Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

KEŠNERIJADA 2020.

Odluka o proglašenju reuzltata

KOMEDIOGRAFSKI TEKST „VOZEL“ ALEKSANDRA HORVATA IZ LUDBREGA POBJEDNIK „KAJKAVSKIH DANA U LUDBREGU-KEŠNERIJADA 2020“ 4.7.2020.

Tradicionalno održavanje „Kešnerijade“ u spomen na našeg sugrađanina Mladena Kerstnera, ujedno i obilježavanje njegovih 92. godine od rođenja, nije izostalo ni ove godine. Iako pod drugačijim uvjetima koje nam je „nametnula“ situacija s pandemijom COVID19, skromno, ali ne i manje vrijedno, ljubitelji njegovih djela i humora odazvali su se na ovu svečanost. Spomenimo najprije, da je Knjižnica, koja nosi njegovo ime, objavila natječaj za humorističnu kazališnu priču. Odazvalo se sedamnaest autora s 23 djela. Oformljena je prosudbena komisija u sastavu: Lidija Novosel, prof., Jasminka Vugrinec i Ljudmila Kladić koja je odabrala tri najbolja rada. U ulozi moderatorice, na početku prisutnima se obratila Edita Kutnjak-Zlatar, a kasnije je riječ prepustila ravnatelju Knjižnice g. Stjepanu Stjepiću. U pozdravnoj riječi spomenuo je, kako su autori svojim radovima sa svojim tekstovima na sve probleme i životne izazove koje nam je dijela pandemija korona virsa odgovorili smijehom i humorom. Baš u duhu književnog i umjetničkog naslijeđa Mladena Kerstnera čiji su junaci smijehom i humorom nadvladavali najteže životne teškoće. Uvjereni smo kako će se ovi tekstovi izvoditi i tako potaknuti rad brojnih amaterskih glumačkih družina i tako , kako reče prof. Lidija Novosel, omogućiti da Kerstnerova ostavština živi i pulsira i dalje i u ovim ostvarajima, prenosi se i unosi dašak topline i blagotvornog djelovanja u našu svakidašnjicu. Kao uvod u večerašnjem događaju, glumci Amaterske Kazališne Družine „Kešneri“ odglumili su predstavu „Regica na sudu“. Za izvedbu ravnatelj Knjižnice im je uručio zahvalnice i prigodan dar. Osvrt na sve pristigle radove i razlog zašto su odabrana baš tri rada kao najbolja, dala je prof. Jasminka Vugrinec. Za zahvalu na trudu, ravnatelj je svakoj od članica darovao po jednu ružu. U zahvali nisu izostali ni autori koji su sudjelovali u natječaju. Svi su dobili zahvalnice i nadamo se da će im to, u neku ruku biti poticaj za daljnji rad u kategoriji humorističnih priča. Slijedio je najočekivaniji i najzanimljiviji trenutak večeri. Proglašenje najboljih kazališnih priča. Počelo se od treće nagrađene priče, pod nazivom „Mornari“ u izvedbi čitača Knjižnice. Autorica Kristina Štebih iz Čakovca dobila je priznanje i novčanu nagradu od 500,00 Kn. Drugo mjesto pripalo je autorici Đurđi Vukelić Rožić iz Ivanić Grada za priču „Legitimacija“, a za koju je bila nagrađena s priznanjem i novčanim iznosom od 1.000,00 Kn. Prvo mjesto za najbolju humorističnu kazališnu priču osvojio je Aleksandar Horvat iz Ludbrega, s pričom „Vozel“. Nagrađen je priznanjem i novčanom nagradom od 2.000,00 Kn. Međutim, to nije bio kraj. Sve tri nagrađene priče ulaze u e-knjige, kao i sljedećih pet koje je odabrala prosudbena komisija: „Export-Import po Drnjanski“, Vesne Hadelan iz Rasinje „Turistički pratitelj“, Božidara Glavine iz Preloga „Batučki“, Đurđe Vukelić Rožić iz Ivanić Grada „Podravski tat“ Kristiana Pirca iz Ludbrega „Došli su turisti“, Davorina Canjuge iz Varaždina Sretni smo i zadovoljni, što smo unatoč gore spomenutoj situaciji, uspjeli unijeti vedrinu i smijeh kod posjetitelja, a njihova nasmijana lica dok su napuštali dvoranu, bila su nama nagrada za uloženi trud u ovu, za nas tako značajnu manifestaciju.

KEŠNERIJADA 2019.

POVODOM 50-te OBLJETNICE SERIJE MEJAŠI

MEJAŠI U HRŽENICI

50. obljetnica premijernog emitiranja serije „Mejaši"

POSTAVLJANJE SPOMEN PLOČE

„Poštene žene v Grozdu" - AMATERSKA DRUŽINA „KEŠNERI"

glazbeni gosti: Tamburaški orkestar KUD-a „Juraj Lončarić" i

Limena glazba KUD-a „Sloga"

Pogledajte video snimku "Mejaši u Hrženici"

Gostoprimstvo Vatrogasnoga doma Hrženica, divnih srdačnih brižnih žena iz KUD-a, vatrogasaca u svečanim odorama, tamburaša, „pleh bande", žena u nošnjama, rumenih dječjih uzbuđenih lica, i velikodušnošću načelnika Općine Sveti Đurđ, Josipa Janyja...svi posjetitelji su se nezaboravno proveli.

Ljudi okupljeni u volji da pozdrave lik i djelo Mladena Kerstnera uz drage članove obitelji Kerstner, posebno njegove sinove, Zvonimira, Ivana i Mladena koji su se s veseljem pridružili.

Glavni povod nedjeljnom okupljanju jest obilježavanje 50. obljetnice premijernog emitiranje kultne serije Mejaši i dijelova koji su snimljeni upravo u Hrženici, a postavljanjem spomen-ploče na zgradu Vatrogasnog doma obilježeno je mramorom zauvijek. Spomen-ploču je otkrila glavna gošća večeri, svima draga, vječna Smiljka Bencet - Jagarić, u srca nam utkana kao Regica. Toliko smijeha, toliko suosjećanja, toliko istine dala nam je... I taj duh je bio opet tu pred nama s njenom strašću za kajkavskim jezikom, a posebno kad znamo da to uopće nije njezin materinji idiom. Ravnateljica Knjižnice Edita Kutnjak-Zlatar i načelnik Općine Sveti Đurđ Josip Jany obratili su se toplim pozdravnim govorima. Dio programa s uvaženim gostima vodila je profesorica Tatjana Novosel. Skupilo se dvjestotinjak prijatelja koje je privukao bogat program i tako značajna obljetnica za ovo slatko mjesto. Sve uzvanike i dobronamjernike cijelu su večer uveseljavali tamburaški orkestar Juraj Lončarić te limena glazba KUD-a Sloga. Bilo je marševa i koračnica, čudesnih iscjeljenja - kičme su se najednom izravnale, a štapovi podizali u zrak. Posebno je dojmljiv bio veseli ulazak Smiljke Bencet-Jagarić. Istinsko nadahnuće. Profesor emeritus Stjepan Hranjec osvrnuo na značenje Mladena Kerstnera za ovaj kraj, za sve njegove zasluge i promociju lijepe kajkavske riječi pa onda i snimanje serije Mejaši, posebno epizode s novom konobaricom u Krčmi Grozdu. Naglasio je bitne detalje iz života Mladena Kerstnera.

Uslijedio je opušten, dinamičan i autentično iskren intervju s glumcima - Smiljkom Bencet-Jagarić i Miškecom iz serije, neumornim Nikolom Nikicom Novoselom koji je svojim duhovitim opaskama nasmijavao do suza sve prisutne, a također oboje su iskazali veliko poštovanje ovome kraju. Čak su i zapjevali!

Martin Sagner nije bio u mogućnosti doći, no njegovi su pozdravi stigli do svih prisutnih. Također, zanimljivim „štiklecima" iz svojih sjećanja doprinio je Stjepan Jagić rodom iz Hrženice, koji je bio statist prije 50 godina. Svjedočio je o dašku holivudskog života od tadašnjih isplata honorara iz crne torbe petkom. Iz njegovih sjećanja i perspektive saznali smo priče u priči koje su se odvijale u pozadini snimanja serije. Možda vam otkrijemo nekom drugom prilikom.

Pred sam kraj programa naša amaterska kazališna družina Kešneri; Đurđa Đuka Kokanović i Tatjana Novosel izvele su Poštene žene u Grozdu, malo dorađeno djelo Marije Winter, ludbreške spisateljice, po duhu slične Kerstneru.

A onda uz zahvale i poklone uslijedila je večera kojom je počastila Općina Sveti Đurđ te ples do zore... Svi su pozdravili Hrženicu i uputili se u raznim smjerovima punih srca! I tako nam žive vesela kajkavska srca!

KAJ JE KAJ - RECITAL DJEČJEG KAJKAVSKOG PJESNIŠTVA

„Lepi beli oblok na lepi beli hiži" - RECITAL DRAMSKE DRUŽINE OŠ MARTIJANEC

glazbeni gost: Tamburaški orkestar KUD-a „Juraj Lončarić"

6. srpnja 2019. - dvorac Batthyany

Subotnju večer preplavili su prelijepim skladbama našeg kraja (Moja Podravina i Hrvatski kraj) zvuci tamburaškog orkestra Juraja Lončarića baš iz Hrženice. Razmjenjujući naš dragi kaj i potičući našu djecu da se izražavaju autentično na svom mjesnom govoru, materinjem jeziku, i sami koračamo utabanim tragom Mladen Kerstnera njegujući sve govore kajkavskoga dijalekta ili kako zaljubljenici, pa i neki stručnjaci, kažu - kajkavskoga jezika. Ovim programom djeca su se uključila, uz svoje profesore i učitelje, te su pisanjem pjesama na kajkavskom te kratkih priča udahnjivali život u "tu dragu domaču rieč".

Od 2016. godine Knjižnica provodi ovaj program pod nazivom Kaj je kaj gdje nam svoje stvaralaštvo daruju djeca naših osnovnih i srednje škole.

Na samom početku programa dramska družina OŠ Martijanec izvela je originalan recital, pokazavši svu umješnost, uz vodstvo svoje mentorice Spomenke Struški.

A također, iskazano je poštovanje suvremenom ludbreškom pjesniku Aleksandru Horvatu koji ih je poslije nagradio darom svoje zbirke pjesama. Naime, njegova zbirka pjesama Grad v sredini sveta inspirirala je učiteljicu Spomenku te su iz njegovih stihova "sklepali" recital Lepi beli oblok na lepi beli hiži. Nastupali su i na županijskom Lidranu, 4D u Novom Marofu na susretu Dramskih družina i na brojnim školskim priredbama te dobili mnoge pohvalnice. Sam umjetnik, autor zbirke, Aleksandar Horvat bio je toliko ganut novim životom koji su udahnuli stihovima da su mu oči zasuzile i grlo nije moglo proizvesti nijedan zvuk. Za nas koji si utvaramo da ga pomalo poznajemo - to je bilo čudo.

Profesorice i učiteljice osnovnih škola Ludbreg, Martijanec, Sveti Đurđ i Veliki Bukovec i naše srednje škole Ludbreg radile su cijelu godinu s djecom, najbolji su radovi odabrani i prezentirani ove čarobne subotnje kajkavske večeri. Djeca su se zdušno pripremila i njihove su izvedbe i recitiranja bila posebna. Ovo je bila vrlo emocionalna večer za sve.

U kategoriji OŠ nagrade su osvojili:

1. mjesto Leon Pokos iz OŠ Sveti Đurđ s pjesmom Sosedova hiža uz mentorstvo Elene Kovačić, 2. mjesto Leon Kraljić iz OŠ Sveti Đurđ s pjesmom Sinokoša uz mentorstvo Elene Kovačić, a 3. mjesto osvojila je Nikolina Zrinski učenica OŠ Martijanec za pjesmu Svet uz mentorstvo Spomenke Struški.

U kategoriji OŠ, pohvalu je dobio Dario Kolman iz OŠ Martijanec za pjesmu Jupiter, (mentorica Spomenka Struški).

U kategoriji SŠ (Srednja škola Ludbreg), nagrade su osvojili:

1. mjesto Marino Mikor za pjesmu Lepčive zvezde, uz mentorstvo Jasminke Vugrinec, 2. mjesto Erik Kelin za pjesmu Prešlo je petnaest let Boži Hlastecu uz mentorstvo Jasminke, Vugrinec, a 3. mjesto Ines Kovač za pjesmu Podravska uz mentorstvo Đine Bobetić.

U kategoriji SŠ, pohvalu je dobio Danijel Lovasić, učenik SŠ Ludbreg za pjesmu Bela roda (mentorica Jasminka Vugrinec) i Ana-Marija Lilek, učenica SŠ Ludbreg za pjesmu Ljubav (mentorica Đina Bobetić).

Nagradu za najbolju interpretaciju pjesme osvojio je Erik Kelin učenik SŠ Ludbreg za pjesmu Prešlo je petnaest let Boži Hlastecu.

IZLOŽBA SKULPTURA „MEJAŠI“

KONCERT „KAJKAVSKI CABARET" - Mirko Švenda Žiga

5. srpnja 2019. - izložbeni prostor i atrij dvorca Batthyany

Ove godine Knjižnica je u svibnju po prvi puta organizirala radionicu izrade skulptura u dvorištu i ateljeu naše keramičarke Štefanije Baranašić koja je pružila divno gostoprimstvo i mentorstvo. U tome su nam se pridružili vrsni i priznati umjetnici, kipari, slikari i keramičari iz okolnih gradova i šire. Vanda Bilinski iz Švicarske, Dragutin Ciglar iz Koprivnice, Radoslav Rajko Novosel iz Varaždina i Željko Ježek iz Lepoglave. Od njih je učila mlada ekipa iz Ludbrega koja se prvi put okušala u radu u glini, Aleksandar Horvat, Tina Novosel, Klaudija Pokos i Sara Sermek.

Štefanija Baranašić je na otvorenju izložbe istaknula vrlo zanimljivu poveznicu između povijesnog mjesta na kojem se nalazimo, postupaka restauracije i konzervacije te arheoloških iskapanja, prilikom čega su upravo artefakti keramike najčešći i oni prvi - oni koje nalazimo u raznim stupnjevima očuvanosti i/ili raspadnutosti. Uporabni predmeti. Svjedočanstva minulih dana. Tako su i radovi ovih umjetnika nakon što su stavljeni u peć na 1050 stupnjeva poneki bili željni ruke koje će ih sakupiti i prinijeti na svjetlo dana pomalo izranjene. To je avantura u radu s glinom. Kad se osuši pa kad rad predate u ruke visoke temperature nikad ne znate što će i kakvo izaći van. Izložbu je proglasio otvorenom predsjednik Gradskog vijeća, gospodin Antun Šimić koji je na vrlo topao način evocirao uspomene na poznavanje Mladena Kerstnera s ručkova kod susjede u Požegi gdje je Šimić odrastao.

Izložbu uz najavu u Knjižnici možete pogledati do 15. srpnja.

U prekrasnoj atmosferi atrija, ispod okvira plavog neba tada nas je svojim prelijepim lirskim tenorom, „belcantom" počastio međimurski etno pjevač Mirko Švenda Žiga, u odlično osmišljenom programu Kajkavskog kabareta. Toliko je dirnuo ludbrešku publiku da su suzice tekle, a ruke su pljeskom svirale u ritmu pjesama srca s posebnom posvetom i majkama sa Žiginog obiteljskog albuma. Ponizni naš pjevač publici je zahvalio što su mu dopustili da pjeva na svom materinjem jeziku, prelijepom kajkavskom idiomu čiji život Žiga svojom lepršavom energijom dječaka u šestom desetljeću života prenosi i po otocima...

Prožeti ovim umjetničkim senzacijama, pospremili smo ih u našu škrinjicu uspomena... Lijepe uspomene su izvor snage!

Izložba „Mejaši" - izložbeni prostor dvorca Batthyany od 5. do 15. srpnja 2019.

Emisija MOJA PODRAVINA urednika Mladena Levaka

gošća emisije Štefanija Baranašić

Poslušajte

RADIONICA KERAMIKE "MEJAŠI"

gosti: Smiljka Bencet i Nikola Novosel

atelier Štefanije Baranašić, Ludbreg

18. i 19. svibnja 2019.

NEDJELJA, 19. svibnja

Predivnost jučerašnjeg dana zrijući tijekom noći dočekala je svoju zoru i umjetnici su se i opet predano i rano okupili te nastavili svoj rad i/ili započeli novi... Nedjelja je imala i svoje posebne dodatke, začine u opredmećenju svrhe okupljanja. No, krenimo od srednjeg jutra...polako su se umjetnicima pridruživali gosti koji su došli i još iz nekih dodatnih županija i gradova... Križevci, Zagreb, Stubica... Tako da je ovo bilo regionalno, međužupanijsko druženje kada se prisjetimo da su tu i Ludbreg, Varaždin, Varaždinske Toplice, Lepoglava, Koprivnica... Neki su gosti došli pomoći svojim ručicama pobojati već pripremljene umjetnine kojima se može pridati i uporabna vrijednost. Zadatak su svi izvršili, a opet je bio znatan broj onih koji su se i u bojanju keramike caklinom okušali prvi put, a nekmoli da bi poznavali tehniku i moguće efekte...bili su poput slijepih kokoši...pa su poslije mudrijašili da bi sad kad znaju ovo ili ono napravili drukčije. Drugi put. Naime, za pobojane keramičke predmete Štefanija i Zlatko su pred svima demonstrirali posebno tehniku pečenja - raku. Raku je japanska tehnika glaziranja i paljenja keramike koja potječe još iz 16. stoljeća, a u svom imenu ujedinjuje sreću i zadovoljstvo. Predmeti zagrijani na 960°C, prenose se u posudu te prekrivaju lako zapaljivim materijalom kao što su piljevina, suho lišće, slama te papir. Kako materijal gori bez prisustva kisika, dolazi do redukcije kisika tj. vatra nema izbora i do kisika dolazi tako da “pokupi” neki atom kisika iz plina kojima obiluju glazure. Pritom dolazi do posebnih efekata na glazuri, kakvi se ne mogu proizvesti niti jednom drugom tehnikom. U završnoj fazi predmet se vadi iz posude te se uranja u korito s vodom. Svaki predmet izrađen u raku tehnici unikatan je i neponovljiv. Postoji i tzv. konjski raku, koji se radi s konjskom dlakom, a postoji i ptičji raku koji se radi od izmeta i perja ptica. Bilo je svima drago što su izabrane pobojane predmete dobili kao dar i ponijeli svojim kućama za uspomenu. Ogledajte malo na slikama. Donosimo ih u dvije objave, da doživite cjelovitu atmosferu. A neki su gosti bili dražesni ukras, bili su sam razlog okupljanja, zbog i radi, uzrok i posljedica - Smiljka Bencet- Jagarić koja je oživjela lik Regice te Nikola Novosel- Miškeca a kao predstavnica obitelji Kerstner tu je bila nećakinja Mladena Kerstnera, gospođa Janja. Oni su i sami pomagali, razgledali, sugerirali, prisjećali se davnih dana, atmosfere i scena sa snimanja Mejaša. Prisjećali se života koji teče. Dan je bio pobojan vedrinom i poneki kišni oblak nije mogao zaustaviti zrake sunca koje se titrale na broju 24 Ulice Petra Zrinskoga. Posjetitelji, umjetnici, gosti i prolaznici - svima je bilo drago nabasati ili biti u društvu proslavljenih glumaca kojima ni godine nisu stale na duh. A svatko je nosio u srcu zahvalnost za brojne trenutke kad su nas svojim iskrenim uprizorenjem likova iz našega kraja znali nasmijati do suza. Pa ma kakva bila naša narav, veliko hvala na istini koju su nam kroz smijeh podarili. Razmijenjeno je istinsko poštovanje, okrunjeno i zajedničkim blagovanjem, a neki su šmugnuli i na sladoled. U Centru svijeta sve je najbolje! Pogotovo kad imamo Knjižnicu koja brojna događanja dovodi u Ludbreg! Drago nam je da smo s vama mogli podijeliti sve ove trenutke. Očekujemo vas od 5. do 7. srpnja na Kešnerijadi! O svemu ćete biti obavještavani i pozvani. Kao što vidite, zahvaljujući vrijednoj vizionarskoj organizaciji Knjižnice, dobrim srcima, volji i i predanosti i uz puno volonterizma osjetimo blagodati tako pomne pripreme. Neka vam ne promakne taj detalj da smo se okupili vikend u svibnju da bismo za vikend u srpnju imali zrele radove. Kažu mudri - kakva priprema, takav i rezultat! Od srca vam u svemu želimo dobre rezultate. Veselimo vam se na programima koje pripremamo za vas! Dođite!

SUBOTA, 18.svibnja

U srcu središta svijeta vikend iza nas održala se radionica keramike, druženje umjetnika vjernih glini i oblikovanju pet elemenata. Istina radili su u industrijskoj glini pa ipak... u velikoj povezanosti s Prirodom. Na inicijativu Gradske knjižice i čitaonice "Mladen Kerstner" Ludbreg i velikodušnom gostoprimstvu poznate ludbreške umjetnice Štefanije Baranašić vrata njezinog ateljea na adresi Petra Zrinskoga 24 bila su širom otvorena. Štefanija i njezin suprug, slikar Zlatko, uvijek se odazivaju brojnim inicijativama umjetničkog i humanitarnog karaktera. Kojim povodom ovoga puta? Obilježavanje 50-te godišnjice snimanja kultne serije Mejaši izradom skulptura u likovima koji su postali besmrtni - ionako. Uz umjetnike, Željka Ježeka iz Lepoglave, Rajka Radoslava Novosela iz Varaždina i Dragutina Ciglara iz Gole kraj Koprivnice koji se pridružio u nedjelju, našli su se tu i potpuni amateri i iznenadili sami sebe. Ponajprije su svi doživjeli radost stvaranja, radost otkrivanja, radost užitka u prekrasnom vrtu pod šatorom koji su postavili Štefanija i Zlatko i, naravno neke druge vrijedne ruke... a npr. ruke ravnateljice Knjižnice Edite Kutnjak-Zlatar stalno su bile spremne donijeti kavicu, i "hvatati" emocije i fotografije mobilnim aparatom, uz Vlatka Hlupića koji je rijetko na fotografijama jer obično drži fotoaparat usmjeren na zbivanja pred objktivom s pamučnom rukavicom da zaštiti opremu...radost razmjenjivanja znanja... meko savjetovanje potpunih neznalica pod čijim rukama se glina oblikovala u poznate likove. Iz neizvjesnosti u rađanje lika koji se jasno ocrtava u trodimenzionalnoj strukturi skulpture.... Radost druženja u oplemenjujućoj ljepoti umjetničkih srca koja su vibrirala kao jedno. Slike oprimjeruju kako se je taj jedan cijeli dan razvijao od ranoga jutra do podvečerja... Ima ih puno više, no ograničenje prilaganja po objavi. Ručak isto nije preskočen... za trbuščiće... Vrli ljudi sa spremnim rukama sjeli su na početku i dogovorili se, popili kavu, razdijelili glinu i zauzeli svaki svoje mjesto...I avantura je započela.... sreća je to veća što se više dijeli... Sama Štefanija nam je prišapnula da joj je nezaboravan i dragocjen trenutak kad je naš dragi pjesnik, folkloraš, bonzaist, fotograf i imaaaa toga....Aco Aleksandar Horvat otkrio čaroliju iz sebe kroz svoje ruke u glini... i kako se lik mijenjao pod rukama - od sličnosti s više Krležom, pa s više Tuđmanom, a potražite li ga na ovim slikama to je ipak - Presvetli! E da. Cinober, Dudek, Babica, Regica.... svi se mogu prepoznati... Radovi će se sušiti neko vrijeme, potom će ih Štefanija i Zlatko u ime svih umjetnika i onih koji su to postali - ispeći! Sve radove ćemo moći razgledati početkom srpnja izložene u Dvorcu Batthyany u već tradicionalnom obilježavanju Kešnerijade koju Knjižnica uvijek priprema uz obljetnicu rođenja dragog nam i proslavljenog Mladena Kerstnera. Neka i vas zarazi besmrtni duh opuštenog istraživanja gline, razigranost umjetničkih srca koja počivaju u dubinama svakog od nas. Možda si dogodine i sami priuštite ovakvo iskustvo! Ili zatražite da se organizira kakva radionica. Neponovljivo!

MANIFESTACIJA KAJKAVSKIH DANA U LUDBREGU

KEŠNERIJADA 2018.

90. OBLJETNICA ROĐENJA MLADENA KERSTNERA

8. srpnja 2018.

KAJKAVSKI GARTLIC

Programom Kajkavski gartlic Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ obilježila je 90. obljetnicu rođenja Mladena Kerstnera. Vijenac na spomen ploču na rodnoj kući Mladena Kerstnera postavio je gradonačelnik g. Dubravko Bilić, a prisutnim pjesnicima obratio se Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici i izvršni urednik Sabranih djela Mladena Kerstnera: Na današnji dan prije 90. godina 8. srpnja 1928. godine rođen je na središnjem ludbreškom trgu u ovoj kući Mladen Kerstner, sin roditelja Marice i Zvonimira. Kao što je poznato obljetnice su ona prigoda da se na primjeren način u javnosti svrati pozornost među ostalim na one značajne ljude koji su doprinijeli identitetu svog rodnog mjesta ili zavičaja u nacionalnim okvirima, a ludbreški spomenar bogat je takvim uspješnim osobnostima spomenimo samo Vladimira Filipovića, Danila Pejovića, Rudolfa Fizira, Božu Hlasteca...U nizu takvih imena hrvatski književnik Mladen Kerstner zauzima zasebno mjesto i to stoga jer, kako je ovdje pod ovom spomen-pločom na njegovoj rodnoj kući u jednom intervjuu naglasio prof. emeritus Stjepan Hranjec, glavni urednik Sabranih djela M. Kerstnera u četiri knjige, Mladen Kerstner naš je prvi kajkavski komediograf. I stoga mi je posebno drago da smo se našli danas u ovoj obljetničkoj svečanosti Mladenu Kerstneru u spomen i to kajkavci iz sjevernohrvatskog bazena od Ivanca do Novog Marofa i Varaždina od Koprivnice, Peteranca do Vrbovca i naravno, pjesnici iz Ludbrega. Školovao se u Ludbregu, potom u Zagrebu poslije drugog svjetskog rata na Zemaljskoj glumačkoj školi gdje ga je zapazio veliki Branko Gavella. Pečalbario je kao glumac, redatelj, humorista i glumac od Pule do Požege, Ludbrega i Varaždina, da bi se krajem 60-tih godina prošlog stoljeća skrasio u Zagrebu. Autor je radio drama, romana, književnik za djecu, pjesnik, dok je najpoznatiji po svojim antologijskim ostvarenjima Mejaši, Gruntovčani i Dirigenti i mužikaši od kojih su Gruntovčani ovjenčani naslovom najbolje hrvatske tv-serije u 20. stoljeću!!! Vrijedan i odličan pionirski posao kojim je udario temelje u valorizaciji njegova književna opusa odradio je prije 20-tak godina prof. Dubravko Bilić i grad Ludbreg danas ima sreću da mu je na čelu čovjek s toliko društvene i umjetničke empatije za njegovu prošlost, sadašnjost ali i sveukupnu kulturološku budućnost i identitet sjevernohrvatskog kajkavskog grada. Također, Joža Skok je s pravom primijetio glavne odrednice u književnom opusu Mladena Kerstnera a to su komediografska književna forma, humor, kajkavski jezik i vrlo spretno upravljanje najsuvremenijim medijima - radiom i televizijom. I naposljetku, ove godine u jesen u Mjesecu hrvatske knjige bit će objavljena prva od četiri knjige iz edicije Sabrana djela Mladena Kerstnera koja će donijeti u sklopu korpusa hrvatske književnosti revalorizaciju njegovih radio drama, kazališnih predstava i televizijskih serija. Ova vrijedna edicija će biti objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske te u suradnji s Maticom hrvatskom i HAZU što samo svjedoči o velikom značaju i ugledu Kerstnerova književna opusa u korpusu nacionalne kulture. Hvala Mladenu Kerstneru i hvala svima Vama koji ste danas ovdje i svojim kajkavskim djelima častite njegovo ime!

Živjeli!

6. srpnja 2018.

KAJ JE KAJ - recital dječjeg kajkavskog pjesništva

Ne zaboraviti svoj materinski jezik. S ponosom ga koristiti ne samo u govoru nego i u pismu. Mnogo je pjesnika i pisaca koji su pisali kajkavštinom. Spomenimo samo Mladena Kerstnera, našeg dragog Ludbrežanina, književnika, redatelja čiju 90. obljetnicu rođenja slavimo ove godine. S koliko je ljubavi njegovao i predstavljao svoj KAJ, to kajkavsko neprocjenjivo blago. Mi, odrasli, nastavili smo ga govoriti i ne dozvoljavamo da nestane, da se zaboravi. Prenosimo tu ljubav na djecu, učimo ih i potičemo da svoje osjećaje izražavaju, da pišu na materinskom jeziku. Knjižnice, škole, učitelji vodiči su na njihovom putu za očuvanje baštine. Ovogodišnji recital dječjeg kajkavskog stvaralaštva održan je 6.7.2018. pod pokroviteljstvom Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg. U promicanju kajkavske riječi sudjelovala su djeca ludbreškog kraja, iz OŠ Ludbreg, OŠ Martijanec, OŠ Sv. Đurđ i SŠ Ludbreg. Svojim pjesmama dali su tešku zadaću prosudbenoj komisiji u sastavu: Lidija Novosel, Ljudmila Kladić i Jasminka Vugrinec, da odabere najbolje.

U kategoriji OŠ, nagrade su osvojili:

1. mjesto osvojio je Matija Kos iz OŠ Ludbreg s pjesmom Škola življenja

2. mjesto osvojio je Dario Kolman iz OŠ Martijanec s pjesmom Prva ljubaf

3. mjesto osvojila je Marta Ivanuša iz OŠ Ludbreg s pjesmom Tetec i teta

U kategoriji SŠ, nagrade su osvojili:

1. mjesto osvojila je Anita Petrić s pjesmom Sreča

2. mjesto osvojila je Vjekoslava Petrić s pjesmom Kmica togo nosi

3. mjesto osvojila je Lea Kramar s pjesmom Pogledaj me

Publika je velikim pljeskom nagradila najmlađe sudionike programa, Lanu Jalšić i Josipa Marčeca, učenike 4.b razreda OŠ Sveti Đurđ za izvedbu svojih kratkih priča Dok deda ribe lovi, baka vrta sadi i Život na seli. Trag ovog dječjeg stvaralaštva ostat će zabilježen u Zborniku koji se objavljuje svake druge godine. Ovoj Manifestaciji svoj muzički doprinos dali su Čedo i Matija Antolić kajkavskim pjesmama Sunčeko drago, Senji, Kak, baš tak, Srčeko, Jezuš i drugim s njihovog novog nosača zvuka Bluz po domačem.

Kmica togo nosi

Kmica uspavanko šepče,

A sončeko več je zašlo.

I noč nove senje senja

I mesec na kroho več blešči.

Svetlo vu fenjeru vgaslo je.

Na storo verando nevlekla se megla,

Deske store tožno škripijo.

V trovi kresnica leti.

Svetlo malo uspomene nosi,

Ali senja i to stvarnost kosi.

V selo storo toga se zavlekla,

Sozo z oka domače roke brišejo,

Svetlo v srcu ostavljajo.

Vetrek nove stihe šepče,

V zimi dok se čkomi.

V zimi dok v srcu jedino toga spi.

Vjekoslava Petrić, SŠ Ludbreg

OSVOJENO 2. MJESTO U KATEGORIJI SŠ

Prva ljubaf

Bil sam vam negdi sedem let star

i f prvem razredu, zmislim se, sam bil.

Zatreskal sam se v jednu pucu

i tak dobre vole nigdar nesem bil.

I unda kak je prava ljubaf prešla

više ništ neje bilo isto.

Sprobaval sam i sprobaval,

štel sam druge koli tristo.

Ve imam trinojst let

i za ljubavne kerefeke me baš briga.

Štimam nogomet i teretanu,

a od romantike je ostala čista figa.

Dario Kolman, OŠ Martijanec

OSVOJENO 2. MJESTO U KATEGORIJI OŠ

Moj tetec i teta

Moj tetec je najbolši na svetu,

Imam ga rad kak i svoju tetu.

Tetec je fest vredni, domaj samo čisti i posodu pere,

a dok mu nekaj ne paše, nigdar, na nikoga se ne dere.

Pre njemu moreš celu hižu razmetati,

a da posle ne moraš to zmetati.

A pre mojoj teti se mora na mestu biti,

jer ak ne pospraviš bole ti se pred njom skriti.

Nadam se da bo moj tetec ostal dober za navek

jer njegove šale so za se bolesti lek.

A moja lepa teta od deteta zna čoveka napraviti,

navčiti ga da se saka stvor na svoje mesto mora pospraviti!

Marta Ivanuša, OŠ Ludbreg / 3.mj.

OSVOJENO 3. MJESTO U KATEGORIJI OŠ

Pogledaj me

Pogledaj me… nemiri iznad glave

plešeju kak bebice čije konce drži

neko jakši. Z osmehom rane pokrivam,

modrina stiska moje telo kaj

drfče na zimi i pozdravlja zvezde

trepečega sjaja. Ta noč kobna

zamotana z trogami srebrne Lune,

pospana tišina šuška

z najlepšim krikom zmočenih duši.

Pogledaj me… u nutrini čoveka

kmica vse lepo prekriva.

A vreme rashitano kak strgana svetlost

od morskoga kristala gubi se v daljini.

Lea Kramar, SŠ Ludbreg

OSVOJENO 3. MJESTO U KATEGORIJI SŠ

6. srpnja 2018.

Otvorenje izložbe grafika i skulptura u izložbenom prostoru dvorca Batthyany

NAGRAĐENI RAD

Željko Ježek

SLIKANJE NA GLAŽU

NAGRAĐENI RAD

Vanda Bilinski

DUDEK SE ZABRINUO

Dok je Mladen Kerstner stvarao „Gruntovčane“ sigurno niti slutio nije kakav će utjecaj ostaviti na generacije iza sebe kao i na ljude različitih profesija. Likovi kojima je predstavio raznolikost ljudskog karaktera, međusobne odnose, tradiciju i običaje, iščitavaju se i u današnjem vremenu. Njihova osobnost nije predstavljena samo na celuloidnoj traci. Mnogi umjetnici su svoje viđenje tih karaktera izrazili pjesmom, kistom, skulpturom. Kako zahvaliti i na neki način odužiti se stvaraocu kao što je bio Mladen Kerstner nego svake godine oživljavati njegova djela. Ovogodišnja „Kešnerijada“, pod pokroviteljstvom GKČ „Mladen Kerstner“ Ludbreg, a ujedno i povodom 90. obljetnice autorova rođenja, započela je izložbom skulptura skupine autora, na temu „Gruntovčani“. Ravnateljica Knjižnice gđa Edita Kutnjak-Zlatar je prisutnima uputila pozdravne riječi, a nakon kratkog obraćanja Mladena Večenaja, gradonačelnik g. Dubravko Bilić proglasio je izložbu otvorenom. Postavljanje same izložbe i recenziju na radove autora dala je Štefanija Baranašić, dobro poznata slikarica i keramičarka iz Ludbrega. U muzičkom dijelu sudjelovali su Čedo i Matija Antolić. Likove iz djela „Gruntovčani“ smo imali prilike pogledati na drugačiji način (u odnosu na prethodne godine), onako kako je autorovo unutarnje oko zabilježilo osobnost pojedinog lika. Na primjer, imamo djela Željka Ježeka koji je Dudeka vidio kao slikara ili Kerstnera kako se odmara ispod stare kruške. Vanda Bilinski, vjerna svom mediju, kamenu, izradila je skulpture pod nazivom „Dudek se zabrinuo“ i „Regica u modernim vremenima“. Gore spomenute međuljudske odnose vidimo u djelu Božice Jelušić predstavivši odnos između generacija, u ovom slučaju unuka i djeda. Nekadašnji običaj sjedenja na klupi ispred kuće, koje se danas rijetko održava, predstavio je Rajko Novosel, uz skulpture veselih i umornih dečki. Da je ljubav vječna i najvažnija, a svoje niti provlači i kroz "Gruntovčane", potvrdila nam je autorica Đurđica Brebrić svojim djelom kojeg je nazvala „Taubeki“.

Posebna priznanja Knjižnice dobili su autori Vanda Bilinski i Željko Ježek za djela pod nazivom „Dudek se zabrinuo“ i „Slikanje na glažu“. Potpunu sliku podravske tradicije i običaja s aspekta slikarstva, nadopunjavanje Kerstnera u sferi hrvatske kajkavske književnosti i sažimanje u jednu cjelinu ovu izložbu, dale su grafike podravskog slikara naive Ivana Večenaja. Predstavio ih je njegov sin Mladen Večenaj.

Glinu kao materijal povezujemo s ranom životnom dobi, našim djetinjstvom. Mnogima je to bio period igre i zadovoljavanja trenutačnih potreba. Neki drugi nastavili su se družiti oblikujući jedno drugo. Nekima je ta ljubav prema materijalu koji dozvoljava različite varijacije postao radost života kojemu su se posvetili. Pristup glini kao izazovu u kojem se pojedinac može kreativno izraziti varira između hobija i profesije. Na ovoj izložbi možemo susresti autore koji iz ljubavi prema glini kao materijalu izražavaju svoj kreativni naboj. Zadana tema su likovi i događaji iz serije „Gruntovčani“ Mladena Kerstnera. Autori Božica Jelušić, Rajko Novosel, Željko Ježek i Đurđica Brebrić odgovorili su na zadanu temu u tehnici keramike, a Vanda Belinski u kamenu. Rajko Novosel u svojoj izvedbi osvrnuo se na vesele likove iz serije nastojeći svojom izvedbom figura predočiti jedan od događaja. Isto tako danas pomalo zaboravljeni običaji sjedenja na klupi ispred kuća gdje su se pretresli svi važni događaji sela. Sami likovi stavljeni su u različite situacije vezane za dotičnu ulogu danog trenutka. Autor je nastojao pokazati emocije i stanje u kojem su se likovi zatekli. Tako se na njihovim licima može iščitati umor ili pak veselost, znatiželja ili začuđenost, predočena različitom formom tijela koje zaprima određeni položaj. Da je Dudek stavljen u situaciju da postane slikar vidljivo je iz figurativnog prikaza Željka Ježeka. Ovaj šaljiv događaj u seriji ostavio je dojam na autora, pa se poslužio ovim predloškom i zorno prikazao scenu stvaranja. Isto tako umoran putnik uzeo je stanku da se odmori. Ovdje nije samo umor već i breme koje pritišće umorna pleća. I jedan i drugi autor nastojali su događaje iz navedene serije približiti preko svojih likova, stvoriti atmosferu i doživljaj. Božica Jelušić svoju izvedbu bazira na međusobnim odnosima djeda i unuka, te bračnih partnera. Fizionomija svaka za sebe upućuje ne toliko na vanjski izgled koliko na psihološki pristup. Izrazom lica, pogled očima, njihov položaj, oblik, dubina, izbočenost, sve to upućuje narazmišljanje. Promatraču se nameće pitanje njihovog međusobnog odnosa, karaktera i emocija. Nevezano na datu temu, na seriju, moglo bi se primijeniti na bilo koje razdoblje ili područje. Takav iskorak koji je autorica napravila svojim odabirom upućuje promatrača na pažljivo analiziranje istog. Đurđica Brebrić pristupila je sa sasvim drugog aspekta. Koristeći glinu kao materijal, apstraktnom izvedbom upućuje na jednu od sekvenci iz serije. Prikaz dvoje zaljubljenih moguće je promatrati i na ovaj način viđen očima autorice. Vanda Bilinski odabrala je kamen, koji svojom formom na neki način diktira tijek izvedbe. Njezino umijeće prepoznavanja tog figurativnog oblika određenim zahvatima daje konačni izgled. Grafike Ivana Večenaja svojim sadržajem omogućuju posjetitelju da zaokruži cjelokupnu izložbu kao jedinstveni izraz ozračja podravskog kraja. Slike zorno prikazuju tradiciju, običaje koji su već nadaleko poznati kao autorov rukopis. Svi eksponati na ovoj izložbi bez obzira na temu, vrlo su različiti. Upravo ta različitost čini ovu izložbu vrijednu pažnje. Svaki autor na svoj originalni način nastojao je predočiti zamišljeni lik ili scenu iz života "Gruntovčana" Mladen Kerstner je svoje likove i događaje riječju oživotvorio, podijelio im uloge i smjestio u određeno podneblje, ocrtavši na jedan humoristički način mentalitet onog ali i ovog vremena. Umjetnici su riječi pretvorili u sliku i skulpturu i tako pridonijeli očuvanju tradicije. Štefanija Baranašić

KEŠNERIJADA 2017.

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner i ove se godine prisjetila svog velikog sugrađanina, književnika, scenarista i redatelja po kojemu i nosi ime – Mladena Kerstnera. Manifestacija posvećena tvorcu nekih od najpoznatijih hrvatskih serija kao što su Gruntovčani, Dirigenti i mužikaši te Mejaši trajala je tri dana. Program je započeo u četvrtak (6.7.) kada je otvorena izložba skulptura na temu Gruntovčani u kojoj su svoje radove izlagali Vanda Bilinski, Marija Kovačić, Radoslav Novosel, Josip Žagar, Zvonimir Dangubić i Juraj Zorko Vučetić. Nakon otvorenja izložbe slijedila je poetsko glazbena večer Vlatke Fotak u kojoj su kao gosti nastupili tamburaši KUD-a Anka Ošpuh i vokalna skupina Pajdašice.

Najiščekivaniji dio trodnevne manifestacije bio je večernji program u petak (7.7.) kada su u atriju dvorca Batthyany trebali gostovati glumci koji su utjelovili Dudeka i Regicu, Smiljka Bencet i Martin Sagner, ali nisu se usudili zaputiti prema Ludbregu zbog velikih vrućina i sparina. Smiljka je svoju ispriku zbog nedolaska prenijela telefonskim putem. – Eh, moji ludbrežani, dragi ludbrežani. Žao mi je što se nećemo danas vidjeti, ali kako narod kaže, čovjek snuje, a Bog određuje. Dogodili se da tijekom današnjeg dana bude ovakva vrućina i sparina koja nam nikako ne može doći po dobru zbog čega smo odlučili da ovog puta ipak nećemo doći, jer se ne usudimo krenuti na put. Biti ćemo u mislima s vama. – poručila je publici.

Večernji program započeo je u glazbenom tonu za koji se pobrinuo zbor Kapela Paulina Warasdin pod vodstvom Zdenka Kušćera, sopran Vesna Kušćer Čisar i tamburaški orkestar KUD-a Juraj Lončarić iz Hrženice. Za svaku svoju izvedbu glazbenici su zasluženo nagrađeni gromoglasnim pljeskom koji je odzvanjao prostorijama dvorca baš kao i njihove pjesme.

Program su vodili ludbreški Dudek i Regica koje su utjelovili Aleksandar Horvat i Đurđa Kokanović. Svojim humorističnim nastupom prisutne su uveli u atmosferu Gruntovca i prisjetili ih kako je to izgledalo davne 1975. godine kada je serija prvi puta ugledala svjetlo malih ekrana. Atmosfere sa snimanja serija prisjetio se i Nikica Novosel, legendarni Tuna Pišpek, koji se odazvao na poziv da prisustvuje manifestaciji. Svojim vicevima, dosjetkama te prvenstveno veselim duhom razveselio je cijelu publiku, a između ostalog poručio joj da čuva i njeguje ono blago koje je Mladen Kerstner ostavio za sobom.

Osim Nikice, o Mladenu su pričali i njegov sin Mladen Kerstner mlađi te predsjednik Ogranka matice Hrvatske u Koprivnici, Dražen Ernečić.

– Kada sam se ja rodio Gruntovčani su već bili snimljeni. Dakle o tome vam ne mogu puno pričati, ali zato mogu pričat o snimanju treće serije Dirigenti i mužikaši. Jako mi je žao što tata nikad nije doživio prikazivanje te serije na hrvatskoj televiziji. Imao sam možda 12 godina kada smo brat i ja sa ocem išli kod Kreše Golika. On je sa svojom suprugom Leandrom Golik imao jedan stančić u Vinogradskoj ulici. Krešin sin nas je zabavljao u sobi dok su njih dvojica razgledali i raspravljali o scenariju. Moram priznat da sam bio premali da bi uopće znao što se tamo dešava. Dvije zrele osobe pričaju nešto o papirima koji su ispred njih, raspravljaju kako ovo, kako ono. Međutim, scenarij se tako i gradi. Evo nedavno prije možda mjesec dana primio sam poziv od ravnatelja kazališta Gavella Borisa Svrtana koji je tražio da se sastanem sa njim. Odmah sutradan smo se našli i on je predložio da od sljedeće godine u repertoar kazališta uvrsti tatine drame. Ja sam naravno bio oduševljen i odmah mu idući dan donio tekstove koje je sakupio naš gradonačelnik Dubravko Bilić. Osim njemu ovim putem se moram zahvaliti i Draženu Ernčiću i Editi Kutnjak-Zlatar koji su bili inicijatori sabranih djela Mladena Kerstnera. Eto, za godinu dana bit će velikih iznenađenja, ali o tome ćete još čuti. Zahvaljujem se svima koji su večeras došli i odali počast tati. – poručio je Mladen Kerstner mlađi.

-Čast mi je i zadovoljstvo sudjelovati na kajkavskim danima u Ludbregu, pogotovo u ovakvom svečanom programu. Za nas matičare važno je da proučavamo djela svih književnika, naših društvenih radnika, intelektualaca, znanstvenika i svih koji se bave ili su se bavili našom javnom kulturom i javnim dobrom. Mladen Kerstner bio je itekako osviješten i duboko ukorijenjen u svoj zavičaj, u svoj Ludbreg, u svoju kajkavštinu, u svoje ljude i svoj jezik. A upravo je jezik najveće blago i najveća blagodat nekog kraja i zavičaja. Jezik nam omogućuje da imamo ove prekrasne kajkavske skladbe i komediografske komade. – kaže Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici.

Prisutnima se na odazivu zahvalila Edita Kutnjak-Zlatar, a večer je završila zajedničkom pjesmom publike i zbora.

Subotnji program (8.7.) počeo je nešto ranije. U dvorcu Batthyany održana je manifestacije dječjeg kajkavskog stvaralaštva u sklopu koje je održana promocija Zbornika 2016./2017. U programu su sudjelovala djeca iz dječjeg vrtića Smjehuljica, učenici osnovne i srednje škole Ludbreg te Adrian Detelj i Maks Patafta u scenskoj igri Skupijaš.

Ovom manifestacijom Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner uz potporu Grada Ludbrega još jednom je dokazala da zasluženo nosi ime ludbreškog velikana, a posjetitelji su svojim prisustvom potvrdili kako likovi Dudeka, Regice i Tune Pišpeka još uvijek žive u njihovim sjećanjima.

(Matea Lukić)

8. srpnja 2017.

KA JE KAJ - MANIFESTACIJA DJEČJEG KAJKAVSKOG STVARALAŠTVA

Poslušajte audio zapis

Već niz godina Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg početkom srpnja obilježava obljetnicu rođenja Ludbrežanina Mladena Kerstnera, novinara, pisca, redatelja i velikog afirmatora kajkavštine. Od 2016. se godine ovo obilježavanje pretvorilo u Kešnerijadu, manifestaciju kajkavskih dana u sklopu koje se, inspirirano Kerstnerovim djelom, osmišljava niz kulturnih događanja i sadržaja, a potiče se i stvaralaštvo u različitim izričajima: od literarnog i dramskog do likovne umjetnosti i kiparstva. Tako je nastala i ideja o pokretanju Natječaja za dječje literarno kajkavsko stvaralaštvo „Kaj je kaj“, kojim bi se ohrabrilo učenike ludbreške osnovne i srednje škole da nastave Kerstnerovim tragom njegovanja svojega dijalekta tj. svojega jezičnog blaga.
U ovom su zborniku objavljeni dječji literarni radovi kao rezultat Natječaja u 2016. i 2017. godini. Može se reći da je Natječajem u potpunosti ostvarena namjera pokretača: potaknuti mlade ljude da se kreativno izraze sebi toliko bliskim i prisnim jezikom. Hvalevrijedno je i nastojanje njihovih učiteljica koje su im dale impuls da se iskažu i pokažu, da uđu u prostor stvaralačke slobode i da tako razviju vjeru u svoje mogućnosti, sposobnosti i umijeća. U današnjem školskom sustavu koji počesto svodi učenje na reproduciranje niza činjenica i podataka, a učenike na prosjek i broj, i gdje samo moraš, kako lucidno zaključuje jedna od mladih autorica zbornika, „se to znati i vučiti se, nigdar ne smeš stati“, ovakvi su iskoraci nužni u razvoju mladog ljubitelja kulture, poštovatelja umjetnosti riječi i osviještenog čovjeka koji drži do svog identiteta i nasljeđa.
Sve su to autori pjesama u ovome zborniku pokazali i dokazali: kao prvo, da ne odbacuju i ne zanemaruju svoju kajkavštinu odbacujući tako i sebe same, jer „po jeziku smo to što jesmo“, a ne nešto drugo, lažno. Pokazali su da je svojim dijalektom moguće iskazati svu dubinu i raspon svoje osobnosti. Dokazali su „kaj je kaj“, kojom se snagom i lepezom osjećaja moguće njime izraziti: kaj je zavičaj, dom, toplo utočište, refleksija unutrašnjeg svijeta odnosno, riječima mladih autora, kaj je srcem za zavičaj, moj Ludbreg, moja srebrna cesta, proleče, ples vetra, glas mame, dedeka, Čovječja snoga, ogenj v srcu, lubaf, cukor i sol, soza i osmeh, mok, krik čkomine, molitva. Pokazali su, konačno, da su kreativni nasljedovatelji Kerstnerova djela.
Možemo samo poželjeti da se Kešnerijada i mladenačko stvaralaštvo nastave i dalje, da se zbornik nastavi objavljivati i da se u natječaj uključe i učenici ostalih škola ludbreškog kraja.
Lidija Novosel, prof.

NAGRAĐENE PJESME:

1. MJESTO OŠ 2. MJESTO OŠ 3. MJESTO OŠ

1. MJESTO SŠ 2. MJESTO SŠ 3. MJESTO SŠ

POHVALJENE PJESME:

POHVALA OŠ POHVALA OŠ POHVALA OŠ

POHVALA SŠ POHVALA SŠ POHVALA SŠ

7. srpnja 2017.

GABLEC POD ČREŠNJOM

Druženje "pod črešnjom" na autentičnoj lokaciji gdje je snimljena epizoda Mejaša "Falinga Imbre Presvetlog".

MLADEN KERSTNER - OTAC GRUNTOVČANA -

Poslušajte audio zapis

Mladen Kešner

Do poda ti se klanjam,
Kak ludbreškomu sinu,
Mejašu,
Mužikašu,
Gruntovčanu
I pajdašu.

Tebe, kajkavca bez premca,
Mi, kajkavska deca,
Preštimavamo i slavimo
Kak kajkavskoga sveca.

Napisal si štorije,
Kajkavske majstorije,
Pokazal i dokazal
Da smeha, plaća,
Sreću, zlobu,
Veselje il' tegobu,
Po domačem moreš reći,
I da celo živlenje,
Na kajkavkskom more teći.

Zato ti falim,
Za se veseljake,
žmukleše, birtaše,
britveše, lugare,
purđavce, komesare,
kulake, seljake,
I sake druge fele
prepredenjake.

Domaču si reč
V davninu zapisal,
To je za nas velki imetek,
Zato ti javljam,
Gde god da jesi,
Da je denes
Za tebe
Tu v Srednjakima svetek.

(A. Horvat, 7.7.2017.)

6. srpnja 2017.

KERAMIČKA RADIONICA

U prostoru domaće radinosti Štefanije Baranašić održana je kreativna umjetnička radionica u kojoj su sudjelovali autori umjetnici čije su skulpture izložene u prostoru dvorca Batthyany u sklopu obilježavanja Kešnerijade.

Na radionicu su se izrađivale keramičke posude, a osnovni materijal bila je glina koja se obrađivala raku tehnikom. Voditeljica radionice bila je ludbreška umjetnica Štefanija Baranašić koja nam je ukratko objasnila postupak uz pomoć kojeg su došli do finalnog rezultata. – Prvo se ispeče biskvit. Biskvit je naziv za prvo pečenje gline, a ja sam ga ispekla i pripremila prije nego su ostali došli. Kada su autori skulptura stigli, dobili su razne glazure u boji i krakle te su po svojoj inspiraciji krenuli ukrašavati odnosno bojati pojedine dijelove različitih materijala. Nakon oslikavanja materijal se stavio peči u raku i kada je temperatura dosegla 980 stupnjeva vadio se van. Zatim se stavljao u piljevinu koja je zadimila odnosno zacrnila sve ono što nije bilo obojano. Kasnije se materijal stavljao u vodu da bi se oprao onaj dio koji je prekrio glazuru kako bi ona ostala svijetla. Efekti vatre i dima čine posudu drugačijom od ostale keramike jer umjetnik nikada ne zna kako će posuda na kraju izgledati sve dok cijeli proces ne bude gotov.-

Osim što su sudjelovali u radionici, autori skulptura prošetali su Ludbregom i posjetili njegove znamenitosti.

-Svaki sudionik radionice mogao je svoju keramičku posudu uzeti i čuvati kao uspomenu na ovo aktivno druženje. Radionica je ujedno bila i odličan uvod u izložbu Gruntovčani koja je dio programa obilježavanja Kešnerijade. – kaže ravnateljica gradske knjižnice Edita Kutnjak-Zlatar koja je i sama sudjelovala u radionici.

(Matea Lukić)

IZLOŽBA NA TEMU GRUNTOVČANA