Priznanje za poeziju Aleksandru Horvatu

     

Proteklog vikenda, 1. srpnja 2017. u Hrvatskom saboru kulture u Zagrebu odžan je 36. Susret hrvatskih zavičajnih književnika. Susretu prethodi natječaj putem kojeg autori prijavljuju svoje poetske, prozne ili dramske radove na prosudbu stručnog povjerenstva (Ivan Babić, književnik; Ozana Iveković, teatrologinja i dramska pedagogonja; Miroslav Mičanović, književnik).
Ove godine u kategoriji poezije na kajkavskom jeziku i Ludbreg je imao svog predstavnika, Aleksandra Horvata koji je od ove godine član Hrvatskog sabora kulture i amaterski se bavi pisanjem poezije na kajkavskom. Na ovom natjećaju za svoj rad je dobio Priznanje Hrvatskog sabora kulture s pozivom na sudjelovanje na suretu i interpretaciju svoje pjesme "Tragi".

- Zahvaljujem svima koji su utjecali na mene da se okušam u ovoj vrsti umjetnosti. Mene najviše veseli kad moje radove pohvale moji prijatelji i sugrađani, to je najbolje mjerilo i ono mi donosi najviše zadovoljstva. No ponekad čovjek poželi testirati samog sebe u nekim drugim mjernim jedinicama, u stručnim krgovima, pred nekim drugim nepoznatim ljudima, jednostavno zbog provjere smjera. Prvi put sam se prijavio na neki poetski natječaj i ovo mi je prvo službeno priznanje ikad. Zadovoljan sam. Prijavilo se 87 autora iz cijele Hrvatske, s 391 pjesmom, dodijeljene su dvije Plakete, 12 Pohvalnica i 24 Priznanja. Lijepo je biti u takvom društvu, među majstorima riječi od kojih su gotovo svi več izdali neke zbirke, a neki čak i desetak. Posebno mi je drago da su od tri moja rada, stručnjaci izabrali baš pjesmu koja govori o Ludbregu. Utoliko je moj ponos bio veći. Za mene amatera ovo je, kao što sam i tamo rekao, olimpijsko zlato i srce mi je bilo puno. U dva dana, koliko traje ovaj susret, imali smo i poetsku radionicu koju je vodila književnica Božica Jelušić, a na kojem sam stekao nove prijatelje, neka nova znanja i ideje, a posebno novu motivaciju da i dalje pišem u slobodno vrijeme. Ovo su zaista bila dva odlična dana. kaže Aleksandar.



Tragi


Da bi za menom ostajali tragi,
Ludbreg moj dragi.
Ti bi bil celi
Z tragi pokriti,
Èak i tam
De si najbolje skriti.

Jer sikud sam po tebi
Nekaj naiskaval.
Sikud sam prešel,
Kud smera si daval,
Z koraki brojil vulice stare,
zemljane steze i trotovare.

V tebi je prešel život moj celi,
Ludbreg moj beli,
Da bi ta moja leta
Davala svetla,
Te bi lampe
Za se ljude drage,
Po celomu tebi,
Posvetlile moje trage.

(A. Horvat 2017)


SILVIJA BENKOVIĆ
rođena je 19. rujna 1950. godine u Varaždinu. Slikarstvom se ozbiljnije počinje baviti 1983. godine, a kontinuirano izlaže već od 1984. godine. Do danas je priredila 20 samostalnih izložbi i sudjelovala na oko 150 kolektivnih u Hrvatskoj i inozemstvu.
Sudjelovala je u radu brojnih likovnih kolonija u zemlji (Zagreb, Rijeka, Daruvar, Čakovec, Jastrebarsko, Varaždin …) i inozemstvu (Austrija, Mađarska, Slovenija), a jedna je od organizatora Likovne kolonije „Julijana Erdödy Draskowich“ Trakošćan Varaždin.
Sudjelovala je na mnogim humanitarnim aukcijama.
Već niz godina objavljuje ilustracije u časopisu „Veterinarska stanica“.
Za najbolje likovno djelo primila je Priznanje na Republičkim susretima likovnih stvaraoca 1987.g. a 2009. g. nagradu LUV-a.
Članica LUV-a je od 1983 godine.

Nakon izložbe "Cvjetna rapsodija" koja je održana u našoj Knjižnici, poklonila je jedan svoj rad za našu Zavičajnu zbirku.




BRANKO BUDIMIR,
rođen je 1958. g. u Splitu, od osnovne škole živi u Zagrebu, slikarstvo je učio u slikarskoj školi na Rakovom perivoju. Hospitirao je na Akademiji likovne umjetnosti u atelijerima profesora Friščića, Tišljara i Slavka Marića. Surađuje sa mnogim galerijama u Hrvatskoj, poglavito onima koje su prezentirane na internetskim portalima, kao npr. Akademija-art. Učesnik je brojnih kolonija, te kontinuirano izlaže na skupnim i samostalnim izložbama u Zagrebu, Poreču, Splitu, Korčuli, Kastavu, rovinjskoj “Grisii”, Čakovcu, Paleta festu u Varaždinu. Kao jedini hrvatski slikar izlagao je na Azorskim otocima. Član je Likovnog udruženja Ludbreg. Živi kao profesionalni slikar u Zagrebu i Ludbregu.
Gostovao je sa svojom izložbom veduta ludbrega u Knjižnici te je tom prigodom poklonio i nekoliko slika za našu Zavičajnu zbirku.


     


VANDA BILINSKI
rođena je 27. 1. 1944. u Zagrebu, gdje je i odrasla. Pohađala je Gimnaziju i zatim studirala kemiju te 1968. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu.
1969. odlazi u Švicarsku u farmaceutsku tvornicu u Baselu. 1970.-1975. studij i doktorat na Univerzitetu u Zürichu, promocija na odjelu organske kemije.
Od 1970. do 2008. radila je u različitim područjima, prvo naučno - istraživački rad na Univerzitetu u Zürichu, zatim u Institutu za medicinsku statistiku, pa dugo godina u marketingu farmaceutskih proizvoda i sada u izdavačkoj kući koja je specijalizirana za knjige i časopise iz područja medicine. 2006. godine intenzivno se posvetila izradi skulptura od keramike, gipsa, a posebice iz kamena (steatit i alabaster). Izlagala je na raznim izložbama u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i Švicarskoj.
Nagrađena je 2. nagradom Swiss artist contest 2013. u Italiji za skulpturu SEDNAII.
Živi između Zagreba i Züricha. Član je udruženja umjetnika HDNU i Kerameikon u Hrvatskoj i “Artischock” u Švicarskoj.
Sudjelovala je na izložbi koju je organizirala Knjižnica na temu Gruntovčana.




GORAN PETRAČ
rođen je u Ludbregu 1961. godine. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vasilija Josipa Jordana. Sakralne teme zaokupljaju ga i kao motiv i kao sadržaj pa im se ciklički vraća i na osobit način rješava njihove ikonografske datosti i simboličko značenje dajući kompoziciji uvjerljivost i pregršt asocijacija na zajedništvo neba i zemlje u kojem se odvija život čovjeka. Petrač unutar hrvatske suvremene likovne produkcije slovi kao nastavljač oniričkog slikarstva. Odlikuje ga visoka razina slikarskog umijeća, na mah prepoznatljiv duktus i uzvišeno motrište njegovih pikturalnih spoznaja svijeta i sebe sâmoga u letu iluzionističkih kazivanja. Figuralne kompozicije usred žitnih polja, slike metamorfoza ljudskih tijela, pejzažni prospekti, svjetlosni refleksi dalekih obzorja i mikrostrukture kamenih zapisa motivi su koji ispunjavaju metafizički prostor Petračeva slikarstva. Prizori nabijeni zavičajnim znakovljem i kadrovi uzbibanih oranica s reljefno modeliranom grudom kruha slike su umjetnikova putovanja u iskon postanka. O njegovu opusu monografiju je napisao Stanko Špoljrić 2013. godine.




ŠTEFANIJA BARANAŠIĆ
rođena je 13. 11. 1950. godine u Ludbregu. Prije 25 godina ušla je u svijet likovnosti, nastojeći se izraziti u različitim likovnim tehnikama. Izlagala je u zemlji i inozemstvu. Učestvovala je na mnogim likovnim kolonijama humanitarnog karaktera.
U studio za keramiku Blaženke Šoić Štebih 1995. godine stiče prva iskustva u radu sa glinom i od tada se posvetila keramici.
Od 1999. do 2015. godine vodila je galeriju ZB ART u Ludbregu, zajedno sa svojim suprugom Zlatkom.
Od 2004. do 2015. godine. predsjednica je udruge “ARTUM” centar za umjetničko stvaralaštvo u Ludbregu i voditeljica Škole keramike, crtanja i slikanja za djecu i odrasle.
Njezina likovna ostvarenja nalaze se u mnogim izložbenim prostorima kao i privatnim zbirkama.
Članica je udruženja KERAMEIKON.
Sudjelovala je na izložbi koju je organizirala Knjižnica na temu Gruntovčana te u programu posvećenom Boži Hlastecu.

       

ZRINKA MUTIĆ rođena je 3. lipnja 1955. godine u Pakracu. Najljepše uspomene iz djetinjstva veže uz Istarski gradić Oprtalj, gdje živi do svoje desete godine. Od tada živi u Ludbregu. Godine 1995. učlanila se u Likovno udruženje Ludbreg da bi se intenzivnije bavila slikanjem. Učila je gledajući druge slikare, usvajajući kritike školovanih pedagoga i slikara. Iza autorice je više samostalnih i skupnih izložbi kako u Hrvatskog tako i u inozemstvu. Slikarica za sebe kaže da što više (na)učiš vidiš koliko još puno ne znaš. A to je dobro! Znači da ću još dugo, dugo slikati, kaže gđa. Mutić...
Sa nekoliko svojih radaova obogatila je našu Zavičajnu zbirku.


Mladen Kerstner

          

            

            



Marija Winter

                 








Stare razglednice Ludbrega