišine , novi je uradak vrhunske pripovjedačice Rute Sepetys inspiriran poslijeratnim teškoćama u Španjolskoj za vrijeme diktature generala Francisca Franca. Ovo epsko i jezovito djelo povijesne fikcije slikovito dočarava život u jednoj od mračnih faza povijesti ljudske civilizacije.
Roman je ovo koji se čita u dahu i tjera na razmišljanje o identitetu, ljubavi, posljedicama rata i skrivenom nasilju tišine.
Radnja romana odvija se u Madridu, 1957. godine u vrijeme kada Španjolska skriva mračne tajne. U međuvremenu, turisti i poslovni ljudi hrle u zemlju, očekujući toplu dobrodošlicu sunca i vina. Među njima je i osamnaestogodišnji Daniel, sin naftnog moćnika, koji u Madridu dolazi sa svojim roditeljima u nadi da će se kroz objektiv kamere uspjeti povezati sa zemljom rođenja svoje majke.
Ruta Sepetys autorica je niza romana, redom uspješnica. Njezini nagrađivani povijesni romani objavljeni su u više od pedeset država svijeta i osvojili su više od četrdeset književnih nagrada.

Ivica Prtenjača: Sine, idemo kući

Sine, idemo kući – roman je Ivice Prtenjače o gubitku, kratkotrajnoj nadi i sjećanju
Priča je o njima troje, ali oni u romanu nemaju imena, samo svoje obiteljske uloge koje nadvisuje sudbina. Jedan slućeni odlazak, borba za dostojanstvo čovjeka kojemu su preostali tek dani i noći. Možda pokoji mjesec, godina ne, njih više nema i nikad ih više neće biti. I tri su stare fotografije slučajno ugurane u na brzinu spremljenu torbicu. Otac se, neizlječivo bolestan, u zagrebačkoj bolnici bori za zrak. Prvo je pandemijsko proljeće i sin ga s majkom posvećeno obilazi.
U novom se romanu Prtenjača bavi gubitkom, kratkotrajnom nadom i sjećanjem, njegov je glas istovremeno dječački, on zapituje, ali i zreli glas čovjeka koji donosi teške odluke. Ti se glasovi pretapaju u ritmičnoj izmjeni kadrova i slika prošlosti i sadašnjosti tvoreći elegiju u kojoj poput zvuka čine odjekuje ljubav. Autor je dobio nagradu izdavačke kuće VBZ-a za najbolji roman.