U utorak je održana treća ljetnja priočaonica na njemačkom jeziku. Iako nas je nešto manje zbog godišnjih odmora, ovaj tjedan smo ponovili: Kako se zoveš?  Kako si?  Igrali smo se loptom i učili  boje kao:  rot, gelb, grün und blau. Uz karte smo saznali riječi: das Auto,  die Puppe, der Ball , die Tasse.  Pjevali smo pjesmu "Guten Tag, hallo wie geht's " i počeli smo pjevati i plesati novu pjesmu "Teddybär, Teddybär dreh dich um".

Iza nas je već i srpanj mjesec. Vrijeme godišnjih odmora i povratak životu bez strožih epidemioloških ograničenja. Mjesec u kojem smo i u našoj knjižnici imali puno više posudbi knjiga. Neki su posuđivali i po pet-šest naslova. Treba ispuniti višak slobodnoga vremena, a knjiga je još uvijek čovjekov najbolji prijatelj. Zato pogledajte što se najviše čitalo u srpnju. Možda vam ove preporuke olakšaju izbor.

U Varaždinu je 19. svibnja 1816. rođen je hrvatski povjesničar, književnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski.Školovao se u gimnaziji u rodnom Varaždinu i Zagrebu, te na Vojnoj akademiji u Kremsu. Tijekom školovanja počeo je pisati na njemačkom jeziku.Godine 1833. stupio je u vojsku, a već tri godine kasnije (1836.) postao je oficir u Beču.

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja svake godine povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanjem rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe i Školskom knjigom, stručni skup pod nazivom Digitalna pismenost i strategije digitalne uključenosti, održat će se (uživo ili virtualno, ovisno o epidemiološkoj situaciji) u srijedu, 8. rujna 2021. u Zagrebu.

“Plišani je zeko najviše volio svoju Tinu. Jednoga dana djevojčica ga je odvela na sasvim posebno mjesto – u knjižnicu! Zabavljali su se na kreativnoj radionici no kad je ona završila, dogodilo se nešto strašno- Tina i njezina mama pohitale su posuditi još slikovnica, a potom su se zaputile kući i tako su malenog zeku zaboravile u knjižnici. Srećom, našla ga je ljubazna knjižničarka s kojom je zeko proveo dan u knjižnici i otkrio čaroliju koju to mjesto ima i čuva te posebnu moć koju imaju priče.”

(kuća u kojoj je rođen hrvatski filozof Vladimir Filipović)

Na današnji dan 26. srpnja 1906. u Ludbregu je rođen hrvatski filozof i pedagog Vladimir Filipović. Otac Stjepan bio je državni službenik. Majka mu je Ivka rođena Kon.
Osnovnu školu pohađao u Novskoj, gimnaziju u Bjelovaru i Zagrebu, gdje maturira 1925.
Studira filozofiju i slavistiku u Zagrebu, a 1926.–1927. u Münchenu i Berlinu.

Na današnji dan davne 1883., prije točno 135 godina, Dalmatinski sabor proglasio je hrvatski jezik službenim jezikom u Kraljevini Dalmaciji u Austro-Ugarskoj. Već na prvoj sjednici, 6. travnja 1861., vodila se rasprava o tome kojim bi jezikom valjalo govoriti u Saboru.

Đurđa Vukelić Rožić za svoj rad pod naslovom „I“ dobila je treću nagradu na literarnome natječaju za kazališni humoristični tekst u sklopu ovogodišnje Kešnerijade. Ona je književnica, u prvome redu pjesnikinja, a uredila je i prevela na engleski jezik antologije hrvatskog haiku pjesništva „Nepokošeno nebo“ (1996. – 2007.) i „Nepokošeno nebo 2“ (2008. – 2018.).

Nakon dugih šest mjeseci stanke jučer je u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ počela ljetna pričaonica na njemačkom jeziku. Na prvom našem susretu okupilo se nas 12 i družimo se u manjim grupama, sukladno važećim epidemiološkim mjerama.

Naslov rada koji je proglašen najboljim na literarnom natječaju za kazališni humoristični tekst u sklopu ovogodišnje Kešnerijade, pomalo podsjeća na izreku, narodnu mudrost što ju baš svi osjećamo kao svoju. I to nije slučajno. Autorica Ankica Bistrović bila je jedinica i u svojem je Martijancu rasla uz odrasle koji su dijelili praktičnu životnu filozofiju, s razumijevanjem gledali na život. To su mudrosti starine koje nam želi prenijeti.

Fran Galović, hrvatski književnik iz razdoblja moderne, rođen je u Peterancu kod Koprivnice 20. srpnja 1887.Klasičnu filologiju i slavistiku studirao je u Zagrebu i Pragu.Pripadao je pravaškom liberalnom pokretu.
Jedan je od najznačajnijih pjesnika dijalektalne poezije (antologijske su njegove pjesme na kajkavskom narječju: ˝Kostanj˝, ˝Jesenski veter˝, ˝Crn - bel˝ itd.)

Na Vrbasu tekija roman je koji andrićevskim stilom progovara o važnoj bosanskoj temi, o onoj za koju u dosada objavljenim tomovima nije bilo mjesta – samostanu u Jajcu. To je još jedna priča o bosanskim fratrima i Bosni Srebrenoj, o Bosni od sredine devetnaestoga do sredine dvadesetog stoljeća.
Podijeljen u tri dijela, “Na Vrbasu tekija”, “Jajačka hronika” i “Paučina i promaja”, roman je to čija su prva dva dijela možda izgubljen ili nikad napisan Andrićev rukopis, dok je treći dio fantastično precizna studija o Andriću i njegovu djelu te ujedno i autobiografski uvid u Josipa Mlakića i njegove teme.

Drago, Pero, Mazalo, Cobra, Buco, Dunja, Crni Džek, Bongo, Dado, Marina... nezaboravni su likovi kultne TV serije koja se počela emitirati početkom 80-ih godina prošloga stoljeća i uz čije su epizode odrastali brojni naraštaji mladih. Njihove su nas pustolovine oduševljavale, a kako se približavalo vrijeme emitiranja serije na televiziji, svi smo bili jako nestrpljivi i onako u svojim mislima pokušavali dokučiti što li će se dogoditi našim junacima. Hrvoje Hitrec autor je popularnih „Smogovaca“, sage o odrastanju zagrebačkih dječaka i djevojčica.

Popuštanje mjera osobne zaštite s velikim su olakšanjem dočekali najmlađi i njihovi roditelji. Iako je vrijeme godišnjih odmora, oni u sve većem broju dolaze u našu knjižnicu po svoju omiljenu knjigu ili slikovnicu. Mnogima od njih proteklih su mjeseci nedostajali prijatelji i prijateljice s kojima su se družili na našim radionicama i pričaonicama...

 

U svečanoj dvorani dvorca Batthyany jučer je održana „Kešnerijada - kajkavski dani v Ludbregu“. Manifestacija je to kojom ludbreška gradska knjižnica njeguje sjećanje na svog velikog sugrađanina, književnika, scenarista i redatelja po kojemu i nosi ime - Mladena Kerstnera, a koji je svojim scenarijima za kultne TV serije Mejaši, Gruntovčani te Dirigenti i mužikaši proslavio kajkavski jezik svoga rodnoga kraja.

Sutra će se s početkom u 19 sati u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održati podjela nagrada za najbolji kazališni humoristički tekst u sklopu kulturne manifestacije „Kešnerijada-kajkavski dani v Ludbregu“.

 

U izlogu Knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg postavljena je izložba memorabilija hrvatskog nacionalnog junaka Petra Zrinskog. Riječ je o stotinjak predmeta koje čine manju kolekciju u vlasništvu prof. Milivoja Dretara, ujedno i autora izložbe. U godini koju su obilježile velike godišnjice – 400. rođendan i 350. obljetnica tragične smrti važno je da se o Petru Zrinskom, banu književniku i ratniku po kojem ime nosi i jedna od središnjih ludbreških ulica, što više govori.

Drugi „Čitateljski izazov“ počeo je 1. ožujka 2020. i trebao je završiti do 31. prosinca 2020. godine. No, zbog pandemije korona virusa i potrebe pridržavanja propisanih epidemioloških mjera, odlučili smo produljiti rok za ispunjavanje zadataka iz izazova do 23. travnja 2021. godine.