MANIFESTACIJA KAJKAVSKIH DANA U LUDBREGU

 

KEŠNERIJADA 2017.

 

Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner i ove se godine prisjetila svog velikog sugrađanina, književnika, scenarista i redatelja po kojemu i nosi ime – Mladena Kerstnera. Manifestacija posvećena tvorcu nekih od najpoznatijih hrvatskih serija kao što su Gruntovčani, Dirigenti i mužikaši te Mejaši trajala je tri dana. Program je započeo u četvrtak (6.7.) kada je otvorena izložba skulptura na temu Gruntovčani u kojoj su svoje radove izlagali Vanda Bilinski, Marija Kovačić, Radoslav Novosel, Josip Žagar, Zvonimir Dangubić i Juraj Zorko Vučetić. Nakon otvorenja izložbe slijedila je poetsko glazbena večer Vlatke Fotak u kojoj su kao gosti nastupili tamburaši KUD-a Anka Ošpuh i vokalna skupina Pajdašice.

Najiščekivaniji dio trodnevne manifestacije bio je večernji program u petak (7.7.) kada su u atriju dvorca Batthyany trebali gostovati glumci koji su utjelovili Dudeka i Regicu, Smiljka Bencet i Martin Sagner, ali nisu se usudili zaputiti prema Ludbregu zbog velikih vrućina i sparina. Smiljka je svoju ispriku zbog nedolaska prenijela telefonskim putem. – Eh, moji ludbrežani, dragi ludbrežani. Žao mi je što se nećemo danas vidjeti, ali kako narod kaže, čovjek snuje, a Bog određuje. Dogodili se da tijekom današnjeg dana bude ovakva vrućina i sparina koja nam nikako ne može doći po dobru zbog čega smo odlučili da ovog puta ipak nećemo doći, jer se ne usudimo krenuti na put. Biti ćemo u mislima s vama. – poručila je publici.

Večernji program započeo je u glazbenom tonu za koji se pobrinuo zbor Kapela Paulina Warasdin pod vodstvom Zdenka Kušćera, sopran Vesna Kušćer Čisar i tamburaški orkestar KUD-a Juraj Lončarić iz Hrženice. Za svaku svoju izvedbu glazbenici su zasluženo nagrađeni gromoglasnim pljeskom koji je odzvanjao prostorijama dvorca baš kao i njihove pjesme.

Program su vodili ludbreški Dudek i Regica koje su utjelovili Aleksandar Horvat i Đurđa Kokanović. Svojim humorističnim nastupom prisutne su uveli u atmosferu Gruntovca i prisjetili ih kako je to izgledalo davne 1975. godine kada je serija prvi puta ugledala svjetlo malih ekrana. Atmosfere sa snimanja serija prisjetio se i Nikica Novosel, legendarni Tuna Pišpek, koji se odazvao na poziv da prisustvuje manifestaciji. Svojim vicevima, dosjetkama te prvenstveno veselim duhom razveselio je cijelu publiku, a između ostalog poručio joj da čuva i njeguje ono blago koje je Mladen Kerstner ostavio za sobom.

Osim Nikice, o Mladenu su pričali i njegov sin Mladen Kerstner mlađi te predsjednik Ogranka matice Hrvatske u Koprivnici, Dražen Ernečić.

– Kada sam se ja rodio Gruntovčani su već bili snimljeni. Dakle o tome vam ne mogu puno pričati, ali zato mogu pričat o snimanju treće serije Dirigenti i mužikaši. Jako mi je žao što tata nikad nije doživio prikazivanje te serije na hrvatskoj televiziji. Imao sam možda 12 godina kada smo brat i ja sa ocem išli kod Kreše Golika. On je sa svojom suprugom Leandrom Golik imao jedan stančić u Vinogradskoj ulici. Krešin sin nas je zabavljao u sobi dok su njih dvojica razgledali i raspravljali o scenariju. Moram priznat da sam bio premali da bi uopće znao što se tamo dešava. Dvije zrele osobe pričaju nešto o papirima koji su ispred njih, raspravljaju kako ovo, kako ono. Međutim, scenarij se tako i gradi. Evo nedavno prije možda mjesec dana primio sam poziv od ravnatelja kazališta Gavella Borisa Svrtana koji je tražio da se sastanem sa njim. Odmah sutradan smo se našli i on je predložio da od sljedeće godine u repertoar kazališta uvrsti tatine drame. Ja sam naravno bio oduševljen i odmah mu idući dan donio tekstove koje je sakupio naš gradonačelnik Dubravko Bilić. Osim njemu ovim putem se moram zahvaliti i Draženu Ernčiću i Editi Kutnjak-Zlatar koji su bili inicijatori sabranih djela Mladena Kerstnera. Eto, za godinu dana bit će velikih iznenađenja, ali o tome ćete još čuti. Zahvaljujem se svima koji su večeras došli i odali počast tati. – poručio je Mladen Kerstner mlađi.

-Čast mi je i zadovoljstvo sudjelovati na kajkavskim danima u Ludbregu, pogotovo u ovakvom svečanom programu. Za nas matičare važno je da proučavamo djela svih književnika, naših društvenih radnika, intelektualaca, znanstvenika i svih koji se bave ili su se bavili našom javnom kulturom i javnim dobrom. Mladen Kerstner bio je itekako osviješten i duboko ukorijenjen u svoj zavičaj, u svoj Ludbreg, u svoju kajkavštinu, u svoje ljude i svoj jezik. A upravo je jezik najveće blago i najveća blagodat nekog kraja i zavičaja. Jezik nam omogućuje da imamo ove prekrasne kajkavske skladbe i komediografske komade. – kaže Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici.

Prisutnima se na odazivu zahvalila Edita Kutnjak-Zlatar, a večer je završila zajedničkom pjesmom publike i zbora.

Subotnji program (8.7.) počeo je nešto ranije. U dvorcu Batthyany održana je manifestacije dječjeg kajkavskog stvaralaštva u sklopu koje je održana promocija Zbornika 2016./2017. U programu su sudjelovala djeca iz dječjeg vrtića Smjehuljica, učenici osnovne i srednje škole Ludbreg te Adrian Detelj i Maks Patafta u scenskoj igri Skupijaš.

Ovom manifestacijom Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner uz potporu Grada Ludbrega još jednom je dokazala da zasluženo nosi ime ludbreškog velikana, a posjetitelji su svojim prisustvom potvrdili kako likovi Dudeka, Regice i Tune Pišpeka još uvijek žive u njihovim sjećanjima.

(Matea Lukić)

 

8. srpnja 2017.

KA JE KAJ - MANIFESTACIJA DJEČJEG KAJKAVSKOG STVARALAŠTVA

Poslušajte audio zapis

 

Već niz godina Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ Ludbreg početkom srpnja obilježava obljetnicu rođenja Ludbrežanina Mladena Kerstnera, novinara, pisca, redatelja i velikog afirmatora kajkavštine. Od 2016. se godine ovo obilježavanje pretvorilo u Kešnerijadu, manifestaciju kajkavskih dana u sklopu koje se, inspirirano Kerstnerovim djelom, osmišljava niz kulturnih događanja i sadržaja, a potiče se i stvaralaštvo u različitim izričajima: od literarnog i dramskog do likovne umjetnosti i kiparstva. Tako je nastala i ideja o pokretanju Natječaja za dječje literarno kajkavsko stvaralaštvo „Kaj je kaj“, kojim bi se ohrabrilo učenike ludbreške osnovne i srednje škole da nastave Kerstnerovim tragom njegovanja svojega dijalekta tj. svojega jezičnog blaga.
U ovom su zborniku objavljeni dječji literarni radovi kao rezultat Natječaja u 2016. i 2017. godini. Može se reći da je Natječajem u potpunosti ostvarena namjera pokretača: potaknuti mlade ljude da se kreativno izraze sebi toliko bliskim i prisnim jezikom. Hvalevrijedno je i nastojanje njihovih učiteljica koje su im dale impuls da se iskažu i pokažu, da uđu u prostor stvaralačke slobode i da tako razviju vjeru u svoje mogućnosti, sposobnosti i umijeća. U današnjem školskom sustavu koji počesto svodi učenje na reproduciranje niza činjenica i podataka, a učenike na prosjek i broj, i gdje samo moraš, kako lucidno zaključuje jedna od mladih autorica zbornika, „se to znati i vučiti se, nigdar ne smeš stati“, ovakvi su iskoraci nužni u razvoju mladog ljubitelja kulture, poštovatelja umjetnosti riječi i osviještenog čovjeka koji drži do svog identiteta i nasljeđa.
Sve su to autori pjesama u ovome zborniku pokazali i dokazali: kao prvo, da ne odbacuju i ne zanemaruju svoju kajkavštinu odbacujući tako i sebe same, jer „po jeziku smo to što jesmo“, a ne nešto drugo, lažno. Pokazali su da je svojim dijalektom moguće iskazati svu dubinu i raspon svoje osobnosti. Dokazali su „kaj je kaj“, kojom se snagom i lepezom osjećaja moguće njime izraziti: kaj je zavičaj, dom, toplo utočište, refleksija unutrašnjeg svijeta odnosno, riječima mladih autora, kaj je srcem za zavičaj, moj Ludbreg, moja srebrna cesta, proleče, ples vetra, glas mame, dedeka, Čovječja snoga, ogenj v srcu, lubaf, cukor i sol, soza i osmeh, mok, krik čkomine, molitva. Pokazali su, konačno, da su kreativni nasljedovatelji Kerstnerova djela.
Možemo samo poželjeti da se Kešnerijada i mladenačko stvaralaštvo nastave i dalje, da se zbornik nastavi objavljivati i da se u natječaj uključe i učenici ostalih škola ludbreškog kraja.
                                                                                  Lidija Novosel, prof.

 

NAGRAĐENE PJESME:

               

1. MJESTO OŠ       2. MJESTO OŠ       3. MJESTO OŠ

               

1. MJESTO SŠ       2. MJESTO SŠ       3. MJESTO SŠ

POHVALJENE PJESME:

               

POHVALA OŠ         POHVALA OŠ         POHVALA OŠ

               

POHVALA SŠ         POHVALA SŠ         POHVALA SŠ

 

7. srpnja 2017.

GABLEC POD ČREŠNJOM

 

                     

 

Druženje "pod črešnjom" na autentičnoj lokaciji gdje je snimljena epizoda Mejaša "Falinga Imbre Presvetlog".

 

MLADEN KERSTNER - OTAC GRUNTOVČANA -

 

Poslušajte audio zapis

 

Mladen Kešner

Do poda ti se klanjam,
Kak ludbreškomu sinu,
Mejašu,
Mužikašu,
Gruntovčanu
I pajdašu.

Tebe, kajkavca bez premca,
Mi, kajkavska deca,
Preštimavamo i slavimo
Kak kajkavskoga sveca.

Napisal si štorije,
Kajkavske majstorije,
Pokazal i dokazal
Da smeha, plaća,
Sreću, zlobu,
Veselje il' tegobu,
Po domačem moreš reći,
I da celo živlenje,
Na kajkavkskom more teći.

Zato ti falim,
Za se veseljake,
žmukleše, birtaše,
britveše, lugare,
purđavce, komesare,
kulake, seljake,
I sake druge fele
prepredenjake.

Domaču si reč
V davninu zapisal,
To je za nas velki imetek,
Zato ti javljam,
Gde god da jesi,
Da je denes
Za tebe
Tu v Srednjakima svetek.

(A. Horvat, 7.7.2017.)

 

 

6. srpnja 2017.

KERAMIČKA RADIONICA

 

U prostoru domaće radinosti Štefanije Baranašić održana je kreativna umjetnička radionica u kojoj su sudjelovali autori umjetnici čije su skulpture izložene u prostoru dvorca Batthyany u sklopu obilježavanja Kešnerijade.

Na radionicu su se izrađivale keramičke posude, a osnovni materijal bila je glina koja se obrađivala raku tehnikom. Voditeljica radionice bila je ludbreška umjetnica Štefanija Baranašić koja nam je ukratko objasnila postupak uz pomoć kojeg su došli do finalnog rezultata. – Prvo se ispeče biskvit. Biskvit je naziv za prvo pečenje gline, a ja sam ga ispekla i pripremila prije nego su ostali došli. Kada su autori skulptura stigli, dobili su razne glazure u boji i krakle te su po svojoj inspiraciji krenuli ukrašavati odnosno bojati pojedine dijelove različitih materijala. Nakon oslikavanja materijal se stavio peči u raku i kada je temperatura dosegla 980 stupnjeva vadio se van. Zatim se stavljao u piljevinu koja je zadimila odnosno zacrnila sve ono što nije bilo obojano. Kasnije se materijal stavljao u vodu da bi se oprao onaj dio koji je prekrio glazuru kako bi ona ostala svijetla. Efekti vatre i dima čine posudu drugačijom od ostale keramike jer umjetnik nikada ne zna kako će posuda na kraju izgledati sve dok cijeli proces ne bude gotov.-

Osim što su sudjelovali u radionici, autori skulptura prošetali su Ludbregom i posjetili njegove znamenitosti.

-Svaki sudionik radionice mogao je svoju keramičku posudu uzeti i čuvati kao uspomenu na ovo aktivno druženje. Radionica je ujedno bila i odličan uvod u izložbu Gruntovčani koja je dio programa obilježavanja Kešnerijade. – kaže ravnateljica gradske knjižnice Edita Kutnjak-Zlatar koja je i sama sudjelovala u radionici.

(Matea Lukić)

 

IZLOŽBA NA TEMU GRUNTOVČANA

      

 

                                    

Poslušajte audio zapis

 

VEČER POEZIJE VLATKE FOTAK -I TO JE ŽIVOT -

 

Poslušajte audio zapis

 

 

 

KEŠNERIJADA 2016.

 

IZLOŽBA SKULPTURA NA TEMU GRUNTOVČANA

                      

 

PREDSTAVLJANJE BROŠURE O MLADENU KERSTNERU

  

                     

 

KLIKNITE NA NASLOVNICU ZA ČITANJE BROŠURE

 

AUDIO ZAPIS VEČERI 

 

KAJ JE KAJ

Manifestacija dječjeg kajkavskog stvaralaštva

                      

                       

 

NAGRAĐENE PJESME:

               

1. MJESTO OŠ       2. MJESTO OŠ       3. MJESTO OŠ

               

1. MJESTO SŠ       2. MJESTO SŠ       3. MJESTO SŠ

POHVALJENE PJESME:

               

POHVALA OŠ         POHVALA OŠ         POHVALA OŠ

               

POHVALA SŠ         POHVALA SŠ         POHVALA SŠ

 

 

 

 

 

OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE ROĐENJA

MLADENA KERSTNERA

 

 2015.

I REGICA JE NAŠA

 

 

 2014.

NAŠ DOBRI DUDEK

 

 

 2013.

MLADEN KERSTNER - DJETINSTVO U LUDBREGU

 

 

KNJIGA U ŠETNJI

ČITAJMO GROFOVSKI

DANI BOŽE HLASTECA

KEŠNERIJADA

OSTALI PROJEKTI