Od subote 1.10. 2022. šetnica u gradskome parku bogatija je za još jednu spomen ploču međimurskom pjesniku Tomašu Goričancu. Ploča od mjedi postavljena je u sklopu programa Kajkavski poetski gartlic kojim grad Ludbreg i gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner odaju počast kajkavskoj pisanoj riječi.
Nakon uvodnog pjevanja iz spjeva „Opseđenje i poboj sisečki 1593“ program je počeo tribinom u sklopu koje je dr. sc Bojana Schubert govorila o kajkavskom fenomenu i projektu Kajkavski poetski gartlic.
Povijest pisane kajkavske riječi na ovim se prostorima može pratiti u razdoblju od 450 godina i za to su vrijeme na kajkavskom napisani brojni tekstovi iz svih područja društvenoga života; medicine, astronomije, leksikografije, prava itd.
Na žalost, kajkavska pisna ariječ nestaje uvođenjem hrvatskog standardnog jezika na štokavskom narječju i do danas je, kako ističe dr.sc. Bojana Schubert, preživio na marginama hrvatske kulturne scene.
Iako na kajkavskom stvaraju brojni književnici i prevoditelji, kajkavština se u suvremenoj književnosti rijetko javlja kao dominantan književni izričaj, češće kao jezična interpolacija u djelima pisanim standardnim književnim jezikom ( Kristian Novak, Črna mati zemlja i Ciganin, ali najljepši).
Bojana Schubert podsjeća na mnoge hrvatske književnike koji su živjeli u Ludbregu i uz štokavski, stvarali su i na kajkavskom jezičnom izričaju. U 19 stojljeću uz župnika Josipa Vračana, tu je i Antun Nemčić. Tridesetih godina 20. Stoljeća s Ludbregom ima doticaja i Miroslav Krleža čije su Balade Petrice Kerempuha među najvećim dosezima kajkavske lirike. Tu svakako treba spomenuti Mladena Kerstnera čiji su popularne radio drame i TV serijali Mejaši, Gruntovčani, Dirigenti i mužikaši nemjerljivo pridonijeli afirmaciji kajkavskog jezika.
Kajkavskim poetskim gartlicom koji je osmislio ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić, Ludbreg i ludbrežani odaju počast kajkavskome slovu i lijepoj kajkavskoj književnosti.
Do sada su na ploče od mjedi utisnuta imena književnika Mladena Kerstnera, Bože Hlasteca, Frana Galovića i Miroslava Krleže.
Uz njihova, od subote 1. Listopada 2022. Nalazi se i ploča s imenom Tomaša Goričanca koji je živio i stvarao u prvoj polovici 19.stoljeća. Rođen je 1815. u Maloj Subotici a za svog je kratkog života ( umro 1837. ) napisao znamenito djelo, spjev na kajkavskom književnom jeziku „Opseđenje i poboj sisečki 1593. „
Spjev je Goričanec objavio 1837. godinu nakon što je Ljudevit Gaj Danicu ilirsku počeo tiskati na štokavskom. To je bio početak tihe „eutanazije“ kajkavskg književng jezika koji se počeo omalovažavati u tiskovinama, nazivati ga jezikom dalekim od kulture i civilizacije čime mu je trajno narušen ugled. Tu je tužnu sudbinu dijelio i Goričančev spjev koji je punih 140 godina skupljao prašinu sve dok prof. dr. Zvonimir Bartolić nije u jednoj budimpeštanoj knjižnici otkrio primjerak te knjižice čiji je pretisak objavljen 2018. Godine velikim entuzijazmom Vladimira Mihaljevića Kantora i akademika Alojza Jembriha te uz materijalnu potporu općine Mala Subotica.
U pogovoru toga izdanja Alojz Jembrih ističe kako bi Goričanec trebao naći svoje mjesto u školskim udžbenicima. Teme dva znamenita spjeva hrvatske književnosti posvećene su osobama iz turske povijesti. Povijesna pozadina Gundilićeva Osmana uzeta je iz doba turskog opsjedanja Hoćima (1625 ), dok Mažuranićev spjev ima za motiv povijesne događaje u Crnoj Gori. Nije li došlo vrijeme da u našim udžbenicima progovorimo i doznamo iz pera našega kajkavskoga pjesnika o slavnom događaju iz naše povijesti koji je u to vrijeme slavila sva kršćanska Evropa?
Postavljanje ploče Tomašu Goričancu odavanje je počasti ovome pjesniku i dokaz duhovnog bogatstva što ga je iznjedrio kajkavski jezični izričaj. To treba biti poticaj da se i dalje njeguje kajkavski jezik, proučava njegova pisana povijest i posvijesti da su postojali mnogobrojni kajkavski autori koji su pisali vrijedna djela koja nisu ušla u kanon i zato ih danas ne poznajemo. Trajni je cilj da projektom Kajkavski poetski gartlic i druge renomirane i zaboravljene kajkavske autore aktualizirati i približiti javnosti i gostima koji dolaze u Ludbreg. Osobito mladima na kojima svijet ostaje, zaključila je dr.sc. Bojana Schubert.
Stihove iz spjeva „Opseđenje i poboj sisečki 1593.“ Kazivale su Ksenija Mihin i Snježana Hranić, a za cjelovit potpun domaći ugođaj pobrinula se Ženska vokalna skupina Pajdašice izvedbom popularnih kajkavskih popevki. Nakokon postavljanja ploče, Valentino Škvorc, načelnik općine Mala Subotica zahvalio se Gradskoj knjižnici što je prepoznala vrijednost djela Tomaša Goričanca. Ovaj je čin važan poticaj nastavka suradnje grada Ludbrega i općine Mala Subotica u oblasti kulture. Zapaženi nastup Ženske vokalne skupine „Pajdašice“ pozivnica je za skoro gostovanje u Maloj Subotici.