U RITMU RUSKE GLAZBE - KONCERT ANSAMBLA KALINKA
ČITANJE POEZIJE SERGEJA JESENJINA
DVORAC BATTHYANY
15. studenog 2019.

     

       

   

    

   

"Kalinka" i Jesenjin u Ludbregu
Večernji sati, 15. 11. 2019. u dvorcu Batthyany, bill su praznik za oči i uši. Posjetitelji su uživali u ritmovima ruske glazbe koncertom ansambla „Kalinka" iz Međimurja. Članovi ruske manjine u Hrvatskoj rade na očuvanju nacionalnog identiteta, popularizaciji ruskog jezika i kulture te predstavljanju običaja i tradicije multinacionalne Rusije. Ovaj ansambl predstavlja most koji povezuje dvije kulture: Rusku i Hrvatsku. U Ludbregu su se predstavili po prvi puta. Kolorit i sam izgled njihovih nacionalnih nošnji plijenio je poglede prisutnih, sve jedna od druge ljepša, pa oči šetaju i ne mogu se zaustaviti posebno na jednoj. Prvi taktovi gitare, balalajke, harmonike i flaute, udružene u zajedničkoj harmoniji, učinili su da slušne resice zatrepere i niti jedan dio tijela nije ostao nedirnut milozvučnim tonovima. I zaorila se pjesma, pridružila se i publika. Začin večerašnjem programu „U ritmu ruske glazbe" bile su pjesme Sergeja Jesenjina koje su recitirale čitčice Knjižnice na hrvatskom, a članice ansambla „Kalinka" na ruskom jeziku. Za posjetitelje — program prekratak, tražio se BIS.
Dragi prijatelji iz „Kalinke", ,до свидания до следующей встречи!



BITI ČOVJEK
Večer poezije Dragutina Pakšeca i Ivana Kovača Kaja
POVODOM MEĐUNARODNOG DANA STARIJIH OSOBA
1. listopada 2019.

      

           

   

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, Knjižnica je priredila lijep poetsko-glazbeni program. Uz dobru domaću glazbu Ivana Kovača Kaja i stihove Dragutina Pakšeca koje je recitirao sam autor, ostavili smo brige negdje tamo, opustili se i zapjevali, a tko je znao Pakšecove pjesme i recitirao. Prođe još jedna večer, a osta sjećanje do utonuća u san.



BALADE PETRICE KEREMPUHA

DVORAC BATTHYANY
30. rujna 2019.
Zvonko Novosel, dramski umjetnik
Ivana Prkačin i Nikolina Prkačin, mlade glumice iz Zagreba
Lav Novosel, glazbeni gost

     

         

       

     

Miroslav Krleža, svrstan među najeminentnije hrvatske književnike, ostavio nam je djela koja su zauzela vrh literature. Uvrštena su kao obavezna literatura u školama. Danas, 30. rujna 2019., predstavljen je učenicima ludbreške srednje škole, zbirkom pjesama „Balade Petrice Kerempuha". Dramski umjetnik Zvonko Novosel i mlade glumice iz Zagreba, Ivana Prkačin i Nikolina Prkačin, interpretirali su pjesme na svoj osebujan način. Svečanom dvoranom dvorca odzvanjale su poruke Petrice, lakrdijaša, koji je svojom tamburicom pjevao o borcima za slobodu, mučenicima u jednom ratu iz kojeg se uzdigla naša domovina. U dvorani muk. A onda, svojim predivnim glasom, uz gitaru i klavir, Lav Novosel je otpjevao nekoliko pjesama, da mladim srednjoškolcima izmami osmijeh na licima i otprati ih u dobrom raspoloženju na njihovo daljnje putovanje kroz život.



KAJKAVSKI POETSKI GARTLIC
Postavljanje spomen-ploče i stihova Miroslava Krleže

ŠETNICA PARKA DVORCA BATTHYANY
29. rujna 2019.
     

   

         

     

Dana 29. rujna 2019. šetnica ispred dvorca Batthyany postala je bogatija za još jedan kajkavski stih i jednu spomen-ploču. Ovaj put posvećena Miroslavu Krleži. Pogledi prisutnih, privučeni bijelim krležijanskim kajkavskim riječima odavali su duboko poštovanje tvorcu. Otisnuti na sivom kamenu prenijeli su dio mračne povijesti hrvatskog naroda pozivajući čitatelja da pročita Balade Petrice Kerempuha i doživi osobnu pozitivnu transformaciju vlastite duše. S kratkom poviješću i vrijednosti riječi KAJ prisutnima se obratila Bojana Schubert i objasnila važnost projekta „Kajkavski poetski gartlic“ za sam grad Ludbreg. Uz prigodne riječi predsjednik gradskog vijeća, Antun Šimić, imao je čast postaviti spomen-ploču.
U „Planetarijom“ Krleža kaže:
kak zvon je Kaj grmelo,
kak kres je Kaj plamtelo,
kak jogenj, kak harfa vekomaj,
a oberpilko v gali,
s pogrebnom faklom v roki,
med ilerskimi fanti,
mrtvečkemi snoboki,
španceral se
doktor Ludwig von Gay.
Krležu nije lako recitirati. To su jako dobro shvatili čitači Knjižnice. Koliko napora, ponavljanja iznova i iznova i iznova... pa ne ide i ne ide onako kako je Krleža htio da čitač to razumije. Za to je bio potreban učitelj. I pojavio se. Imenom i prezimenom, Zvonko Novosel, dramski umjetnik. Održao je radionicu pod nazivom „Igrom do balada“. I tek sad počinju „muke“. Uz stručne upute, suze, smijeh, glavobolje, gubljenje samopouzdanja, pomiješane emocije... polako je krenulo. Na bolje. Shvatili smo bit, našli se, svatko u „svojoj“ Krležinoj pjesmi. Neopisivi osjećaj prostrujio tijelom, otvorio srce, dao duši lakoću da poleti, a ona ljubav, sakrivena u nekom kutku, sramežljiva, kao vojnik pobjednik, izašla hrabro s vijorećim stijegom i zagrmio glas: VOLIM VAS. SVE. VOLIM ČITAV SVIJET I IZNAD SVEGA SEBE. Uz tako dobrog učitelja nije bilo moguće da se pjesme ne pročitaju onako kako bi Krleža želio i vjerujemo da je s nekog nebeskog kutka slušao i zagonetnim smiješkom nam zahvalio.



POGLED ZNUTRA V ZUTRA
Drugi gornjohrvatski pjesnički festival

Hlebine, 13. srpnja 2019.

       

       

   

   

       

   

U subotu, 13. srpnja u pitoresknom podravskom mjestu proslavljenom umjetnošću naive diljem svijeta - Hlebinama - širokogrudnošću lokalne uprave na čelu s Božicom Trnski i kustosice muzeja Helene Kušević te Galerije naivne umjetnosti - u prostoru Galerije održan je Festival specifične natjecateljske prirode - lijepa riječ za lijepu riječ, a kasnije i domjenak u prostorijama Društvenog doma. Idejni začetnik Festivala je naša proslavljena književnica Božica Jelušić, nedavna dobitnica nagrade Tina Ujevića, a uz organizacijsko pokroviteljstvo Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner" Ludbreg na čelu s ravnateljicom Editom Kutnjak-Zlatar. Uz vrlo toplu i srdačnu dobrodošlicu Galerija i Muzej su zablistali svojom postavom, a kustosica je okupljenima predstavila i podsjetila na razvoj, začetnike i suvremenike naivne umjetnosti te smo imali prilike uživati u stručnom vodstvu i Parkom skulptura. Program je skladno vodila ravnateljica ludbreške knjižnice, gospođa Edita Kutnjak-Zlatar, a okupljene su pozdravili, osim načelnice Općine Hlebine, Božice Trnski, koja je brižno vodila računa o svakom detalju gostoprimstva, i predsjednik Gradskog vijeća Ludbrega, gospodin Antun Šimić, te predsjednik Udruge hlebinskih slikara i kipara, gospodin Zlatko Kolarek. Nakon toga program se raširio u Festival! Božica Jelušić upečatljivim je govorom povezala prostor u kojem smo se skupili u okruženju likovne umjetnosti koja apostrofira zavičajnost, a pjesnici u slavu lijepe riječi, a sve uoči Dana stabla, 16. srpnja, što je ujedno bila i tema Festivala i glavni motiv - istinsko povezivanje s prirodom u dubokoj simbiozi sa stablom i svom njegovom simbolikom. Svojom iskričavom glazbenom izvedbom program su oplemenili Ana i Miro Betlehem, Bemian duet iz Peteranca. Svojim pjevom stopili su se s prirodom ljepote i apostrofirali slavlje milozvučnih sadržaja dragih pjesama. Posebno im dirnuto hvala!
Pjesnici su pročitali svaki po dvije pjesme te primili zahvalnice za sudjelovanje, a neki i dodatne.
Prosudbeno povjerenstvo, Mirna Weber, Lidija Novosel i Zdravko Seleš odlučilo je i dodijelilo: ZLATNI LOPOČ Aleksandru Horvatu iz Ludbrega za pjesmu „Steblo”, SREBRNI LOPOČ Tiboru Martanu iz Madžareva za pjesmu „Drevo” i BRONČANI LOPOČ Ljubici Ribić iz Varaždina za pjesmu „Mudrost huste”.
A svoj doprinos svježim akvarelima na dar je putem Božice Jelušić poslao cijenjeni maestro od kista - Ivan Andrašić.
Za kvalitetu radova povjerenstvo je odlučilo dodijeliti i dvije pohvalnice: POHVALNICA Zdenki Čavić iz Koprivnice za pjesmu „Mladenka v belom” i POHVALNICA Davorki Črnčec iz Nedelišća za pjesmu „Paučina”.
Žiri publike dodijelio je i POHVALNICU za najbolju autorsku interpretaciju Ljiljani Vuglač iz Ivanca za pjesme „Žalosna vrba” i „Štedi dah”.



PUT DO BESKRAJA
Večer poezije Draženke Bakšaj
 7. lipnja 2019.

   

     
 
    

U zanosno gostoljubivoj toplini u petak navečer, 7. lipnja ponovno su potekle emocije na predstavljanju poetskog prvijenca Draženke Bakšaj iz Ivanca. Kako i ne bi kad je naša Knjižnica Epicentar emocija u Centru svijeta!? Najvjerniji zaljubljenici nježno istkanih riječi iz srca uživali su u vrlo prirodnom i opuštenom tijeku promocije koji je vodila Tatjana Novosel, a kao autoričina gošća pridružila se i draga prijateljica Knjižnice Ludbreg, Davorka Črnčec, međimurska pjesnikinja. Davorka je doprinijela predstavljanjem recenzije koju je za ovu zbirku pjesama, Put do beskraja napisala dr.sc. Đurđica Garvanović-Porobija. Ono što čini uvijek vrlo upečatljivim i posebnim pečatom ovakvih večeri u Knjižnici jest pomna ekspresivna interpretacija naših čitača. Svojim su glasovima ovaj put poslužili Đurđa Đuka Kokanović, Aleksandar Horvat i Edita Kutnjak-Zlatar. Također, složencu te večeri poseban su obol dali Ankica i Miroslav Betlehem, proslavljeni i cijenjeni Bemian duo iz Peteranca. Ankičin glas i akordi na gitari spleli su riječi pjesama u gustu tapiseriju dobrih vibracija koje su bile zaokružene darovima ravnateljice Knjižnice, Edite Kutnjak-Zlatar svim sudionicima programa, potom i velikodušnošću umjetnice koja je upriličila divan domjenak. I još u nama odzvanjaju darovi divnog druženja.



GOVORIMO POEZIJU
Večer poezije povodom Svjetskog dana poezije

DVORAC BATTHYANY
26. ožujka 2019.

Zvonko Novosel, dramski umjetnik
Ivana Prkačin, članica Zagrebačkog glumačkog studija
Polaznici radionice "Kako čitati poeziju"
Lav Novosel, glazbeni gost
     

     

   

Zidovi dvorca Batthyany sinoć su zadovoljno strujali vibracijama koje su se razlijevale poezijom iskusnih glasova kao i onih netom izvježbanih glasova. Glasova koji su se prethodno cijelo popodne brusili na radionici kazališnog, dramskog i filmskog glumca Zvonka Novosela. Naime, sedmero interpretatora pokušalo se predati iskusnom vodstvu začuđeni da je trebalo potražiti svoj glas duboku u sebi, uz čudesne vježbe za glas i izgovor, glasne, tihe, otvorene, ritmične, u pokretu ....a s posebnim naglaskom na opuštenost, čak i vođenom meditacijom. Eh, a tek onda se suočimo sa svojom unutrašnjom napetošću, strahom koji nas koči jer nas želi zaštititi od novoga i nepoznatoga. Međutim, oslobodio se prostor za spoznaju, uvid u priliku koliko još možemo pomicati svoje margine. Sami odlučujemo! Zvonko Novosel, Ivana Prkačin i Lav Novosel, zadužili su ludbrešku publiku. Uz njih, i sedmero polaznika radionice (od kojih dvoje ludbreških srednjoškolaca) govorenja poezije u programu je sudjelovalo dvoje djece iz Osnovne škole Sveti Đurđ te dječak iz Osnovne škole Ludbreg koji su svoje pjesme naučili napamet i govorili punog srca. I apsolutno su zaslužni za nezaboravnu atmosferu i cijeli proces koji ju je formirao. Zvonkove predivne interpretacije, kao i one mlade umjetnice Ivane Prkačin, bile su popraćene dirljivim glasom Lava Novosela. Lavčino, rekoše mu!  Sam Zvonko je bio otopljen izvedbom dječice. Djeca su bila tako iskrena, prirodna i nesputana. Još izvan okova normi i procjena. Slobodni da nam podare svoju nevinost. Zaista nam treba više dječjih glasova. To je bila od onih večeri koje želite ponoviti. U žudnji da ponovo doživite isto oplemenjenje suptilnim usmjerenjem i izborom riječi. A želite da se ponovi i kako biste mogli podijeliti doživljaj s još većim brojem ljudi. Velikodušno. Jer istinska nesebičnost umjetnosti jest da ona dijeljenjem raste, širi se, množi....



MOST PREMA GALOVIĆU
Poetsko - glazbena večer Ivana Picera

 DVORAC BATTHYANY
26. listopada 2018.
     

         

            

   
 
Život je zanimljiva, nepredvidiva igra. Staze razasute u neodređenim smjerovima vrludaju po neprohodnim bespućima ili ležerno se protežu u beskraj. Koju odabrati? Kojom krenuti? Kraj se ne vidi. Možda se može samo naslutiti. Jednom takvom stazom krenuo je i Fran Galović. Mladić pun ideala, sočna voćka prepuna koštica koje bubre i bore se za izlazak na svjetlo dana. I dopušta im Fran da onako zrele, gizdave šeću osunčanom stazom života. Pjevaju one o ljubavi, rodnom kraju, jesenskom vetru, kostanju, kopačima, kumu Martinu, trsju, mesečini... Toliko ih je još spremno za izlazak! Staza kojom je Fran Galović koračao bila je kratka. Završila je iznenada ostavivši sjemenke ne isklijane, samo posađene. Tu nastupa, možemo slobodno reći, njegov najveći štovatelj Ivan Picer. Proučavajući i recitirajući Galovićeve stihove toliko se saživio s njima da se odvažio napraviti jedan smion korak i pomoći posijanim sjemenkama da niknu. Napravio je most prema Galoviću za svakoga tko ga je voljan proći, stupiti na livadu kajkavske riječi i udisati taj predivan miris našeg domaćeg "kaj". Tako, u njegovoj interpretaciji nastali su stihovi za naslove: "Zvezde", "Veliki baril", "Zajci", "Kraj jognja", "V sklancu", "Miholje", "Klopotec" i "Zbogom". Stihove iz zbirke "Z mojih bregov" - "Most prema Galoviću" kazivali su Monika Picer, Barbara Vukotić, Ksenija Mihin, Ivana Betlehem, Đurđa Kokanović, Božica Jelušić, Aleksandar Horvat i sam autor Ivan Picer. Svojom muzičkom izvedbom večer su obogatili Zoran Crnčić, Etno duo Goga i Željko i Bemian duet. Uvodno izlaganje i osvrt na Zbirku dala je književnica Božica Jelušić, a završnom riječju prisutnima se obratio Dražen Ernečić ispred Ogranka Marice hrvatske Koprivnica koja je ujedno i nakladnik Zbirke.



KAJKAVSKI POETSKI GARTLIC
U spomen na Frana Galovića

ŠETNICA PARKA DVORCA BATTHYANY
26. listopada 2018.

        

     

U nastavku zajedničkog projekta "Kajkavski poetski gartlic", Grada Ludbrega i GKČ "Mladen Kerster" Ludbreg, u mjesecu srpnju su ispisane pjesme i postavljene ploče Mladenu Kerstneru i Boži Hlastecu. Danas, 26. listopada 2018. "pridružio" im se i Fran Galović. Na šetnici ispisani su stihovi pjesme "Iz jesenskog vetra", dio zbirke "Z mojih bregov". Svečano postavljanje je obilježeno recitiranjem pjesama iz gore spomenute zbirke. Kazivali su ih Ivan Picer, Miro Betlehem i Ivana Betlehem. Osvrtom na Galovićev rad prisutnima se obratila književnica Božica Jelušić. U kajkavskom vrtu pjesama nikao je još jedan cvijet!



JA JOŠ POPEVAM
Poetsko - glazbena večer Maje Cvek
9. listopada 2018.

     
 
   

       
 
U GKČ „Mladen Kerstner“ Ludbreg predstavljene su zbirke pjesama „Šprehe zagrebečke“ i „Zavuzlane senje“, autorice Maje Cvek. Uz autoricu, stihove su kazivali i čitači Knjižnice: Snježana Hranić, Đurđa Kokanović i Aleksandar Horvat. Večer je glazbeno upotpunila ludbreška Ženska vokalna skupina „Pajdašice“ KUD-a "Anka Ošpuh".
Maja Cvek piše poeziju na standardnom književnom jeziku i na kajkavskom – zagrebački urbani kajkavski i varaždinski idiom. Uspješno sudjeluje na pjesničkim natječajima diljem Hrvatske na kojima dobiva pohvalnice. Pjesme su joj uvrštene u 70 zbornika i objavljivane u književnim časopisima. Dobitnica je Plakete „Mihovil Pavlek Miškina“ za dijalektalno pjesništvo za 2017. godinu. Do sada je objavila šest zbirki poezije: „Za moju dušu“, „Trenuci sjećanja“, „Osmijesi srca“, „Zagrebački vez“, „Zavuzlane senje“ i „Šprehe zagrebečke“.



BEČKI VALCER
Poetsko - glazbena večer Ružice Kišur - Črlenec

DVORAC BATTHYANY
28. rujna 2018.

           

                 

      

    

    
 
Uz toplo ognjište, pucketanje drveta dobrano obuhvaćeno plamenim jezičcima vatre, sjede djeca rumenih obrašćića, očima uperenim u lik koji pripovjeda tihim, ozbiljnim glasom. Lik je to bake, napola sakriven u sjeni što vatra je stvara. Priča ona priče što grlo stežu i nelagodu stvaraju ili dopuste suzi da iz oka kane. Mitovi i legende se zovu što ih svaki kraj ima. Djelom vlastitog sjećanja na takve priče, a djelom razgovora sa starijim mještanima, Ružica Kišur-Črlenec, književnica i pjesnikinja, predstavlja nam ih u svojoj knjizi pod nazivom "Legende i mitske priče iz Brezničkog Huma".  Tradiciju i običaje pjeva ona svojim "kaj", da "nigdar se ne zgubi" i mlađim generacijama ostavi. Pjesme „Vtihnuli bregi“, „Otprti oblok“, Muoj kaj je mefki“, „Moja baka“, „Lafre polek ljudi“... priču svoju tkaju, razgaljuju i duboko diraju. Prenose nam ih čitači GKČ Mladen Kerstner Ludbreg: Đurđa Kokanović, Snježana Mihin, Aleksandar Horvat i sama autorica. Da se mitovi mogu pričati na moderniji način pokazala nam je dječja Dramska družina "Ozana" KUD-a „Braća Radić“ iz Visokog. Vođeni redateljskom palicom Tibora Martana, koji je ujedno i recenzent knjige, odglumili su priču „Ribar, prosjak i svetac“. Program su obogatila pjevanjem narodnih pjesama „Tiček se oženil“, „Vrtec ograjeni“...  Za muzički dio koji je upotpunio legende i mitove, predočivši nam ih rasplesanim notama, možemo zahvaliti duetu Bemian i glazbenici Ivani Grašić, flautistici Simfonijskog orkestra HRT-a. A, onda... počinje. Nije važno jel' legenda il' mit. U početku se čini dosadnjikavo to upoznavanje s likovima, smještaj tko gdje pripada, odvede slušatelja negdje izvan prostora, a onda ga vrati, osupnutim događajima koji slijede. Ulazeći sve dublje u suštinu, u razvoj priče, postane kao ono dijete što sjedi ispred vatre i razgoračenih očiju sluša priče iz davnine, ispričane tako jednostavno, a snažno. Ljubav dvoje mladih, srca nesuđena da se spoje. Pokoji ukradeni pogled i ustreptalost dok diraju tipke klavira i žice violine, kao da miluju jedno drugo. Bečki valcer im je zajednička ljubav. Valcer što ih spaja, dovodi do najuzvišenijeg trenutka. Jel' sudba il' ljudski čin bješe što razdvoji ih zauvijek? Jedno srce prestade da kuca, drugo živi, zatvoreno, bolno. Gdje je ljubav prava, nađe sudba puta da ih opet spoji. U vječnosti, što nekima izgledaše kao san, a nekima kao java. Kao legenda ili mit. Bila je to priča "Bečki valcer" iz knjige Ružice Kišur-Črlenec koja je večeras predstavljena. Priča koja je, vjerujemo, dirnula mnoga srca, a suza nije izdržala da se ne skotrlja licem od te silne ljubavi dvoje mladih i istovremeno od tuge zbog neostvarene želje.



ŽENI S LJUBAVLJU
Večer poezije povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

BAKINA HIŽA, LUDBREG
 2018.


        

     

Žena. Simbol uzvišene ljepote, neizmjerne snage, odlučna u ispunjavanju cilja. Muza pjesnika i skladatelja, uzrok sreće i ushita, a istovremeno patnje i boli. Žena bez maske, svoja, jaka, samouvjerena. Ali neoprezna sa svojim srcem i osjećajima. Ranjiva. Umjesto da bude poštovana, voljena, u nekom trenutku ona biva zaboravljena, omalovažavana, nasilnički zlostavljana. Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama Udruge „Narcisa“, i „Žene iz Centra svijeta“, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova i GKČ „Mladen Kerstner“ Ludbreg obilježile su ga u „Bakinoj hiži“ poetskom večeri pod nazivom „Ženi s ljubavlju“. Prisutne je pozdravila predsjednica Udruge Žene iz Centra svijeta - Ana Katana, ispred Povjerenstva – Anica Happ, a program je vodila ravnateljica Knjižnice Edita Kutnjak Zlatar. Za sve divne prisutne žene Vladimir Mihaljević-Kantor je otpjevao niz pjesama, uz gitaru. U svojim stihovima Ljubica Ribić, Milan Novak i Aleksandar Horvat opjevali su ženu voljenu, zahvalnu, izdržljivu, neiscrpni izvor ljubavi.



KAJ JE KAJ - KEŠNERIJADA 2018.

 DVORAC BATTHYANY
6. srpnja 2018.

       

         

   

Ovogodišnji recital dječjeg kajkavskog stvaralaštva održan je 6.7.2018. pod pokroviteljstvom Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ Ludbreg. U promicanju kajkavske riječi sudjelovala su djeca ludbreškog kraja, iz OŠ Ludbreg, OŠ Martijanec, OŠ Sv. Đurđ i SŠ Ludbreg. Svojim pjesmama dali su tešku zadaću prosudbenoj komisiji u sastavu: Lidija Novosel, Ljudmila Kladić i Jasminka Vugrinec, da odabere najbolje.

U kategoriji OŠ, nagrade su osvojili:
1. mjesto osvojio je Matija Kos iz OŠ Ludbreg s pjesmom Škola življenja
2. mjesto osvojio je Dario Kolman iz OŠ Martijanec s pjesmom Prva ljubaf
3. mjesto osvojila je Marta Ivanuša iz OŠ Ludbreg s pjesmom Tetec i teta

U kategoriji SŠ, nagrade su osvojili:
1. mjesto osvojila je Anita Petrić s pjesmom Sreča
2. mjesto osvojila je Vjekoslava Petrić s pjesmom Kmica togo nosi
3. mjesto osvojila je Lea Kramar s pjesmom Pogledaj me


Škola življenja
Lepo je živeti dok se je dobro,
Dok o ničemu preveč ne mislim.
Delam samo ono kaj očem
i jedina mi je briga iti v školu.
Uživam vu sakom denu, oblaku i zvezdi.
Hodam po svojoj stezi i dok se ogledam
kak da mi detinstvo prefletno beži,
nebre postati, a vreme me za rukave vleče.
Ne bunim se, idem nopri
jer jedva čekam da živim svoje senje…
ak mi i njih ne zelo življenje!  

Matija Kos, OŠ Ludbreg
OSVOJENO 1. MJESTO U KATEGORIJI OŠ

Sreča  
Prašna i prozna steza.
Črni oblaki nad polem
Gosto so pokrili
Napuščeno zemlo.
Zdaleka čerleni maki
Zibleju se na vetru,
Pospano otpiraju glavice
K plovomo nebo.
Klosje žita tožno šušti.
Toga kaplje z oblaki
Spustila se na prašno stezo.  

Samo veter srečo nosi,
Zaplel se v mojimi lasi,
I šepče da nju neje teško najti.  

Anita Petrić, SŠ Ludbreg
OSVOJENO 1. MJESTO U KATEGORIJI SŠ



ANGELICUM
Večer poezije Vere Antolić
24. svibnja 2018.

     

   

Emocije, kao dio našeg svakodnevnog života, posebno su se izrazile na predstavljanju knjige „Angelicum“, autorice Vere Antolić. Nadahnuta anđeoskim svijetom, nama nevidljivim, kroz svoje nas je pjesme vodila „Bijelim putem“, otkrila nam tajnu što radi „Anđeo pod velom“, kako izgleda „Rajski ples“ anđela, utjehu koju nam u teškim trenucima pružaju kroz pjesmu „Uz pjesmu anđela“ i još mnoge, mnoge. Daje nam naslutiti da su oni tu, s nama, uvijek i zauvijek, da nas štite, grle, daju. Da još jače osjetimo anđeosku ljubav pobrinuli su se Čedo i Matija Antolić, muzički gosti večeri. Svojim su pjevanjem dotakli srca svakog pojedinca, podigli emocije na najviši nivo. Publika sjedi „prikovana“ za stolce, ne miče se, a duše putuju nevidljivim svijetom, očarani ljepotom, zagrljeni krilima anđela, nježno uljuljkani u spokoju.


POGLED ZNUTRA V ZUTRA
Prvi gornjohrvatski pjesnički festival
 22. travnja 2018.







 Ove godine po prvi puta se održao gornjohrvatski pjesnički festival pod nazivom „Pogled znutra v zutra“. Pokrovitelj je bila GKČ „Mladen Kerstner“ Ludbreg u suradnji s likovnom galerijom Večenaj iz Gole i pjesnikinjom Božicom Jelušić iz Đurđevca. Uklopio se na Dan planeta Zemlje i Dan hrvatske knjige, 22. 4. 2018. Festival je bio održan u likovnoj galeriji Večenaj. Za sve prisutne na festivalu koji su po prvi puta bili u Goli, dojam koji ostavlja samo ime Večenaj, oduzima dah. Boraviti u kući gdje je živio svjetski poznat slikar naive, gledati sve radove koji su nastali iz ruke posebnog Čovjeka, od samog početka pa do prije njegove smrti, je jako impozantno. Biti u ateljeu gdje su nastajali likovi, običaji podravskog seljaka, njegova ljubav prema zemlji, ali i prikaz dijela iz biblijskog života, prikazani na način osobnog viđenja autora, neopisiv je osjećaj. Kroz njegov rad i rezultat tog rada vodio nas je slikarev sin Mladen Večenaj. Na festivalu je sudjelovalo 12 pjesnika. Zašto baš 12? To je broj mjeseci u godini, broj Isusovih apostola, a sam naziv upućuje nas da usmjerimo pogled u budućnost kroz poeziju. Ona je zrcalo naše duše, misli, ideja i kreacija. Od 12 sudionika: Zdenke Čavić, Sanje Damjan, Sanje Flajs-Vidaković, Darka Fodera, Marije Hegedušić, Aleksandra Horvata, Ružice Kišur-Črlenec, Štefanije Ludvig, Tibora Martana, Ljubice Ribić, Ivana Picera i Mirne Weber, odabrane su tri pjesme za koje je stručni žiri smatrao da su najjasnije poslale poruku o očuvanju prirode i bioraznolikosti. Prvu nagradu, zlatni lopoč, osvojila je Mirna Weber. Drugi, srebrni lopoč, pripao je Ivanu Piceru, a treći, brončani, Aleksandru Horvatu. Nagrađeni su nemalo bili iznenađeni kad im je Mladen Večenaj, u ime Galerije, uručio po jednu grafiku svoga oca. Nakon podjele nagrada i priznanja, svi prisutni su se uputili u etno kuću Večenaj, a od tamo u Ješkovo, u ugodnom ambijentu drvene kuće gdje smo se okrijepili svježim pićem. Okruženi šašem, pjevanjem ptica, promatrali smo ples labuda na mirnoj vodi Drave. A u neposrednoj blizini, tamo na livadi, na zelenom tepihu protkanim pokojim rascvjetanim žutim maslačkom, raznobojnim cvijećem darovanim od Majke Prirode, stoje oni. Kao vojnici stražari. Ne čuvaju nikoga od neprijatelja, ne drže počasnu stražu nikome. Oni su tu, ponosni na svoje podrijetlo i doprinos svojoj rodnoj grudi, svojem zavičaju. Ponosni što je svatko od njih na svoj način dao svoje najbolje dragoj Podravini. Kipovi su to najpoznatijih Podravaca koji su proslavili ovaj dio sjeverozapadne Hrvatske. Do slijedećeg susreta, s nekom novom temom, neka vam pero u ruci lagano pleše i niže bisernicu isprepletenu vrijednostima koje samo vi možete dati. Doviđenja!


TRUBADUR I DAME  
Pjesnička večer Miroslava Tičera, Đurđice Runtas, Lade Lokmer i Maje Cipek

DVORAC BATTHYANY
13. travnja 2018.

Ludbreg kao Centar Svijeta nije samo centar svijeta. To je i centar emocija, otvaranje duše, predavanje drugima onog svojeg intimnog kojeg smo zatvorili duboko u sebi. Pjesnicima to nije teško napraviti pred ludbreškom publikom. Na prvi susret osjećaju toplinu i bliskost s njom. I otvore se. Tako je bilo i ove večeri na kojoj su se predstavili Miroslav Tičar svojom poezijom iz zbirke „Tamo in čez“ i Đurđica Runtas  pjesmama iz zbirke „Miris novog leta“.   U pročitanim pjesmama autora Tičara prepoznajemo kako je iskrena ljubav duboka, zahvalnost za postojanje, ne samo vlastito već i srodne duše, čak i onih koje usputno susrećemo u životu. Za razliku od njegovih, u pjesmama Đurđice Runtas osjećamo sjetu satkanu od proživljene, neizbježne igre života. Čitajući odabrane pjesme oba autora, svoj osobni doživljaj izrazili su Aleksandar Horvat, Ksenija Mihin, Snježana Hranić i Milan Novak. U intermecu, između čitanja, svojim divno usklađenim glasovima uz zvuke gitare, Lada Lokmer i Maja Cipek poklonile su nam putovanje u svijet ljubavi i postojanja.


ONA & TIŠINA
Večer poezije Ljubice Ribić i Milana Novaka
20. ožujka 2018.



       

Zamislite sebe u svom omiljenom kafiću. Prigušena svjetla, intimna atmosfera, u krugu dobrih prijatelja, ljubitelja poezije. Na stolcu sjedi mlada djevojka s gitarom u ruci. Strune počinju treperiti pod njezinim nježnim prstima. Iz grla se razlijega pjesma. Ljubavna. Muk. Svatko u sebi doživaljava riječi. Slijedi aplauz. A onda... počinje priča. Pjesme o dubokom prijateljstvu prekinuto jednog dana, jedne godine. Tišina. Polutama ne može sakriti emocije. Poneko oko zasjaji okupano suzom. Riječi se ganjaju, utrkuju, tko će biti prvi, tko glasniji. Isprepliću se u konačnom zagrljaju, nošeni na valovima mora. I kraj. Svi sjede, začarani trenutkom. I sjede. Gitara je utihnula, riječi su izrečene. Do slijedećeg susreta – HVALA! Poseban doživljaj prisutnima pružili su Ljubica Ribić i Milan Novak, naši poznati pjesnici i prijatelji iz Varaždina, prezentirajući svoje knjige „Ona“ i „Tišina“. Publika nije ostala ravnodušna na pjesmama mlade Lare.
Pridružila se tim anđeoskim glasom i ispunila prostor melodijama koje su razgalile svaku prisutnu dušu.


DAN SMIJEHA U KNJIŽNICI
Nasmijana Knjižnica
2. ožujka 2018.



NASMIJANA KNJIŽNICA U vremenu kada nas sa svih strana „bombardiraju“ uglavnom negativnim informacijama, na svakom koraku čujemo joj, jao, uf, ah - s negativnom konotacijom, tjedan smijeha je došao kao šlag na torti, da se ljudi makar na kratko maknu od „teške“ svakodnevice. Koliko su nam  smijeh i druženje potrebni!!! U jednoj opuštenoj atmosferi, s osjećajem da se nalaze u krugu obitelji, prisutni nisu mogli kontrolirati smijeh. Za početak su poslušali priču „Gljivarenje s vragom“, autora Aleksandra Horvata. Bez obzira što im je tekst bio poznat, i samim čitačima je znao pobijeći smijeh. Svojojm šaljivom pričom i pjesmom pridružio se i Milan Novak, pjesnik iz Slovenije. „Čarobiranjem“ i raznim trikovima Stjepan Gradečak je do suza nasmijao posjetitelje. U asistenciji mu je pomagao Goran Bajrović. Javili su se i neki iz publike ispričavši pokoji vic. Sve u svemu, kvalitetno provedena dva sata smijeha.


DOBER VEČER, GOSPON GROF!
Predstavljanje pjesnika Darka Fodera

DVORAC BATTHYANY



Darko Foder
 je rođen 1974. godine u Varaždinu a živi u Ivancu, gdje je završio osnovno i srednje (gimnazijsko) obrazovanje. Od 1992. honorarno radi na radio Ivancu kao glazbeni suradnik, voditelj, novinar te na posljetku kao voditelj marketinga. Od 2002 radi na radio Megatonu u Cargovcu kao urednik, a od 2004. radi kao voditelj marketinga što radi i danas. Bavi se kolekcionarstvom etnografskih starih predmeta i kroz tu aktivnost spoznaje vrijednost očuvanja zavičajnog govora te iz ljubavi prema materinjem jeziku počinje pisati pjesme na domačem ivanečkom govoru. Od 2016. je član Varaždinskog književnog društva. Njegove su pjesme uvrštene u brojne zbirke raznih recitala. Bio je član povjerenstva za odabir pjesama za recital "Senje i meteori" Varaždinskog književnog društva i sa suradnicima organizira razna pjesnička druženjau Ivancu i okolici. Tako je došao i do Ludbrega te gostuje u programu "Dober večer, gospon grof" sa svojom zbirkom poezije "Zviraj Rieči".

Zgubljeni sin
 Blage naše niesi pazil,
tuarec prismerdel f toar,
senicu žotu voal je zgazil,
z đurekom jastreb adperhnol na boar.

Klel sam hude,
pregnal te z hiže,
proač z naše roadne grude.
Eli tek da adide, zgubljeni je sin ače bliže.

Da sam puate f nuač je poašel,
dečec dragi, sinek muaj,
kesne sam kre mlade doašel,
za večerju požerl te je černi, hudi pazoaj.



PJESNIČKA VEČER GRUPE AUTORA





Grupa autora: Emilija Vučkov Mijatović, Sofija Sonja Sović, Sandra Petrž, Abdulah Bećirević Alija bili su gosti Knjižnice dana 27. listopada 2017. godine sa svojim pjesmama, ujedno nas je g. Abdulah Bećerivić Alija uveselio svojom interpretacijom sevdaha. Gđe. Ljubica Ribić i Edita Kutnjak-Zlatar bile su moderatorice ove ugodne večeri.
DOTAKNUTI SRCEM
Lirika o gradovima i prijateljstvu







U sklopu programa "EPICENTAR EMOCIJA U CENTRU SVIJETA" ugostili smo pjesnikinju Zdenku Čavić sa svojom novom zbirkom poezije pod nazivom "Dotaknuti srce - lirika o gradovima i prijateljstvu". Osim same autorice njene stihove su čitali Ksenija Mihin, Đuka Kokanović, Snježana Hranić i Aleksandar Horvat. U glazbenom dijelu su nastupili Nada i Zvonimir Majdančić uz glazbenu pratnju Ane Pleskalt. Kroz večer nas je provela moderatorica Edita Kutnjak Zlatar.
 Preslušajte audio zapis


AUTORSKA VEČER DUŠKE MUŠIĆ

 



Draga nam gošća, gđa. Duška Mušić nas je posjetila po drugi puta, ovom prigodom nam je približila svoju novu knjigu "Mamac za Lignju" iz koje je pročitala i nekoliko pjesama. Kroz ovu ugodnu pjesničku večer su nas provele moderatorice Ljubica Ribić i Edita Kutnjak Zlatar.

Još jednu rakiju - pjevanje prvo
kažem konobaru u mutnoj kavani
ispijam je velikim gutljajima
drhtavim tijelom prolaze kockice leda
orose me...izgaram od vatre, klete, ubojite
željela bih da nikad ne prestane, neka izgorim od nje

da mi se uvuče u tijelo isto ovako kao što rovari maštom
da me ljubi nezasitno, grubo, gladno, nježno
da me pokori usnama, zubima da mi zagrebe kožu do boli
da osjetim tek dah
da mi usisa kapljicu znoja ustoličenu negdje u dnu vrata

usnama da mi obujmi cijelu dojku, cijelu mene
da me usiše kao ovu kap koja klizi niz čašu
da me ljubi željom, znojem, oporim dahtanjem
da me ugrize tako da zaboli jače od ove želje i žudnje
da se najedem tih njegovih sto, milion, bilion poljubaca

da mi jezikom ispuni praznine
da me najprije mokro i lelujavo ljubi da zadrhtim
onda teško, ljubavnički i silovito da dašćem kao kučka u potrazi
da se ukopam na mjestu i da ne poželim nebo
niti život da ne poželim... i da umrem od slasti

da budemo na svijetu samo njegova usta utisnuta u moja i ja
da nekako naglo, bezbolno napustim svoje tijelo, ovaj svijet,
uzdrhtala kada se njegov poljubac spusti niže, i niže, i niže
da poželim da moje nestajanje nikada ne prestane
i odozdo da gledam na ljubav

daj mi jedan poljubac, jedan barem
vidiš li da izgaram od ove vatre u meni
klete, maštovite, ubojite

daj mi

daj mi još jednu rakiju i ne stavljaj u nju led
pusti neka udara vatra na vatru

neka izgori sve

OBILJEŽAVANJE  DANA STARIJIH OSOBA
UZ IVANA MIKULINJAKA
 



 

S ludbreškim pjesnikom Ivanom Mikulinjakom obilježili smo ovogodišnji Svjetski dan starijih osoba uz pjesmu kčerke g.  Ivana Mikulinjaka, Draženke Sabol i naše čitače Đuku Kokanović i Aleksandra Horvata koji su pročitali nekoliko pjesama iz njegove zbirke "Šaljivi zapisi i pjesme".

Sveta nedjelja v Ludbregu
Nigdar nemreš
veselejši biti,
nek dok treba
na proščenje iti.

Bilo kak iti
samo da vidiš štante,
ak je lepo vreme
dogo se pamte.

Ak je baš i drugač,
još se pamti bole,
maker se dimo i beži
ne baš dobre vole.

V Ludbregu je bilo
jako čudaj gosti,
koli jedne vure
sakom je bilo dosti.

Se se lepo pripravilo
se je bilo naj - naj....
a koli jedne vure
već je bilo jaj - jaj....

Neki je išel v cerkvu
da se bogu moli,
bežeći dimo (da je mogel)
zel bi ga i doli.

I dok si se opustil
se brige pozabil,
došel je jaki dešč
celo proščenje je pokvaril.

Neki su šteli kupiti
robu od posebne mode,
a dimo su donesli
pune cipele vode.

Ugostitelji naši
najgorše su prošli,
sami sebe su žalili:
"Bole da smo ni došli."

VEČER POEZIJE
VIOLETE SEKOVSKE I DAMIRA MARASA

    



       

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner i Udruga Ritam misli pod vodstvom Edite Kutnjak Zlatar i Ljubice Ribić iznjedrili su još jedan poetski biser koji će ostati zapisan u sjećanjima prisutnih. Poezija različitih jezika u Epicentru emocija centru svijeta zaiskrila je toplinom juga, Makedonije i snježnobijelim pahuljama Gorskog kotara. Stihove autora Violete Sekovske i Damira Marasa, uz same autore, govorili su Ludbrežani Katerina Zagorc, Ksenija Mihin, Snježana Hranić i Aleksandar Horvat te je iznijeli na svoj osebujan način. Čarolija većeri obojena je i zvukom mlade flautistice Marte Mihin uz pratnju gitariste Petra Mihina.
Sve je zabilježio budnim okom fotograf, ljubitelj umjetnosti, Vlatko Hlupić.

Violeta Sekovska
je predstavnica makedonske suvremene poezije. Piše od najranije mladosti, ali svoju poeziju počine prezentirati 2011. godine svojom prvom zbirkom pjesama pod nazivom "Makedonija". Od tada njezina pjsnička karijera ide uzlaznim putem i često je viđena na makedonskoj poetskoj sceni. 2012. godine izdaje zbirku pjesama "Srna i jelen", 2013. godine "Ja postojim", a 2015. zbirku "Damari". Kreator je i idejni tvorac poetsko-muzičkog performansa "Ljubavlju za Makedoniju" kojim nastupa po cijeloj zemlji i inozemstvu. Također je koorganizator Humanitarnog poetsko-muzičkog koncerta "Od djece za djecu s posebnim potrebama". Nagrađivana je brojnim nagradama. Njezina je poezija prevedena na nekoliko jezika: bugarski, albanski, srpski, hrvatski, slovenski i ruski.  2015. postaje pjesnikinja godine.

Eh, živote
Živote, tajno moja.
Ispred mene ti, iza tebe ja.
Toliko žuriš,
Nisam više djevojčica,
Već zaljubljena djevojka.
Uspori živote,
Razgovaraj sa mnom.
Sada sam žena, rodla sam sina,
Plave oči, bijelo lice.
Zašto toliko žuriš, živote?
Koračati trebamo skupa,
Jedan korak ti, jedan ja..
Čekaaaj,
Čim ti kažem
Jedno, već ima drugo.
Oženila sam sina,
Dobio je kćer.
Živote, tajno moja.
Otežale mi godine,
Ja, osjedjela, u jednoj fotelji,
Ti, osjedio, na drugoj,
Ti gledaš u mene, ja u tebe,
Bar da se sad nagledamo.
Eh, živote, gdje si otišao?
Osjetila te nisam, osjetio me nisi,
Mimoilazili smo se kao stranci,
Požurivao si me k starosti.
Odlazim, ostavljam te,
To je moja ženska kazna.
Idem gore sama, a ti, dolje na zemlji,
Dolje, bez mene,
Jer mi je život trajao pet minuta
Dok sam pjesmu ovu napisala.
Eh, živote moj!
(Violeta Sekovska)

Damir Maras
Rođen je 1963. godine u Rijeci. Djetinjstvo i ranu mladost proveo je u Gorskom kotaru, u rodnom mjestu Lič, te djelom u Fužinama. Poeziju piše od rane mladosti, a objavljivati je počeo početkom devedesetih. Kao član Riječkog književnog i naučnog društva objavio je tri knjige: "Bogozov", "Utjeha poslije molitve" i psihološko duhovni esej pod nazivom "Moć ljubavi". Do sada je objavio sedam naslova, a najnoviji "U naručju snova" objavljuje u izdanju Kulturno-umjetničke grupe Art klub Gorski Kotar. Dobitnik je nagrade Hrvatskog književnog društva iz Rijeke za najbolju objavljenu zbirku "Kad zaboli ljubav". Mnoge njegove pjesme su uglazbljene, a nekoliko ih je i sam uglazbio. Organizator je mnogih humanitarnih akcija i projekata za pomoć socijalno ugroženim skupinama ljudi. Član je mnogih kulturnih društava i udruga. Svoje radove objavljivao ja i na mnogim domaćim i međunarodnim susretima.

Tu na kraju svijeta
Kiša. Lije ko da nikad stati neće.
Magla gusta prekrila mi selo.
Mirno gori plamen bijele svijeće.
Ispod snijega lišće mrtvo svelo.

Vatra gori živo sred kamina.
Suho drvo veselo pucketa.
Pjesniku u srcu tuga i gorčina,
U malenom domu tu na kraju svijeta.

Naokolo svuda mrtva je tišina.
Samo kapi kiše lupaju po krovu.
Sam sa čašom punom rujna vina,
Uspomene sluša bolne koje zovu.

U vječnosti pustoj nemiri se gube.
U oku bez nade gasne stri sjaj.
Stihovi mu stare uspomene ljube.
Pišući ih čeka da mu diđe kraj.
(Damir Maras)


Poslušajte audio zapis


AUTORSKA VEČER POEZIJE
GORDANE VLAJIĆ I MILOSAVE PAVLOVIĆ

        





Naša knjižnica i udruga Ritam misli ugostili su dvije književnice iz Pančeva, Gordanu Vlajić i Milosavu Pavlović koje su nas upoznale sa svojim pjesničkim stvaralaštvom. Glazbeno su večer upotpunile Vokalna skupina Pajdašice.

GORDANA VLAJIĆ je autorica zbirki pesama “Krivo mi je”, “Izložba reči”, “A da stvarno odemo na kafu”, romana “Roaming”, zbirki kratkih priča ”Raščupane muškatle” i “Baba Budimka i čuvar gumenog zamka”, kao i knjiga za djecu: “Moja mama najlepše kuva”, “Mama, je l' sutra opet ideš na posao”, “Zaistinska srpska bajka” i ”Slovarica, prirode čuvarica”.
Dobitnik je prvog Srpskog pasoša od vlade RS kao jedna od 204 zaslužnih građana Srbije, Zlatne značke za doprinos u kulturi, priznanja "Najbolje iz Banata", Svetosavskog bagodarja UKS-a, nagrade “Krčedinče” i Povelje ”Simo Cucić” za najbolju dječju knjigu. Član je Udruženja književnika Srbije i Društva književnika Vojvodine. Živi i radi u Pančevu.

U CENTRU PAŽNJE
Šta je bilo, bilo je.
Od sada, neka se pamti.
Otvaram pakao, u centru pažnje,
za sve što se nisam usušivao da kažem.
Za početak, bez panike.
Prilog o sreći il´ igra ludosti.
Ko je rekao: "Bejah sam".
Kad zatvorim oči - tada prođi.
Čudan dan zaista.
Istinit kao život.


MILOSAVA PAVLOVIĆ rođena je 1958. u Pančevu.
Po obrazovanju je diplomirani komunikolog Fakulteta za medije i komunikacije Singidunum, Beograd, i apsolvent Opće književnosti i teorije književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Piše poeziju od gimnazijskih dana, objavljuje pjesme u književnim časopisima i zbornicima, učestvovala je na književnim natječajima i osvajala mnoge nagrade. Aktivna je i u različitim medijima više desetaka godina, i kao autor i kao novinar koji predstavlja knjige drugih pisaca.
Objavila je knjige poezije IGRAČ 1983. godine u ediciji „Žiža“, izdavači „Pančevac“ i Sekcija književnika Pančeva, i IGRA 2012. godine, izdavač „Čigoja štampa“ Beograd. U pripremi je treća knjiga poezije.
Redovni je član Udruženja književnika Srbije, Društva književnika Vojvodine, osnivač je i član Udruženja književnika i književnih prevodilaca Pančeva, Nezavisnog udruženja novinara Srbije, kao i drugih relevantnih umjetničkih udruženja (ARTE, Pesnici sveta...). Također je član projekta „Krilate pesme“

PROZOR
Pogled na Mesec
kroz prozor moje kuće
nije ono što hoću večeras

Želim široki pogled
bez zidova, težišta ljubavi
i topline ognjišta

Hoću da odlazim i dolazim
bez kajanja
Da primam i dajem
kad - god

Ne smem da prestanem da želim
KOLAJNA OD SVILE



U ugodnom ambijentu naše Knjižnice družili smo se . s pjesnikinjom Ljiljanom Hidić Pasariček koja nam je predstavila svoju zbirku pjesama "Kolajna od Svile".
Njene stihove su čitali: Đuka Kokanović, Snježana Hranić i Aleksandar Horvat. Glazbeno su nam uljepšali večer Bemian duet. Kroz ovo druženje su nas vodile Ljubica Ribić i Edita Kutnjak Zlatar.

Kliknite na poveznicu za audio zapis 

FATAMORGANA





U sklopu večeri poezije Epicentar emocija u Centru Svijeta Knjižnica je organizirala predstavljanje zbirke pjesama "Fatamorgana". Čitanje pjesama iz zbirke održano je u rustikalnom ambijentu Svečane dvorane dvorca Batthyany.
 Stihove su kazivali: Đurđica Garvanović Porobija, Zvonko Zečević, Nenad Slukoć, Edita Kutnjak Zlatar, Ksenija Mihin i Aleksandar Horvat. Moderator večeri bila je Ljubica Ribić.

O AUTORIMA

NENAD SLUKIĆ, odvjetnik po profesiji, zaljubljenik u planinske vrhove, u beskrajna lutanja na motoru, u bicikliranje, zaljubljenik u život na svojstven način, način u kojem je nekako sve uigrano a nepredvidivo. Snažan muškarac u kojem spava tisuće cvjetova skrivenih u samo njemu znanim pretincima. Čovjek koje svoje emocije vješto skriva pogledu znatiželjnika ali ih daruje između redaka slučajnom čitatelju.

ĐURĐICA GARVANOVIĆ POROBIJA, ravnateljica srednje škole u Maruševcu,  doktorica društveno-humanističkih znanosti u području filologije, krhka i tiha, a opet snažna i jaka u izričaju. Nježna u djetinjem traganju za istinom i ljepotom života, a sasvim predana u traženju svjetla u najmanjoj sličici života.

ZVONKO ZEČEVIĆ, glumac koji na daskama duboko zagrebe u misao autora, pretvara se u bol i radost, u nemoć i snagu, u trzaj tijela i urlik duše, baš taj glumac skriva u sebi vrelo emocija i bujice riječi koje daruje snagom nemira boemske duše, ljepotom izričaja i manirom govornika koji razumije tamu što vreba iz oka zloslutnika.

O ZBIRCI  

Zbirka poezije ''Fatamorgana'', priviđenje u kojem osjećajima boli, straha, prkosa, žudnje stvaramo slike našeg uma. Večeras smo se tiho, pažljivo slušajući uvukli u najdublje tajne autora i osjetili riječi duboke poput ponora i razigrane poput leptira. Poezija četvero autora, posve različita, a istovremeno bliska zbog iskrene emocije koju autori daruju slušateljima.


Kliknite na poveznicu za audio zapis.

Ružica Juras - Kaplja kiše -
Svečana dvorana dvorca Batthyany otvorila je još jednom svoja vrata posjetiteljima večeri poezije pod zajedničkim nazivom Epicentar emocija u Centru Svijeta u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner i Udruge Ritam Misli iz Varaždina. Gromoglasnom pjesmom Ladarke idu v gorice mješoviti zbor Kapela Paulina Warasdin pod vodstvom maestra Zdenka Kušćera, te glazbom Tamburaškog orkestra KUD-a Juraj Lončarić iz Hrženice započela je večer poezije Kaplja kiše pjesnikinje Varaždinke Ružice Juras. Zvuci pjesme i tamburica kao da su otvorili širom prozore i vrata dvorca, a i srca posjetitelja za emocije u obliku suza i smijeha koji su se mogli iščitati na mnogim licima. Bujica radosti i prepoznavanje trenutaka sreće i sjete zakovitlala su u prostoru slušajući pjesme Ružice Juras u Interpretaciji Snježane Hranić, Đurđe Kokanović i Aleksandra Horvata. Autoričine pjesme Dobro je činiti dobro i Pjesmo moja koje je uglazbio Ivan Mežnarić otpjevala je operna sopranistica Barbara Othman uz klavirsku pratnju Martine Jakšić. Sljedećim spletom tradicionalnih zagorskih popijevki skladatelja Tomislava Uhlika, zbor Kapela Paulina Warasdin vođen čvrstom palicom maestra Kušćera uveo je sve prisutne u kajkavske pjesme naše gošće. Publika je sa sjetom slušala pjesme Srečna sem, Pošli mi mama, Moja mati, Lepe reči te pjesmu Prijatel, pjesmu za koju su od KUD-a Dragutin Domjanić na Festivalu "Po dragome kraju" Ivan Mežnarić i Ružica Juras primili I. nagradu za tekst i glazbu 2016. godine. Ova posebno emotivna večer poezije u kojoj se osjetila povezanost dobre pjesme, stihova, glazbe izvođača i zadovoljstvo same publike, moderatorice Edita Kutnjak - Zlatar i Ljubica Ribić završile su najavom Crnačkih tradicionalnih kompozicija u izvedbi zbora, Memory A.L. Webbera iz mjuzikla It`s Time to Say Goodbye, dvije operne arije koje je otpjevala Barbara Othman. No, programu nije bio kraj jer je publika svojim dugotrajnim pljeskom izmamila od gostiju još pjesme i glazbe.

Povodom Svjetskog dana poezije ugostili smo prijatelja naše knjižnice g. Vladimira Mihaljevića Kantora koji nam je predstavio svoju novu zbirku pjesama pod nazivom ČUDESNA. Njegove stihove su kazivali Ksenija Mihin, Snježana Hranić i Aleksandar Horvat. Moderator večeri bila je Ljubica Ribić.
Božo Hlastec u Galovićevoj zimi



U sklopu manifestacije 2. Dani Bože Hlasteca volonteri naše knjižnice gostovali su u Galovićevom domu kod udruge štovatelja Fana Galovića.
Kajem kroz kraj



Ovim pjesničkim druženjem volonteri naše knjižnice gostovali su u varaždinskoj palači Herzer. Povod druženja bio je 2. Dani Bože Hlasteca.
Poetsko glazbena večer Branke Kamenšek



Uči u poeziranje Branke Kamenšek je isto kao uči u voćnjak prepun mirisnih plodova, stranih i dalekih, a istovremeno bliskih i opipljivih...
Pročitajte više
Pogledajte video zapis o zbirci pjesama Trag-Sled i autorici
Teslina golubica - večer poezije s Enesom Kiševićem


O Enesu Kiševiću
U centru svijeta, Ludbregu, 4. 11. 2016. godine pjesnik i glumac Enes Kišević darovao je kako publici tako i uspomeni na velikog znanstvenika Nikolu Teslu večer poezije kojoj je govoreći o životu i stvaranju velikog pronalazača...
Pročitajte više
Ritam misli - Ljubica Ribić i Milan Novak

       
O Ljubici Ribić        O Milanu Novaku
Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner Ludbreg i Udruga za promicanje kulture Ritam misli iz Varaždina organizirali su u programu Ludbreg petkom, 7. listopada 2016. godine večer poezije Ljubice i Milana...
Pročitajte više
Poezija pod zvijezdama
Blues & poetry.
Noć knjige 2016.
Dani Bože Hlasteca - Preobrazba zavičajnog krajolika
                                 Se prejde fletno
Ljubav u stihovima - Željko Krznarić
Poezija pod zvijezdama
Poklon majkama - večer poezije s Elizabetom Herceg
Trepere riječi na poetskom nebu
Ludbregu - večer poezije Bože Hlasteca
Večer poezije s Ljubicom Ribić i Milanom Novakom
"Oda ljubavi"
"Poezija pod zvijezdama"
"Hirovita rijeka" - Miroslav Betlehem
"Falačec neba" - večer poezije s Irenom Perko
"Dok zvezde trepeču"-večer poezije u spomen B. Hlastecu
"Malo čudo vedrine" - glazbeno-poetska večer
06. kolovoza 2013. Prisjećanje na Franju Vrtuleka kroz pjesme i fotografije
09. svibnja 2013. Književni susret s Vlatkom Fotak
08. ožujak 2013. Svim onim divnim ženama
29. siječnja 2013. Večer poezije s Božom Hlastecom