|
Projekti ovakvi, projekti onakvi. Knjižnica ih stvara, razvija i prikazuje. Jedan od njih je i ''Čitajmo grofovski''. Rođen je godine 2012. Ostvaren u Ludbregu, u perivoju dvorca Battyany. Za prvi rođendan pridružio mu se i dvorac Drašković iz Velikog Bukovca. Kako se nekad družilo s knjigom, što se čitalo, pokazuju dvorske dame šetajući parkom. Plemići mladi vještine svoje čitalačke iskazuju. A grof i grofica otvorenim srcem vode vas dvorcem kako bi i vi osjetili duh onog vremena i ljubav prema knjizi. Obučeni po tadašnjoj modi ponosno vam približavaju svoje druženje s knjigom. Ove godine čitanju su se pridružili i učenici osnovnih škola. Poruka je jednostavna: ne zaboravimo knjigu, prijateljicu našu, družimo se s njom, čuvajmo je i pazimo. Kako je ona nečujna i tiha, čitajmo je na glas, oživimo je, jer tu je ona samo za vas.
"Čitajmo
grofovski 2019."
Pogledajte video
|
Čitajmo grofovski 2019.
|
|
|
|
'Jemput na leto se večer zidemo v dvorcu pri grofu, pak njemu i
celomu puku predstavimo novoga pisca ili stihoklepca, koji z svojim
perom preštimava dragi domaći 'kaj'…'
Gradska knjižnica
i čitaonica "Mladen Kerstner" pokrenula je prije sedam godina, u cilju
poticanja čitanja, projekt 'Čitajmo grofovski'. Ove godine program je
trajao pet dana, pri čemu je najveći dio, odnosno čak četiri dana, bio
osmišljen za mališane. Oni su slušali priče i bajke u izvedbi
teatara 'Poco Loco' iz Zagreba i umjetničke skupine 'Hajsoks', kao i
samih, za ovu prigodu utjelovljenih, nekadašnjih grofa i grofice
Battyany, dvorskih dama i dvorske guvernante koji su djeci približili
bajkovitu ambijentalnost ludbreškoga dvorca kroz posebne kostime i
scensku interpretaciju.
DOBER
VEČER, GOSPON GROF!
Marija Hlebec - "Tam ke luč gari"
9.
studenoga 2019.
Kulminacija petodnevnog događanja 'Čitajmo
grofovski' priređena je u subotu, 9. studenog, programom 'Dober večer,
gospon grof!'.
- Jemput na leto se večer zidemo v dvorcu pri grofu,
pak njemu i celomu puku predstavimo novoga pisca ili stihoklepca, koji z
svojim perom preštimava dragi domaći 'kaj' - ovim je riječima počeo
program u svečanoj dvorani dvorca Batthyany u Ludbregu gdje je
predstavljena pjesnikinja Marija Hlebec iz Krapine. Peti je to put da se
autori kajkavskog govornog područja predstavljaju u Ludbregu, gdje u
autohtonom interijeru ludbreškoga dvorca, okupljenima približavaju 'kaj'
interpretirajući svoje stihove. Ovaj put, na petoj godišnjoj audijenciji
kod ludbreškoga grofa i njegove svite predstavljena je zbirka pjesama na
kajkavskom jeziku 'Tam ke luč gari' autorice Marije Hlebec. Marijina
poezija iskazuje duboku povezanost sa zavičajem, čvrstoću obiteljskih
spona i istinsku ljubav prema prirodi. Tijekom interpretacije njenih
pjesma, od kojih su mnoge nagrađene i uglazbljene, publika je doživjela
posebnu autoričinu emotivnost i gotovo materinsku brižnost koju
pjesnikinja gaji prema čitatelju/slušatelju. O samoj
autorici, njenim radovima i nagradama, te zbirci 'Tam ke luč gari'
govorila je književnica Mirjana Mikulec, potpredsjednica
Hrvatskozagorskog književnog društva Krapina, dok je poseban obol večeri
dala istaknuta književnica Božica Jelušić govoreći o doživljaju
autoričinih pjesmama i stvaralaštvu, počastivši pritom publiku i svojim
stihovima nastalim tijekom samog programa. Potpunom ugođaju doprinijele
su i članice Ženskog vokalnog sastava 'Queentete' koje su uz glasovirsku
pratnju Jurice Vugreka izvodile zagorske skladbe u jazz aranžmanu.
Posebnu pozornost publike plijenili su i grof Batthyany kojeg je
utjelovio Vlatko Hlupić, grofica Batthyany koju je glumila Katerina
Zagorc, a njima se pridružila grofovska ženska svita: Jadranka Draganić,
Biserka Kutnjak i Renata Hlupić, te dvorska guvernanta Đurđa Kokanović.
Moderatori su bili Aleksandar Horvat i Edita Kutnjak Zlatar koja je, kao
ravnateljica ludbreške Knjižnice, i zaslužna za organizaciju cjelokupnog
programa 'Čitajmo grofovski'.
 
 
  
Tam ke luč gari
Če ti križ živleja žmehki
pastane,
če ti meste galubaf puojeju vrane
i če h noči kmični ti
puta zgubiš,
na moj se prag naviek ti lehke javiš!
Verni
se stiha na šudrane steze,
sedni na klupu spod naše si breze.
Danesi na dar mi kušlece svoje,
tam ke luč gari još uokne je moje.
H svojem sercu ja naviek te nosim,
da verneš se meni Bogeka
prosim.
Pred uoknam stajim i fieringa žučem,
čakajuč tebe h
dalinu ja lučem…
Verni se stiha na šudrane steze,
sedi na
klupu spod naše breze.
Danesi na dar mi kušlece svoje,
tam ke
luč gari još uokne je moje.
Marija Hlebec
"Strašno dobar vuk"- Umjetnička skupina
"Hajsoks"
8. studenoga 2019.
Za posjet dvorcu grofa
Batthyany nisu bili uskraćeni niti polaznici 1. i 2. razreda OŠ Ludbreg,
njihovi posebni odjeli kao ni štićenici Udruge "Ludbreško sunce" S
velikim zanimanjem su pratili priču koju je ispričao dvorski pripovjedač
Željko Hajsok uz izvanrednu koreografiju i ritam glazbe na različitim
udaraljkaškim instrumentima (tank drum, tarabuka, guiro, vibra slap...).
Kako je i običaj, grof i grofica su predstavnicima "Ludbreškog sunca" i
razredima podijelili Zahvalnice za sudjelovanje u programu. Program je
održan u dva termina: 10 i 11 sati kako bi bila pružena mogućnost svoj
zainteresiranoj djeci (njih 200-tinjak) da dožive jednu drugačiju priču
o vuku, priču o "Strašno dobrom vuku".
7. studenoga
2019.
Dječji vrtići "Krijesnica" u Velikom i Malom Bukovcu
Grof i grofica Batthyany odlučili su današnji dan provesti van dvorca.
Iako plemićkoga roda, sa svojom svitom odvezli su se u obližnja sela
Veliki i Mali Bukovec. Odlučili su posjetiti dječje vrtiće "Krijesnica"
i djeci prirediti kratki program. Osobno su čitali priču "Jež napušta
dom", a dvorska guvernanta je ispričala priču "Sova na godišnjem
odmoru". Koliko je tu bilo smijeha da su ih tete morale stišavati kako
bi čuli nastavak i kraj priče. Interesantne su im bile haljine dvorskih
dama, svatko je želio dodirnuti ih i poželjeli, dok porastu, da imaju
svoju vlastitu.
Grofovska priča
U posjet grofu i grofici došli su učenici OŠ iz Martijanca. Udobno su se
smjestili u stolice i priča je započela. Najprije su slušali priču o
"Ježu koji napušta dom", a zatim je grofovska guvernanta ispričala priču
o "Sovi na godišnjem odmoru". Sve se to odvijalo u tišini,
usredotočenošću, a kad je priči došao kraj, ruke su poletjele u zrak, a
usta izvikivala pitanja na koja su uši htjeli čuti odgovor. Zadovoljni,
s osmjehom na licu i prepričavanju doživljenoga, napustili su dvorac do
neke druge posjete.
Županijsko
Natjecanje u čitanju naglas
Jedan od načina za poticanje
djece na druženje s knjigom i čitanje, ne u sebi, nego na glas je i
natjecanje. U programu "Čitajmo grofovski" po prvi puta je uvršteno i
ovo županijsko Natjecanje u čitanju naglas za učenike od 3. do 8.
razreda osnovnih škola. U terminu od pet minuta trebao se svatko
predstaviti, obrazložiti odabranu knjigu i pročitati ulomak iz iste.
Komisija od tri člana pomno je pratila predstavljanje kako bi na kraju
odabrala najbolje čitače za prva tri mjesta. Zvonki glasići odzvanjali
su svečanom dvoranom, da bi već u sljedećem trenutku se transformirali u
odgovarajuću ulogu iz knjige. Upečatljivo čitanje koje je publika
nagrađivala aplauzom. Veliko iznenađenje bile su učenice Leonarda
Marjanović, Zara Bilić, Anamarija Zavrtnik i Zara Lu Sakač koje su
izvele zadivljujuće glumačke performanse. Grof je svim sudionicima
natjecanja podijelio Zahvalnice za sudjelovanje u programu, a grofica
prigodne poklone.
MLAĐA KATEGORIJA (3. - 5. RAZREDA):
1.
mjesto - Ema Kefelja (OŠ "V. Nazor" Sveti Ilija, mentorica: Tatjana
Slunjski)
2. mjesto - Dorotea Kliček (OŠ Vidovec, mentorica: Sanja
Biškup)
3. mjesto - Marta Klaneček (OŠ Petrijanec, mentorica: Željka
Rabuzin)
STARIJA KATEGORIJA (6. - 8. RAZREDA):
1. mjesto - Laura
Bačani (OŠ Sveti Đurđ, mentorica: Elena Kovačić)
2. mjesto - Lorena
Sopić (OŠ Vidovec, mentorica: Sanja Biškup)
3. mjesto - Josipa Petek
(OŠ Martijanec, mentorica: Spomenka Struški)
Čestitke nagrađenima
i njihovim mentoricama, a pobjednicima mnogo sreće na državnom
Natjecanju u čitanju naglas koje će se održati 21. i 22. studenoga u
Sisku.
 
 
"Strašno dobar vuk" -
Umjetnička skupina "Hajsoks"
6. studenoga 2019.
Danas
su dvorac Batthyany posjetili polaznici dječjih vrtića "Radost",
"Iskrica" i "Smjehuljica". Ulazili su u svečanu dvoranu tiho, s
pijetetom, razgledavajući svaki detalj. A onda su pred njih izašli grof
i grofica sa svitom, pozdravili ih i svatko je objasnio svoju ulogu u
dvorcu. Nemalo su bili iznenađeni kada su se pojavili jedan striček i
teta, čudno obučeni s još čudnijom prtljagom. To su ustvari bili dvorski
čitači, umjetnička skupina "Hajsoks", Monika i Željko. Za djecu su
pripremili priču "Strašno dobar vuk". Jako neobična i skroz suprotna od
one klasične koju svi znamo. Dvoranom je zvonio dječji smijeh kao tisuću
proljetnih zvončića dok ih u proljeće zanjiše nježni lahor. To je čitač
s vremena na vrijeme "ometao" tetu pripovjedačicu. Pokazivao je i davao
djeci da isprobaju instrumente za "ometanje". Ah, kojeg li veselja!
 
"Carevo novo ruho"- Teatar "Poco Loco"
5.
studenoga 2019.
Ovo je već sedma godina kako grof i grofica
Batthyany otvaraju vrata dvorca u Ludbregu i priređuju određene programe
za djecu i odrasle. Danas su u goste pozvali teatar "Poco Loco" iz
Zagreba koji su na neobičan način izveli predstavu "Carevo novo ruho".
Djeca 3. razreda OŠ Ludbreg bila su toliko oduševljena i ponesena pričom
da su u nekim scenama i sami sudjelovali.
|
|
.
|
Čitajmo grofovski 2018. |
|
|
|
"Dvorska luda"
6. - 9. studenoga
2018.
Čitanje po
grofovski je počelo. Već 7. godinu po redu, grof Batthyany je širom
otvorio vrata svojeg dvorca i pozvao djecu i odrasle na programe koje su
pripremili njegovi podanici. Priča o Cmoljcu koji zna gdje stanuje
knjižnica ispričala je osobna guvernanta grofove djece na način kako
samo guvernante znaju. Tako umješno je pričala da su djeca slušala s
najvećom pažnjom. Tko zna, možda si je netko i poželio da ima takvu
guvernantu! Kao i u svakom dvorcu, tako i u ovom ludbreškom, grof
Batthyany je imao dvorsku ludu. A, eto tako, da nasmije njega i dvorjane
na zabavama ili da ih razveseli dok su bili u tmurnom raspoloženju.
Izvodila je luda gluposti, ludirala se, ali i pokazala svoju umješnost u
korištenju raznih instrumenata, žongliranju s čunjevima, lopticama.
Uzdasi oduševljenja ispunili su dvoranu, a povici "još, još" odzvanjali
su dugo. Kako bi izrazila zahvalnost puku za posjet programu, grofica je
predstavnicima dodijelila zahvalnice potpisane od strane grofa.
"Dostojanstvo čovjeka" - predavanje Nove Akropole iz Varaždina
6. studenog 2018.
Ove se godine navršava 70 godina od UN-ove
Opće deklaracije o ljudskim pravima usvojene krajem 1948. godine. U
njezinom članku 1. svečano se proglašava: Sva ljudska bića rađaju se
slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i
savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.
Koliko je dostojanstvo potrebno biću obdarenom razumom i savješću,
svjedočimo svakodnevno u današnjem svijetu u kojem čovjek nikada nije
bio toliko informativno povezan, a s druge strane toliko otuđen. Ali, to
je naš svijet i nama je živjeti u njemu. Kako ćemo to činiti,
prvenstveno ovisi o nama samima, bez obzira na okolnosti u kojima se
trenutno nalazimo. Izvanjske okolnosti ne možemo birati, ali naše
djelovanje u okviru njih stvar je našeg izbora. Dostojanstvo čovjeka
prije svega temelji se na časnosti, poštenju, čistoći misli i našim
namjerama. Dostojanstvo može proizaći samo iz nas samih, iz onoga za što
smo se izborili unutar sebe, odnosno iz temeljnih vrijednosti na kojima
gradimo svoj život.
"Djed i
najveća repa u svemiru"- Teatar "Poco Loco"
7.
studenog 2018.
Drugi dan u programu "Čitajmo grofovski", grof Batthyany je za djecu 3.
razreda OŠ Ludbreg i polaznike Dječjeg vrtića "Radost" upriličio
predstavu "Djed i najveća repa". Za tu priliku pozvao je glumačku
družinu Theatar Poco Loco koja je doputovala čak iz Zagreba. Kako su
dobro izveli predstavu! Djeca su se toliko uživjela u priču da su i sama
sudjelovala u nekim scenama. Doma nisu otišla praznih ruku. Predstavnici
razreda dobili su Zahvalnice za dolazak na programu, a neki, po želji, i
autograme grofice i grofa.
 
"Kaos prije premijere" - Dječje kazalište "Makamus"
8.
studenog 2018.
Dana 8. studenog 2018., u programu "Čitajmo grofovski",
sudjelovalo je dječje kazalište "Makamus" iz Murskog Središća. Članovi,
djeca od vrtićke do srednjoškolske dobi izveli su predstavu "Kaos prije
premijere". Tekst potpisuje Nina Horvat, a adaptaciju Ivan Goričanec.
Priča je to o Snjeguljici i sedam patuljaka rudara, odnosno, priča o
događajima iza zastora, prije premijernog izvođenja. Kada gledatelji
misle da će predstava tek početi, iznenade se zaokretom i završetkom
kakvom se nisu nadali. Svojom glumom, djeca su izmamila osmijehe na
licima publike i ostavila dojam da se radi o profesionalnim glumcima.
 
Susret s Marijom Jurić Zagorkom - Društvo Marije
Jurić Zagorke
9. studenog 2018.
Učenicima Srednje škole
Ludbreg predstavljena je jedna od najpoznatijih književnica, Marija
Jurić Zagorka. Predsjednica istoimenoga Centra za ženske studije iz
Zagreba, Dubravka Vidović, utjelovila je Zagorku, te su učenici sve o
životu ove važne hrvatske žene saznali u prvom licu, kao da je pred
njima stajala sama Marija Jurić. Bila je prva profesionalna novinarka,
najčitanija hrvatska književnica. Urednica "Obzora", pokretačica i
urednica "Ženksog lista", prvog časopisa za žene. Borila se protiv
društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije, te za prava
žene. Njezin stan danas je Memorijalni muzej, a u okviru programa
"Zagorka" provode se dokumentacijsko-informativne, obrazovne i kulturne
aktivnosti za njegovanje, proučavanje i promicanje Zagorkine baštine kao
i tema vezanih uz žensku povijest i kulturu.
 
DOBER
VEČER, GOSPON GROF!
Grad v sredini sveta - Aleksandar Horvat
9. studenog 2018.
Za zadnju večer projekta „Čitajmo grofovski“, u
programu "Dober večer, gospon grof", ludbreški grof Batthyany je ostavio
otvorena vrata ljubiteljima pisane riječi i to domaće. I ove godine je
dozvolio jednom pučaninu da se predstavi svojim umijećem i vještinom
korištenja pera. Bio je to Aleksandar Horvat, naš Aco, naš Ludbrežanin.
Predstavio je svoj prvijenac, zbirku poezije pod nazivom „Grad v sredini
sveta“. Što navodi čovjeka da opjeva svoj grad i ostavi vječni trag o
njemu? Ljubav. Ljubav prema domu, ljudima, krajoliku, čak i prema zraku
koji udiše, jer tamo gdje je dom i zrak miriše drugačije, posebno, kao
nigdje drugdje. Sklepao je stihove o djetinjstvu, ulicama kojima se
širio miris toplog kruha i domaće juhe, šetnjama po bregima i starim
kletima. A, Bednja, bistra i žuboreća ljeti, zimi tiha i mirna, na
razgovor zove. I kad se oblaci tmasti nad gradom nadviju, a magla
tajanstveno skriva od pogleda, i tada je grad lijep, jer je svoj.
Jedinstveni su ljudi i zvijezde na nebu sjaju posebnim sjajem. Kad
vjetar zahuče, nije on ljut, to poruke prenosi: il' će zima il' će jug.
I pleše pero po papiru o „Prošćenju“, o „Ženskom placu“, „Kolovrtu“,
„Jakim težacima“... Ludbreg je jedan i jedini! Za umješnost kojom je
predstavio grad, novopečeni stihoklepec dobio je pjesmu „A kam bi išel“
kao podsjetnik da pripada tu, da nigdje nije ljepše kao u gradu iz
sredine svijeta. Zahvala je otišla urednici zbirke, Lidiji Novosel,
prof. i Božici Jelušić, književnici za napisani predgovor. Sliku o
predivnom gradu, dočaranu riječju, upotpunio je pjevački zbor
„Pajdašice“. Riječ je bila data i gradonačelniku Dubravku Biliću, a
ispred Hrvatskog sabora kulture prisutnima se obratila g-đa Katarina
Dimšić. Stihove iz zbirke čitale su: Snježana Hranić, Ksenija Mihin i
Đurđa Kokanović. Svečanom ceremonijom, vrata dvorca „Batthyany“ su se
zatvorila, ne zauvijek, već do sljedećeg susreta s nekim drugim
kajkavskim stihoklepcem. Svečanom ceremonijom, vrata dvorca „Batthyany“
su se zatvorila, ne zauvijek, već do sljedećeg susreta s nekim drugim
kajkavskim stihoklepcem.
Finale finala
9.
studenog 2018.
Dobar glas daleko se čuje. Program "Čitajmo
grofovski" je ostavio najbolje dojmove, pa se pročulo po svijetu da u
Ludbregu gradu žive grof i grofica sa svitom, tako dobri, da svake
godine pozivaju pučane na svečanosti priređene u njihovu čast. Pučani su
se htjeli zahvaliti na divnim večerima provedenim u dvorcu, a osobito da
grofici čestitaju rođendan, koji je, eto, bio baš te zadnje večeri.
Poslali su joj pismo. Kakva je pošta bila u ono vrijeme, ovamo-onamo,
pismo je greškom stiglo u daleku zemlju Bali. Dobri ljudi, kojih svugdje
ima, poslali svog najboljeg tekliča da čim hitnije dostavi to pismo na
određenu adresu. Ajme, problem! Čovjek ne zna govoriti hrvatski. Na svu
sreću, google translator zna. Saznavši da je na pravome mjestu, teklič
preda poruku pučkom stihoklepcu Aleksandru Horvatu. S najvećim
poštovanjem, pročita on grofici pjesmu "Zahvala" za sva dobročinstva
koja je napravila i još uvijek radi za svoje pučane. Gromoglasnim
pljeskom ostali se pridružuju čestitkama. Kako je grofica dobroga srca,
stihoklepcu je na dar dala uramljenu pjesmu "A kam bi išel" kao
podsjetnik da mu je mjesto tu, u dragom ludbreškom domu. Za odanost i
vjerno služenje, dvorske dame su dobile bukete sačinjene od ruža koje
rastu u grofovskom vrtu. Na kraju su svi bili pozvani na druženje i
domjenak uz slasne delicije iz grofovske kuhinjske peći.
|
|
. |
Čitajmo grofovski 2017. |
|
| 8.
studenog 2017. |
Program za djecu
Grofica Lujza: Elzin Anđeo
U Mjesecu
hrvatske knjige u programu Čitajmo grofovski Gradska knjižnica zajedno s
grofom i groficom poziva u goste groficu Lujzu. Grofica Lujza stigla je
modernom kočijom sa svojom pratnjom u dvorac Batthyany. Učenicima drugih
razreda Osnovne škole Ludbreg ispričala je priču Elzin anđeo. Pričom su
djeca mogla doživjeti groficu Lujzu kao dobročiniteljicu koja je uvijek
pomagala siromašnim, a naročito djeci.
Lujza grofica Erdody
(1853-1924) jedna je od značajnih ličnosti s kraja 19. i početka 20.
stoljeća. Kroz svoj život činila je velika dobra dijela, osnivala je
zaklade za siromašne, podupirala razne humanitarne i građanske udruge te
pomagala školama i crkvi. Povijest groficu Lujzu pamti i kao nadarenu
pijanisticu te vrsnu skladateljicu romantizma. Njezine su skladbe
izvođene u koncertnim dvoranama diljem Europe.
Program za djecu
Grofica Lujza: Magda
Mališani
grofovije Radost stigli su kišnog jutra odmah nakon doručka zaštićeni
jarko žutim kabanicama u dvorac Batthyany slušati priču. U dvorcu ih je
dočekao grof i grofica Batthyany koji su im pričom i pojavom dočarali
svoj nekadašnji život na dvoru. Odraslom grofu i grofici pridružili su
se i mali grof i grofica iz grofovije Radost i tako zajedno dočekali
gošću, groficu Lujzu. Grofica im je ispričala priču pod nazivom Magda,
priču iz stvarnog života grofice Lujze koja je živjela prije 120 godina.
Tako su djeca saznala kako je grofica pomagala siromašnoj djeci i uvijek
prije Božića dijelila darove i kruščiće.
I naši mališani iz grofovije
Radost uživali su u slatkim kruščićima koje je ispekla za njih današnja
grofica Lujza, gospođa Dubravka Beneković.
Program za odrasle
glazba za lutnju ( tragom hrvatske renesansne
lirike) ,
na lutnji - Igor Paro
Zoran Kelava - besjednik
"Od pravog ljepše" glazba za lutnju tragom
hrvatske renesansne lirike, bio je još jedan od programa Gradske
knjižnice u "Čitajmo grofovski". Umjetnici, Igor Paro na renesansnoj
lutnji i glumac Zoran Kelava kao besjednik predstavili su učenicima
Srednje škole Ludbreg renesansne hrvatske autore i glazbu tog vremena.
Učenici su ovim programom doživjeli na poseban način autore koje čitaju
kao lektiru u nastavnom programu.
O programu "Od pravog ljepše"
govori i dr. Tonko Maroević:
"Glumac Zoran Kelava i glazbenik Igor
Paro priredili su recital renesansnoga pjesništva, uz odgovarajuću
pratnju lutnje, instrumenta koji se kronološki, tipološki i intonativno
idealno vezuje uz govorenje stihova ljubavnog nadahnuća i humora,
vedrine i životne radosti. Kao okosnicu predstave uzeli su epigrame i
podrugljive pjesme Marka Marulića. Uz Marulićeve duhovite i poticajne
stihove, večer dopunjuju recitacije Hektorovićevih, Lucićevih,
Bobaljevićevih i inih tekstova, čime predstava stvara atmosferu nekoga
ladanjskoga domjenka iz humanističko-renesansnog razdoblja, a u
mediteranskom okružju. Izrazitim interpretativnim nervom kazivača Zorana
Kelave i istančanom izvedbom vještinom lutnjaša Igora Para, predstava
komornoga karaktera i nezahtjevne tehničke opreme, nalazi redovito dobar
empatijski odjek kod publike, pa je preporučam na mnogim pogodnim
mjestima, posebno onima vezanim uz renesansnu tradiciju."
dr. Tonko
Maroević
 
.JPG)
 |
|
| 9.
studenog 2017. |
Program za djecu
Teatar Poco Loco: predstava Djed i repa-
 |
|
| 10.
studenog 2017. |
Program za odrasle
podjela priznanja najčitateljima u 2017. godini.
gosti večeri: Darko Foder (kajkavski pjesnik)
Andrija Maronić (cimbalist)
DOBER VEČER, GOSPON GROF!
Već treću godinu Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” se zide
v dvorcu pri grofu pak njemu i celomu puku predstavi novoga pisca ili
stihoklepca, koji z svojim perom preštimava dragi domači kaj.
Falimo vas lepo, zdravi i živi,
Vi preštimani naš milostivi
Kaj
ste zezvali ovaj zbor
I kaj ste v svoj prelepi dvor
Pozvali nas,
preponizne sluge
Da ostavimo kose i pluge,
Pak gradu vašemu od
silnoga zlata
Donesemo grudu težačkoga blata.
Kraj vašega
silnog bogatstva i sjaja
Bude pasalo malo domačega "kaja",
Kajti, zlato nikaj ne hasne,
Če vam duša med dvorskim zidima gasne.
Prosim, dobro si napnite vuha,
V dvor smo prinesli ljudskoga
duha,
Ne bu vas strašil, najte pobeči,
Jer to je duh dobre
kajkavske reči.
Zato vam sluga vaš preponizni, srca vesela,
Jemput na leto stihoklepca dopela.
Kaj bi vi i vaši milostivi gosti
Čuli kak kmet rasklecanih kosti
Pesmu pripoveda dok je najteže
Reč po reč v misel poveže.
Dober večer, gospon grof,
Lepo je da se več treče leto vidimo spoznof,
Bi lepo prosil, če nej
bila tlaka,
Kaj bi za početak dali znaka...
Dobro ste došli i nije mi žal,
Stihoklepca budem nagraditi znal,
Nek kajkavski duh
zapuni zidine močne.
Dajem dozvolu da prectava počne.
Komornik najavljuje:
Stihoklepec DARKO FODER
Jenu molu,
kratku,
jenu druabničku pesmu
sam
štel napisati.
Eli kak?
Da se oatpre zviraj,
rieči beže,
koate se,
kapiču,
sieh stron
musiču.
Agenj
da f
kmice zažgeš
kie je tie
šteri bo to hajsu
poagasil?
Štopljin
da
adverneš,
nie ga te žejne
zemlje
štera bo tua
paserknula vu se.
Vrata
da adškrineš,
proapuh
praf pateže,
huče,
fijuče.
A rieči some idu,
idu,
idu
- nikak da adidu!
Some
zviraju,
v glave se
prebiraju,
vunj se puču,
papier lačni luču.
I kak bi se zastavil,
papier bieli astavil?
Preveč lieta bil sam stiha,
pone toaga
štel bi reči,
pa
gavoarim, pišem,
čez
pesme - slike živoata rišem.
Saki stronjski jezik
šteri ja sam vučil
- engleški,
švapski, latinščina -
koa mi znači,
če pazabim ja damači?
Dragi i preštimani poslušači i pljeskači,
Kaj još malo fkradnem
časa,
Pak vam rečem
Kojega smo denes dopelali asa.
Leta
jezero devetsto sedamdeset četrtoga,
Deteči plač z obloka otprtoga,
Na svet je došel mali Darko Foder,
Da bi četerdeset tri lete
kesneše,
Došel v Ludbreg, dragi grof, k vam na oder.
Med tem se
zaškolal v svojemu Ivancu,
Pak su dali posla mladomu gimnazijalcu,
Ve dela v Cargovcu na krugovalcu.
Još od negda stare stvari
nabira,
I druge skupljače organizira,
Štima tradiciju v svojemu
kraju,
I svoj govor v zavičaju.
Makar zna govoriti i pisati
gradski,
Denes bu nam govoril ivanjski,
Koji je, dragi moji
Ne tak jako stranjski
Kak sima dobro poznati bednjanski!
I to
nas denes samo zanima,
Darko Foder, stihoklepec z Ivanca.
DAMAČA RIEČ
De su mi koareni?
Kom me serce furt vlieče?
Tom
de je grunt, hiženjka stara,
tom je vugrad i pluat, tom su me seče.
Neke me tira pad Ivonjščicu na brege,
de žive ljudi štere
poaznum,
familija, pajdaši stari i kalege!
Tom su bajeri,
hoste, garice,
sinakuaše, njive,
paznate steze i živice.
Tu tič se javlja, jastreb leti,
koakat papieva, krava muče,
veverica skače, serna beži,
žaba krekeče, soava huče.
Zave
me stari hrast,
murva i čriešnja.
Zavo me rieči damače,
štere ad sieh penez i bagatstva
više mi znače.
Če astone bez
karenja,
koa ti znači starem drievu
so listje, terda serž i
čversta kuara,
jer bez karenja drieve mrieti muara.
Tom de
si znikel karenje pusti,
paslušaj glas svuaj
i damaču rieč de ti
veli:
“Tu je duam tvuaj!”
Gospon grof, i grofica draga,
Lepo prosim, zameriti najte,
Samo mi jenu minutu dajte.
Morala
sam dojti, al ne bez vraga,
Of moj zarulenec malo je spil,
Pak
je nekaj važno pozabil.
IVANEC je,
Tak kaj bute i to znali,
Trifrtal vure od nas daleko,
I ako ne zna neko,
Tam su
živeli prvi ljudi,
I od njih je se poteklo.
Ivanec se štima
Kaj Ivanščicu ima,
Legende stare pune ormare,
V njemu su
živeli i vitezi i fratri,
I vaši grofovski brati,
Ivanec ima se,
Ivanec je kak Ludbreg bogati.
Ve sam rekla kaj sam
štela,
Najte mi zameriti,
Nisam puno časa zela.
Niti više
zela nebi
Nek ve stihoklepec veli kaj o sebi.
MILINA
Sepasod me bile,
noage su iskale
koa je oaku mile!
Pad
Ivonjščicu visuaki zrasel,
na voačunski traniki krave pasel.
Na
Kuazjak sam furt hozal,
jastrebe ad zguara lukal,
dišeče đurđice
bral,vžival!
Na bajeri ribe loavil,
pa Trakoščanskom jezeru
ploavil.
Beciklina pa cielam kraju klačil,
ad Bednje, Višnjice,
Vinice da Margečuna pot aznačil.
V jerefski pieski gips, a na
Gaveznice ahate iskal,
da sieh rudnika na Kraševski Zviri pote znal.
Ivonjske hoste se prehadil,
z jagadami v Jazvina furt se sladil,
putuval kre Očure de kumienje vade,
a na Goare Veterničke,
zanaviek sve serce dal puce mlade!
Fala ti, Boagek,
na te lepuate,
tak bi moagel
se da stuate!
Dragi grof
i promatrači,
Vidim vas klimati,
Pak znam kaj to znači,
Ivanjski il ivanečki,
Tak vam je legel,
Kaj bi ga znali čuti I
stoječki i ležečki.
A ve prosim groficu milostivu
Da si vuha
nategne
O ljubavi bomo malo čitali,
pak nebi štel, uzorita,
Da
vam kaj važno pobegne.
KURAŽ
Pa siemi stezumi ja te iščem
furt te senjam,
k sercu stiščem.
Koa pa sum vej?!
Denes sam te našel!!
Ne znum za šteri bi
vogel fljetne
zašel?
Lučem, premišljavum,
slažem si rieči,
pamujne te ašpehavum.
Skuražim se, pa krenem,
male zgruntam,
pa
se berže spontam.
Mrtuljek adleti,
tiček atperhne,
čas preleti.
Se se zbistri kak i glaž,
vej sam hude jaki!
A koa mi znači vej kuraž?
Ivanečki govor bogme lepo se čuje,
Ta kajkavska glazba kaj z reči se kuje.
A za njim ove note farbu mu
daju Mefke i plahe
Direkt vu vuho pogoditi znaju.
Z grofovskim
dopuštenjem,
Počujmo malo,
Nek nam pokaže Majstor Jendraš,
Kak
cimbala žice moliju očenaš.
ANDRIJA MARONIĆ, VIRTUOZ NA CIMBALU!
Evo vidiš kakvi su moži prekleti,
Sam jim je ljubav na pameti.
No, nikaj ne rečem,
I ja se gda gda v ljubav prešečem,
Ali pamet
nemreš hititi prek plota
I na paši ju meti celoga života.
Čovek
treba vreden biti,
Posla se prijeti, za penezi iti,
Nisu penezi se
na svetu,
Ali si z njimi kak v raju...
To bar grof i grofica
znaju.
KIE BO ČE NEŠ TI?
Kie bo če neš ti?
Škuale zbavil,
pamoagel sosedu,
derva za zimu spravil,
lačnega poazval
k abedu,
kalinje pripravil!
A kie
bo če neš ti?
Na damačije se močil,
njivu zaral,
listje v hoste pazubačil,
garicu pavezal,
decu paštenju vučil,
snieg admietal!
Kie bo če neš ti?
Poakasil sinakuašu,
gavaril pa damači,
adnesel krave siene f kuašu,
pavedal mome
koa ti znači,
siramaku kruha dal,
athičenemu tuaplu rieč,
pad vedrim nebem
spal!
Pa kie bo če neš ti?
Vugrad
zasadil,
f teškem času za istinu rieč rekel,
karužnjak naponil,
tikvenjak spekel,
marvu naronil!
Kie bo če neš ti?
Stronjskega svieta se vernol f sve roade meste,
pamalil se Boagu,
sliepega prepeljal priek
ceste,
poaklje dežđa išel gledeti pogu!
A kie bo če neš ti?
Sakamu kie te mrzi dal
roku,
dal pravi navuk čeri i sinu,
da te bali preterpel moku,
branil damavinu!
A kie bo če neš ti?
Če
neš ti, a kie bo?
Zate, nuaj reči da ti se neda.
Jer, kie bo če TI
neš?
Milostivi gospon grof,
Draga svita uzorita,
Vaš
ponizni sluga pita:
Je li se i vama vidi,
Da su ovi dvorski zidi,
Dosti kajkavskog se vžili
Za te cajt dok tu smo bili?
Stihoklepci lepo pišu z perom,
Al vse treba biti z merom,
Za denes bu dosta,
idemo proč,
Želim vam sima lefku noč.
Fala za se kaj ste nam dali,
Bumo vas k letu nazaj zvali.
2017. godine Gradska knjižnica
“Mladen Kerstner” u programu “Dober večer, gospon grof!” predstavila je
pjesnika iz Ivanca, Darka Fodera.
Vidimo se iduće godine!
Poslušajte audio zapis |
|
| |
Čitajmo grofovski 2016. |
|
| 15.
studenog 2016. |
Dober večer, gospon grof.
Predstavljanje pjesmarice Ane Katarine Zrinski
Kliknite da biste poslušali
Oproštajno pismo Petra Zrinskog Ani
Katarini Zrinskoj
čita glumac HNK Varaždin Zoran Kelava |
|
| 11.
studenog 2016. |
Poetsko
glazbena večer Branke Kamenšek |
|
| 9. i 10.
studenog 2016. |
Čitajmo
grofovski 2016.
Kliknite za
priču Veliki vrč koju čita Sanja Malagurski |
|
| 7.
studenog 2016. |
Gostovanje u
Vukovaru |
|
| 17.
studenog. 2015. |
Dober večer gospon grof 2015 |
|
| 16.-17. studenog. 2015. |
Čitajmo Grofovski 2015. |
|
| 15.-17. listopada. 2014. |
Čitajmo grofovski 2014. |
 |
| 15. listopada 2013. |
Čitajmo Grofovski 2013. |
|
| 12. studenog 2012. |
Čitajmo grofovski 2012 – fotografije |
|
| 25. listopada 2012. |
Čitajmo grofovski 2012. |
|
| 22. listopada 2012. |
Čitajmo grofovski 2012 |
|
|
|
