U srijedu, 27. svibnja 2026. godine, u prostoru Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg održan je redovni susret čitateljskog kluba „Knjiški moljci“.
Devet prisutnih članova ovom je prigodom raspravljalo o romanu „Zaboravljeni sin ili Anđeo iz Omorine“, jednom od najpoznatijih i najprevođenijih djela istaknutog hrvatskog književnika Mire Gavrana, objavljenom 1989. godine.
Tema rasprave bila je sudbina dvadesetogodišnjeg Mislava, mladića s lakšim intelektualnim teškoćama, koji se nakon petnaest godina provedenih u zagrebačkim ustanovama vraća u rodni kraj. Članovi kluba analizirali su Gavranov prikaz mentaliteta male sredine, opterećene pitanjem „što će ljudi reći“, te su se osvrnuli na atmosferu osamdesetih godina prošlog stoljeća u kojima je radnja smještena. Tijekom razgovora nametnulo se pitanje društvenog napretka i prihvaćanja; prevladao je zaključak da su stigme, tabui i predrasude prema osobama s teškoćama u razvoju i danas snažno prisutni te da kao društvo pred tim problemima ne smijemo „zatvarati oči“. Temeljna poruka koju su čitatelji izdvojili iz romana je važnost tolerancije i dobrote.
Dojmovi o samom književnom djelu bili su raznoliki, što je u konačnici rezultiralo visokom prosječnom ocjenom 4,3. Iako su neki članovi izrazili rezerviranost prema stilu romana, većina je pohvalila formu dnevničkih zapisa pisanih u prvom licu. Istaknuto je da takav pristup romanu daje autentičnost, omogućujući čitatelju da se emotivno poveže s glavnim junakom. Dinamika obiteljskih i međuljudskih odnosa ocijenjena je vrlo uvjerljivom.
Podijeljena mišljenja izazvao je završetak djela. Dok su pojedini članovi smatrali da je radnja prekinuta prenaglo te bi preferirali otvoren kraj prepušten zaključku čitatelja, drugi su argumentirali da je rasplet književno i tematski u potpunosti opravdan i pogođen. Članovi su se osvrnuli i na Gavranov opus, pri čemu su pojedini istaknuli roman „Klara“ kao njegovo najuspješnije ostvarenje.
Susret je zaključen odabirom naslova za iduće druženje, koje je zakazano za 16. lipnja 2026. godine. U konkurenciji predloženih djela Ephraima Kishona, Tonina Benacquiste i Miljenka Jergovića, članovi su za sljedeću raspravu izabrali klasik Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, „Bijele noći“.
