Projekti ovakvi, projekti onakvi. Knjižnica ih stvara, razvija i prikazuje. Jedan od njih je i ''Čitajmo grofovski''. Rođen je godine 2012. Ostvaren u Ludbregu, u perivoju dvorca Battyany. Za prvi rođendan pridružio mu se i dvorac Drašković iz Velikog Bukovca. Kako se nekad družilo s knjigom, što se čitalo, pokazuju dvorske dame šetajući parkom. Plemići mladi vještine svoje čitalačke iskazuju. A grof i grofica otvorenim srcem vode vas dvorcem kako bi i vi osjetili duh onog vremena i ljubav prema knjizi. Obučeni po tadašnjoj modi ponosno vam približavaju svoje druženje s knjigom. Ove godine čitanju su se pridružili i učenici osnovnih škola. Poruka je jednostavna: ne zaboravimo knjigu, prijateljicu našu, družimo se s njom, čuvajmo je i pazimo. Kako je ona nečujna i tiha, čitajmo je na glas, oživimo je, jer tu je ona samo za vas.

 






Čitajmo grofovski 2019.




 
  'Jemput na leto se večer zidemo v dvorcu pri grofu, pak njemu i celomu puku predstavimo novoga pisca ili stihoklepca, koji z svojim perom preštimava dragi domaći 'kaj'…'

Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" pokrenula je prije sedam godina, u cilju poticanja čitanja, projekt 'Čitajmo grofovski'. Ove godine program je trajao pet dana, pri čemu je najveći dio, odnosno čak četiri dana, bio osmišljen za mališane. Oni su slušali priče i bajke u izvedbi teatara 'Poco Loco' iz Zagreba i umjetničke skupine 'Hajsoks', kao i samih, za ovu prigodu utjelovljenih, nekadašnjih grofa i grofice Battyany, dvorskih dama i dvorske guvernante koji su djeci približili bajkovitu ambijentalnost ludbreškoga dvorca kroz posebne kostime i scensku interpretaciju.

DOBER VEČER, GOSPON GROF!
Marija Hlebec  - "Tam ke luč gari"
9. studenoga 2019.

Kulminacija petodnevnog događanja 'Čitajmo grofovski' priređena je u subotu, 9. studenog, programom 'Dober večer, gospon grof!'.
- Jemput na leto se večer zidemo v dvorcu pri grofu, pak njemu i celomu puku predstavimo novoga pisca ili stihoklepca, koji z svojim perom preštimava dragi domaći 'kaj' - ovim je riječima počeo program u svečanoj dvorani dvorca Batthyany u Ludbregu gdje je predstavljena pjesnikinja Marija Hlebec iz Krapine. Peti je to put da se autori kajkavskog govornog područja predstavljaju u Ludbregu, gdje u autohtonom interijeru ludbreškoga dvorca, okupljenima približavaju 'kaj' interpretirajući svoje stihove. Ovaj put, na petoj godišnjoj audijenciji kod ludbreškoga grofa i njegove svite predstavljena je zbirka pjesama na kajkavskom jeziku 'Tam ke luč gari' autorice Marije Hlebec. Marijina poezija iskazuje duboku povezanost sa zavičajem, čvrstoću obiteljskih spona i istinsku ljubav prema prirodi. Tijekom interpretacije njenih pjesma, od kojih su mnoge nagrađene i uglazbljene, publika je doživjela posebnu autoričinu emotivnost i gotovo materinsku brižnost koju pjesnikinja gaji prema čitatelju/slušatelju. O samoj autorici, njenim radovima i nagradama, te zbirci 'Tam ke luč gari' govorila je književnica Mirjana Mikulec, potpredsjednica Hrvatskozagorskog književnog društva Krapina, dok je poseban obol večeri dala istaknuta književnica Božica Jelušić govoreći o doživljaju autoričinih pjesmama i stvaralaštvu, počastivši pritom publiku i svojim stihovima nastalim tijekom samog programa.  Potpunom ugođaju doprinijele su i članice Ženskog vokalnog sastava 'Queentete' koje su uz glasovirsku pratnju Jurice Vugreka izvodile zagorske skladbe u jazz aranžmanu. Posebnu pozornost publike plijenili su i grof Batthyany kojeg je utjelovio Vlatko Hlupić, grofica Batthyany koju je glumila Katerina Zagorc, a njima se pridružila grofovska ženska svita: Jadranka Draganić, Biserka Kutnjak i Renata Hlupić, te dvorska guvernanta Đurđa Kokanović. Moderatori su bili Aleksandar Horvat i Edita Kutnjak Zlatar koja je, kao ravnateljica ludbreške Knjižnice, i zaslužna za organizaciju cjelokupnog programa 'Čitajmo grofovski'.

     

   

   
   
  

   

Tam ke luč gari
Če ti križ živleja žmehki pastane,
če ti meste galubaf puojeju vrane
i če h noči kmični ti puta zgubiš,
na moj se prag naviek ti lehke javiš!  

Verni se stiha na šudrane steze,
sedni na klupu spod naše si breze.
Danesi na dar mi kušlece svoje,
tam ke luč gari još uokne je moje.  

H svojem sercu ja naviek te nosim,
da verneš se meni Bogeka prosim.
Pred uoknam stajim i fieringa žučem,
čakajuč tebe h dalinu ja lučem…  

Verni se stiha na šudrane steze,
sedi na klupu spod naše breze.
Danesi na dar mi kušlece svoje,
tam ke luč gari još uokne je moje
.

                              Marija Hlebec 


"Strašno dobar vuk"- Umjetnička skupina "Hajsoks"
8. studenoga 2019.
Za posjet dvorcu grofa Batthyany nisu bili uskraćeni niti polaznici 1. i 2. razreda OŠ Ludbreg, njihovi posebni odjeli kao ni štićenici Udruge "Ludbreško sunce" S velikim zanimanjem su pratili priču koju je ispričao dvorski pripovjedač Željko Hajsok uz izvanrednu koreografiju i ritam glazbe na različitim udaraljkaškim instrumentima (tank drum, tarabuka, guiro, vibra slap...). Kako je i običaj, grof i grofica su predstavnicima "Ludbreškog sunca" i razredima podijelili Zahvalnice za sudjelovanje u programu. Program je održan u dva termina: 10 i 11 sati kako bi bila pružena mogućnost svoj zainteresiranoj djeci (njih 200-tinjak) da dožive jednu drugačiju priču o vuku, priču o "Strašno dobrom vuku".

     

   

     


"Četiri godišnja doba" - Umjetnička skupina "Hajsoks" 
Ispričati priču u kazališnom stilu i raditi s naturščicima, nije jednostavno. I to pred publikom. Jednu takvu predstavu i zadovoljstvo prisustvovati stvaranju djela „u živo“, priredio nam je Željko Hajsok s učenicima prvih razreda Srednje škole Ludbreg. Naziv djela: „Četiri godišnja doba“. Ne znajući što ih očekuje, učenici dobrovoljci su se bez susprezanja prijavili za sudjelovanje. Publika je bila u nestrpljivom očekivanju. Dozvolite da vam ukratko dočaramo sadržaj: Kreće vitez na konju kod svoje drage. Putovao on tako kroz šumu, gljive svud okolo počele rasti. Išao je dalje i dalje, a oko njega cvijeće uzdiglo glavice u pozdrav. Uskoro vjetar zafijuče, grane na drveću se njišu, lišće pada. Stigao vitez do svoje djeve i pozove je na ručak. A ono,što ona najviše voli, zamislite, su gljive. I odoše sretni natrag kroz šumu gdje su gljive već dovoljno narasle da ih se upotrebi za ručak. Zašto su vitez i dama bili sretni? Jer je među njima stajala ljubav, neraskidivo i čvrsto ih zagrlivši. Nikakav vjetar, zima niti žarko sunce nisu prepreka za pravu ljubav. Svojim iskustvom, znanjem, iznad svega profesionalnošću, a i velikim trudom, Željko nam je pokazao vlastitu kvalitetu kao redatelja, improvizatora i zaljubljenika u svoju profesiju. Bili smo malo zatečeni slobodom, spremnošću mladih školaraca da se upuste u nepoznate vode, ne znajući što ih očekuje. Njihovom oduševljenju nije bilo kraja, a jedan od njih, dok je bio intervjuiran, izjavio je da je to bila prilika da pokažu svoju kreativnost. Neobično fantastičan događaj za sve nas prisutne i važnost da mladima samo malo „puhnuti“ u leđa za njihov daljnji razvoj i izričaj.

   

     
   

7. studenoga 2019.
Dječji vrtići "Krijesnica" u Velikom i Malom Bukovcu
Grof i grofica Batthyany odlučili su današnji dan provesti van dvorca. Iako plemićkoga roda, sa svojom svitom odvezli su se u obližnja sela Veliki i Mali Bukovec. Odlučili su posjetiti dječje vrtiće "Krijesnica" i djeci prirediti kratki program. Osobno su čitali priču "Jež napušta dom", a dvorska guvernanta je ispričala priču "Sova na godišnjem odmoru". Koliko je tu bilo smijeha da su ih tete morale stišavati kako bi čuli nastavak i kraj priče. Interesantne su im bile haljine dvorskih dama, svatko je želio dodirnuti ih i poželjeli, dok porastu, da imaju svoju vlastitu.

     

   


Grofovska priča
U posjet grofu i grofici došli su učenici OŠ iz Martijanca. Udobno su se smjestili u stolice i priča je započela. Najprije su slušali priču o  "Ježu koji napušta dom", a zatim je grofovska guvernanta ispričala priču o "Sovi na godišnjem odmoru". Sve se to odvijalo u tišini, usredotočenošću, a kad je priči došao kraj, ruke su poletjele u zrak, a usta izvikivala pitanja na koja su uši htjeli čuti odgovor. Zadovoljni, s osmjehom na licu i prepričavanju doživljenoga, napustili su dvorac do neke druge posjete.

   

   


Županijsko Natjecanje u čitanju naglas
Jedan od načina za poticanje djece na druženje s knjigom i čitanje, ne u sebi, nego na glas je i natjecanje. U programu "Čitajmo grofovski" po prvi puta je uvršteno i ovo županijsko Natjecanje u čitanju naglas za učenike od 3. do 8. razreda osnovnih škola. U terminu od pet minuta trebao se svatko predstaviti, obrazložiti odabranu knjigu i pročitati ulomak iz iste. Komisija od tri člana pomno je pratila predstavljanje kako bi na kraju odabrala najbolje čitače za prva tri mjesta. Zvonki glasići odzvanjali su svečanom dvoranom, da bi već u sljedećem trenutku se transformirali u odgovarajuću ulogu iz knjige. Upečatljivo čitanje koje je publika nagrađivala aplauzom. Veliko iznenađenje bile su učenice Leonarda Marjanović, Zara Bilić, Anamarija Zavrtnik i Zara Lu Sakač koje su izvele zadivljujuće glumačke performanse. Grof je svim sudionicima natjecanja podijelio Zahvalnice za sudjelovanje u programu, a grofica prigodne poklone.
 
MLAĐA KATEGORIJA (3. - 5. RAZREDA):
1. mjesto - Ema Kefelja (OŠ "V. Nazor" Sveti Ilija, mentorica: Tatjana Slunjski)
2. mjesto - Dorotea Kliček (OŠ Vidovec, mentorica: Sanja Biškup)
3. mjesto - Marta Klaneček (OŠ Petrijanec, mentorica: Željka Rabuzin)

STARIJA KATEGORIJA (6. - 8. RAZREDA):
1. mjesto - Laura Bačani (OŠ Sveti Đurđ, mentorica: Elena Kovačić)
2. mjesto - Lorena Sopić (OŠ Vidovec, mentorica: Sanja Biškup)
3. mjesto - Josipa Petek (OŠ Martijanec, mentorica: Spomenka Struški)

Čestitke nagrađenima i njihovim mentoricama, a pobjednicima mnogo sreće na državnom Natjecanju u čitanju naglas koje će se održati 21. i 22. studenoga u Sisku.

     

     

    

    




"Strašno dobar vuk" - Umjetnička skupina "Hajsoks"
6. studenoga 2019.
Danas su dvorac Batthyany posjetili polaznici dječjih vrtića "Radost", "Iskrica" i "Smjehuljica". Ulazili su u svečanu dvoranu tiho, s pijetetom, razgledavajući svaki detalj. A onda su pred njih izašli grof i grofica sa svitom, pozdravili ih i svatko je objasnio svoju ulogu u dvorcu. Nemalo su bili iznenađeni kada su se pojavili jedan striček i teta, čudno obučeni s još čudnijom prtljagom. To su ustvari bili dvorski čitači, umjetnička skupina "Hajsoks", Monika i Željko. Za djecu su pripremili priču "Strašno dobar vuk". Jako neobična i skroz suprotna od one klasične koju svi znamo. Dvoranom je zvonio dječji smijeh kao tisuću proljetnih zvončića dok ih u proljeće zanjiše nježni lahor. To je čitač s vremena na vrijeme "ometao" tetu pripovjedačicu. Pokazivao je i davao djeci da isprobaju instrumente za "ometanje". Ah, kojeg li veselja!

       

   

   


"Carevo novo ruho"- Teatar "Poco Loco"
5. studenoga 2019.

Ovo je već sedma godina kako grof i grofica Batthyany otvaraju vrata dvorca u Ludbregu i priređuju određene programe za djecu i odrasle. Danas su u goste pozvali teatar "Poco Loco" iz Zagreba koji su na neobičan način izveli predstavu "Carevo novo ruho". Djeca 3. razreda OŠ Ludbreg bila su toliko oduševljena i ponesena pričom da su u nekim scenama i sami sudjelovali.

   

   
 
  

 
.


 
Čitajmo grofovski 2018.
"Dvorska luda"
6. - 9. studenoga 2018.
Čitanje po grofovski je počelo. Već 7. godinu po redu, grof Batthyany je širom otvorio vrata svojeg dvorca i pozvao djecu i odrasle na programe koje su pripremili njegovi podanici. Priča o Cmoljcu koji zna gdje stanuje knjižnica ispričala je osobna guvernanta grofove djece na način kako samo guvernante znaju. Tako umješno je pričala da su djeca slušala s najvećom pažnjom. Tko zna, možda si je netko i poželio da ima takvu guvernantu! Kao i u svakom dvorcu, tako i u ovom ludbreškom, grof Batthyany je imao dvorsku ludu. A, eto tako, da nasmije njega i dvorjane na zabavama ili da ih razveseli dok su bili u tmurnom raspoloženju. Izvodila je luda gluposti, ludirala se, ali i pokazala svoju umješnost u korištenju raznih instrumenata, žongliranju s čunjevima, lopticama. Uzdasi oduševljenja ispunili su dvoranu, a povici "još, još" odzvanjali su dugo. Kako bi izrazila zahvalnost puku za posjet programu, grofica je predstavnicima dodijelila zahvalnice potpisane od strane grofa.

       

    

  


"Dostojanstvo čovjeka" - predavanje Nove Akropole iz Varaždina
6. studenog 2018.
Ove se godine navršava 70 godina od UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima usvojene krajem 1948. godine. U njezinom članku 1. svečano se proglašava: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva. Koliko je dostojanstvo potrebno biću obdarenom razumom i savješću, svjedočimo svakodnevno u današnjem svijetu u kojem čovjek nikada nije bio toliko informativno povezan, a s druge strane toliko otuđen. Ali, to je naš svijet i nama je živjeti u njemu. Kako ćemo to činiti, prvenstveno ovisi o nama samima, bez obzira na okolnosti u kojima se trenutno nalazimo. Izvanjske okolnosti ne možemo birati, ali naše djelovanje u okviru njih stvar je našeg izbora. Dostojanstvo čovjeka prije svega temelji se na časnosti, poštenju, čistoći misli i našim namjerama. Dostojanstvo može proizaći samo iz nas samih, iz onoga za što smo se izborili unutar sebe, odnosno iz temeljnih vrijednosti na kojima gradimo svoj život.

     

     


"Djed i najveća repa u svemiru"- Teatar "Poco Loco"
7. studenog 2018.
Drugi dan u programu "Čitajmo grofovski", grof Batthyany je za djecu 3. razreda OŠ Ludbreg i polaznike Dječjeg vrtića "Radost" upriličio predstavu "Djed i najveća repa". Za tu priliku pozvao je glumačku družinu Theatar Poco Loco koja je doputovala čak iz Zagreba. Kako su dobro izveli predstavu! Djeca su se toliko uživjela u priču da su i sama sudjelovala u nekim scenama. Doma nisu otišla praznih ruku. Predstavnici razreda dobili su Zahvalnice za dolazak na programu, a neki, po želji, i autograme grofice i grofa.

     

     
  

"Kaos prije premijere" - Dječje kazalište "Makamus"
8. studenog 2018.
Dana 8. studenog 2018., u programu "Čitajmo grofovski", sudjelovalo je dječje kazalište "Makamus" iz Murskog Središća. Članovi, djeca od vrtićke do srednjoškolske dobi izveli su predstavu "Kaos prije premijere". Tekst potpisuje Nina Horvat, a adaptaciju Ivan Goričanec.  Priča je to o Snjeguljici i sedam patuljaka rudara, odnosno, priča o događajima iza zastora, prije premijernog izvođenja. Kada gledatelji misle da će predstava tek početi, iznenade se zaokretom i završetkom kakvom se nisu nadali. Svojom glumom, djeca su izmamila osmijehe na licima publike i ostavila dojam da se radi o profesionalnim glumcima.

    

     


Susret s Marijom Jurić Zagorkom - Društvo Marije Jurić  Zagorke
9. studenog 2018.

Učenicima Srednje škole Ludbreg predstavljena je jedna od najpoznatijih književnica, Marija Jurić Zagorka. Predsjednica istoimenoga Centra za ženske studije iz Zagreba, Dubravka Vidović, utjelovila je Zagorku, te su učenici sve o životu ove važne hrvatske žene saznali u prvom licu, kao da je pred njima stajala sama Marija Jurić. Bila je prva profesionalna novinarka, najčitanija hrvatska književnica. Urednica "Obzora", pokretačica i urednica "Ženksog lista", prvog časopisa za žene. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije, te za prava žene. Njezin stan danas je Memorijalni muzej, a u okviru programa "Zagorka" provode se dokumentacijsko-informativne, obrazovne i kulturne aktivnosti za njegovanje, proučavanje i promicanje Zagorkine baštine kao i tema vezanih uz žensku povijest i kulturu.

     

     


DOBER VEČER, GOSPON GROF!
Grad v sredini sveta - Aleksandar Horvat  
9. studenog 2018.
Za zadnju večer projekta „Čitajmo grofovski“, u programu "Dober večer, gospon grof", ludbreški grof Batthyany je ostavio otvorena vrata ljubiteljima pisane riječi i to domaće. I ove godine je dozvolio jednom pučaninu da se predstavi svojim umijećem i vještinom korištenja pera. Bio je to Aleksandar Horvat, naš Aco, naš Ludbrežanin. Predstavio je svoj prvijenac, zbirku poezije pod nazivom „Grad v sredini sveta“. Što navodi čovjeka da opjeva svoj grad i ostavi vječni trag o njemu? Ljubav. Ljubav prema domu, ljudima, krajoliku, čak i prema zraku koji udiše, jer tamo gdje je dom i zrak miriše drugačije, posebno, kao nigdje drugdje. Sklepao je stihove o djetinjstvu, ulicama kojima se širio miris toplog kruha i domaće juhe, šetnjama po bregima i starim kletima. A, Bednja, bistra i žuboreća ljeti, zimi tiha i mirna, na razgovor zove. I kad se oblaci tmasti nad gradom nadviju, a magla tajanstveno skriva od pogleda, i tada je grad lijep, jer je svoj. Jedinstveni su ljudi i zvijezde na nebu sjaju posebnim sjajem. Kad vjetar zahuče, nije on ljut, to poruke prenosi: il' će zima il' će jug. I pleše pero po papiru o „Prošćenju“, o „Ženskom placu“, „Kolovrtu“, „Jakim težacima“... Ludbreg je jedan i jedini! Za umješnost kojom je predstavio grad, novopečeni stihoklepec dobio je pjesmu „A kam bi išel“ kao podsjetnik da pripada tu, da nigdje nije ljepše kao u gradu iz sredine svijeta. Zahvala je otišla urednici zbirke, Lidiji Novosel, prof. i Božici Jelušić, književnici za napisani predgovor. Sliku o predivnom gradu, dočaranu riječju, upotpunio je pjevački zbor „Pajdašice“. Riječ je bila data i gradonačelniku Dubravku Biliću, a ispred Hrvatskog sabora kulture prisutnima se obratila g-đa Katarina Dimšić. Stihove iz zbirke čitale su: Snježana Hranić, Ksenija Mihin i Đurđa Kokanović. Svečanom ceremonijom, vrata dvorca „Batthyany“ su se zatvorila, ne zauvijek, već do sljedećeg susreta s nekim drugim kajkavskim stihoklepcem. Svečanom ceremonijom, vrata dvorca „Batthyany“ su se zatvorila, ne zauvijek, već do sljedećeg susreta s nekim drugim kajkavskim stihoklepcem.

       

     

     

     

     


Finale finala
9. studenog 2018.
Dobar glas daleko se čuje. Program "Čitajmo grofovski" je ostavio najbolje dojmove, pa se pročulo po svijetu da u Ludbregu gradu žive grof i grofica sa svitom, tako dobri, da svake godine pozivaju pučane na svečanosti priređene u njihovu čast. Pučani su se htjeli zahvaliti na divnim večerima provedenim u dvorcu, a osobito da grofici čestitaju rođendan, koji je, eto, bio baš te zadnje večeri. Poslali su joj pismo. Kakva je pošta bila u ono vrijeme, ovamo-onamo, pismo je greškom stiglo u daleku zemlju Bali. Dobri ljudi, kojih svugdje ima, poslali svog najboljeg tekliča da čim hitnije dostavi to pismo na određenu adresu. Ajme, problem! Čovjek ne zna govoriti hrvatski. Na svu sreću, google translator zna. Saznavši da je na pravome mjestu, teklič preda poruku pučkom stihoklepcu Aleksandru Horvatu. S najvećim poštovanjem, pročita on grofici pjesmu "Zahvala" za sva dobročinstva koja je napravila i još uvijek radi za svoje pučane. Gromoglasnim pljeskom ostali se pridružuju čestitkama. Kako je grofica dobroga srca, stihoklepcu je na dar dala uramljenu pjesmu "A kam bi išel" kao podsjetnik da mu je mjesto tu, u dragom ludbreškom domu. Za odanost i vjerno služenje, dvorske dame su dobile bukete sačinjene od ruža koje rastu u grofovskom vrtu. Na kraju su svi bili pozvani na druženje i domjenak uz slasne delicije iz grofovske kuhinjske peći.

       

    


 
.  
Čitajmo grofovski 2017.
 
8. studenog 2017. Program za djecu
Grofica Lujza: Elzin Anđeo

U Mjesecu hrvatske knjige u programu Čitajmo grofovski Gradska knjižnica zajedno s grofom i groficom poziva u goste groficu Lujzu. Grofica Lujza stigla je modernom kočijom sa svojom pratnjom u dvorac Batthyany. Učenicima drugih razreda Osnovne škole Ludbreg ispričala je priču Elzin anđeo. Pričom su djeca mogla doživjeti groficu Lujzu kao dobročiniteljicu koja je uvijek pomagala siromašnim, a naročito djeci.
Lujza grofica Erdody (1853-1924) jedna je od značajnih ličnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kroz svoj život činila je velika dobra dijela, osnivala je zaklade za siromašne, podupirala razne humanitarne i građanske udruge te pomagala školama i crkvi. Povijest groficu Lujzu pamti i kao nadarenu pijanisticu te vrsnu skladateljicu romantizma. Njezine su skladbe izvođene u koncertnim dvoranama diljem Europe.






Program za djecu
Grofica Lujza: Magda

Mališani grofovije Radost stigli su kišnog jutra odmah nakon doručka zaštićeni jarko žutim kabanicama u dvorac Batthyany slušati priču. U dvorcu ih je dočekao grof i grofica Batthyany koji su im pričom i pojavom dočarali svoj nekadašnji život na dvoru. Odraslom grofu i grofici pridružili su se i mali grof i grofica iz grofovije Radost i tako zajedno dočekali gošću, groficu Lujzu. Grofica im je ispričala priču pod nazivom Magda, priču iz stvarnog života grofice Lujze koja je živjela prije 120 godina. Tako su djeca saznala kako je grofica pomagala siromašnoj djeci i uvijek prije Božića dijelila darove i kruščiće.
I naši mališani iz grofovije Radost uživali su u slatkim kruščićima koje je ispekla za njih današnja grofica Lujza, gospođa Dubravka Beneković.




Program za odrasle
glazba za lutnju ( tragom hrvatske renesansne lirike) ,
na lutnji - Igor Paro
Zoran Kelava - besjednik

"Od pravog ljepše" glazba za lutnju tragom hrvatske renesansne lirike, bio je još jedan od programa Gradske knjižnice u "Čitajmo grofovski". Umjetnici, Igor Paro na renesansnoj lutnji i glumac Zoran Kelava kao besjednik predstavili su učenicima Srednje škole Ludbreg renesansne hrvatske autore i glazbu tog vremena. Učenici su ovim programom doživjeli na poseban način autore koje čitaju kao lektiru u nastavnom programu.
O programu "Od pravog ljepše" govori i dr. Tonko Maroević:
"Glumac Zoran Kelava i glazbenik Igor Paro priredili su recital renesansnoga pjesništva, uz odgovarajuću pratnju lutnje, instrumenta koji se kronološki, tipološki i intonativno idealno vezuje uz govorenje stihova ljubavnog nadahnuća i humora, vedrine i životne radosti. Kao okosnicu predstave uzeli su epigrame i podrugljive pjesme Marka Marulića. Uz Marulićeve duhovite i poticajne stihove, večer dopunjuju recitacije Hektorovićevih, Lucićevih, Bobaljevićevih i inih tekstova, čime predstava stvara atmosferu nekoga ladanjskoga domjenka iz humanističko-renesansnog razdoblja, a u mediteranskom okružju. Izrazitim interpretativnim nervom kazivača Zorana Kelave i istančanom izvedbom vještinom lutnjaša Igora Para, predstava komornoga karaktera i nezahtjevne tehničke opreme, nalazi redovito dobar empatijski odjek kod publike, pa je preporučam na mnogim pogodnim mjestima, posebno onima vezanim uz renesansnu tradiciju."
dr. Tonko Maroević


     

 
9. studenog 2017. Program za djecu
Teatar Poco Loco: predstava Djed i repa-



 
10. studenog 2017. Program za odrasle
podjela priznanja najčitateljima u 2017. godini.
gosti večeri: Darko Foder (kajkavski pjesnik)
Andrija Maronić (cimbalist)


DOBER VEČER, GOSPON GROF!

Već treću godinu Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” se zide v dvorcu pri grofu pak njemu i celomu puku predstavi novoga pisca ili stihoklepca, koji z svojim perom preštimava dragi domači kaj.



Falimo vas lepo, zdravi i živi,
Vi preštimani naš milostivi
Kaj ste zezvali ovaj zbor
I kaj ste v svoj prelepi dvor
Pozvali nas, preponizne sluge
Da ostavimo kose i pluge,
Pak gradu vašemu od silnoga zlata
Donesemo grudu težačkoga blata.

Kraj vašega silnog bogatstva i sjaja
Bude pasalo malo domačega "kaja",
Kajti, zlato nikaj ne hasne,
Če vam duša med dvorskim zidima gasne.

Prosim, dobro si napnite vuha,
V dvor smo prinesli ljudskoga duha,
Ne bu vas strašil, najte pobeči,
Jer to je duh dobre kajkavske reči.

Zato vam sluga vaš preponizni, srca vesela,
Jemput na leto stihoklepca dopela.
Kaj bi vi i vaši milostivi gosti
Čuli kak kmet rasklecanih kosti
Pesmu pripoveda dok je najteže
Reč po reč v misel poveže.

Dober večer, gospon grof,
Lepo je da se več treče leto vidimo spoznof,
Bi lepo prosil, če nej bila tlaka,
Kaj bi za početak dali znaka...



Dobro ste došli i nije mi žal,
Stihoklepca budem nagraditi znal,
Nek kajkavski duh zapuni zidine močne.
Dajem dozvolu da prectava počne.



Komornik najavljuje:
Stihoklepec DARKO FODER



Jenu molu,
        kratku,
        jenu druabničku pesmu
        sam štel napisati.
        Eli kak?
Da se oatpre zviraj,
        rieči beže,
        koate se,
        kapiču,
        sieh stron musiču.
Agenj
        da f kmice zažgeš
        kie je tie
        šteri bo to hajsu poagasil?
Štopljin
        da adverneš,
        nie ga te žejne zemlje
        štera bo tua paserknula vu se.
Vrata
        da adškrineš,
        proapuh praf pateže,
        huče, fijuče.
A rieči some idu,
                         idu,
                              idu
                                 - nikak da adidu!
        Some zviraju,
        v glave se prebiraju,
        vunj se puču,
        papier lačni luču.
                         I kak bi se zastavil,
                         papier bieli astavil?
Preveč lieta bil sam stiha,
pone toaga štel bi reči,
        pa gavoarim, pišem,
        čez pesme - slike živoata rišem.
Saki stronjski jezik
        šteri ja sam vučil
       - engleški, švapski, latinščina -
koa mi znači,
če pazabim ja damači?



Dragi i preštimani poslušači i pljeskači,
Kaj još malo fkradnem časa,
Pak vam rečem
Kojega smo denes dopelali asa.
Leta jezero devetsto sedamdeset četrtoga,
Deteči plač z obloka otprtoga,
Na svet je došel mali Darko Foder,
Da bi četerdeset tri lete kesneše,
Došel v Ludbreg, dragi grof, k vam na oder.
Med tem se zaškolal v svojemu Ivancu,
Pak su dali posla mladomu gimnazijalcu,
Ve dela v Cargovcu na krugovalcu.
Još od negda stare stvari nabira,
I druge skupljače organizira,
Štima tradiciju v svojemu kraju,
I svoj govor v zavičaju.
Makar zna govoriti i pisati gradski,
Denes bu nam govoril ivanjski,
Koji je, dragi moji
Ne tak jako stranjski
Kak sima dobro poznati bednjanski!
I to nas denes samo zanima,
Darko Foder, stihoklepec z Ivanca.



DAMAČA RIEČ
De su mi koareni?
Kom me serce furt vlieče?
Tom de je grunt, hiženjka stara,
tom je vugrad i pluat, tom su me seče.

Neke me tira pad Ivonjščicu na brege,
de žive ljudi štere poaznum,
familija, pajdaši stari i kalege!

Tom su bajeri, hoste, garice,
sinakuaše, njive,
paznate steze i živice.

Tu tič se javlja, jastreb leti,
koakat papieva, krava muče,
veverica skače, serna beži,
žaba krekeče, soava huče.

Zave me stari hrast,
murva i čriešnja.
Zavo me rieči damače,
štere ad sieh penez i bagatstva
više mi znače.
Če astone bez karenja,
koa ti znači starem drievu
so listje, terda serž i čversta kuara,
jer bez karenja drieve mrieti muara.

Tom de si znikel karenje pusti,
paslušaj glas svuaj
i damaču rieč de ti veli:
“Tu je duam tvuaj!”



Gospon grof, i grofica draga,
Lepo prosim, zameriti najte,
Samo mi jenu minutu dajte.
Morala sam dojti, al ne bez vraga,
Of moj zarulenec malo je spil,
Pak je nekaj važno pozabil.

IVANEC je,
Tak kaj bute i to znali,
Trifrtal vure od nas daleko,
 I ako ne zna neko,
Tam su živeli prvi ljudi,
I od njih je se poteklo.

Ivanec se štima
Kaj Ivanščicu ima,
Legende stare pune ormare,
V njemu su živeli i vitezi i fratri,
I vaši grofovski brati,
Ivanec ima se,
Ivanec je kak Ludbreg bogati.

 Ve sam rekla kaj sam štela,
Najte mi zameriti,
Nisam puno časa zela.
Niti više zela nebi
Nek ve stihoklepec veli kaj o sebi.



MILINA
Sepasod me bile,
noage su iskale
koa je oaku mile!

Pad Ivonjščicu visuaki zrasel,
na voačunski traniki krave pasel.
Na Kuazjak sam furt hozal,
jastrebe ad zguara lukal,
dišeče đurđice bral,vžival!
Na bajeri ribe loavil,
pa Trakoščanskom jezeru ploavil.
Beciklina pa cielam kraju klačil,
ad Bednje, Višnjice, Vinice da Margečuna pot aznačil.
V jerefski pieski gips, a na Gaveznice ahate iskal,
da sieh rudnika na Kraševski Zviri pote znal.
Ivonjske hoste se prehadil,
z jagadami v Jazvina furt se sladil,
putuval kre Očure de kumienje vade,
a na Goare Veterničke, zanaviek sve serce dal puce mlade!

 Fala ti, Boagek,
na te lepuate,
 tak bi moagel
se da stuate!



Dragi grof i promatrači,
Vidim vas klimati,
Pak znam kaj to znači,
Ivanjski il ivanečki,
Tak vam je legel,
Kaj bi ga znali čuti I stoječki i ležečki.

A ve prosim groficu milostivu
Da si vuha nategne
O ljubavi bomo malo čitali,
pak nebi štel, uzorita,
Da vam kaj važno pobegne.



                             

KURAŽ
Pa siemi stezumi ja te iščem
     furt te senjam,
     k sercu stiščem.

     Koa pa sum vej?!
  Denes sam te našel!!
Ne znum za šteri bi vogel fljetne
zašel?

Lučem, premišljavum,
     slažem si rieči,
pamujne te ašpehavum.

Skuražim se, pa krenem,
     male zgruntam,
 pa se berže spontam.

    Mrtuljek adleti,
    tiček atperhne,
       čas preleti.

 Se se zbistri kak i glaž,
   vej sam hude jaki!
A koa mi znači vej kuraž?



Ivanečki govor bogme lepo se čuje,
Ta kajkavska glazba kaj z reči se kuje.
A za njim ove note farbu mu daju Mefke i plahe
Direkt vu vuho pogoditi znaju.
Z grofovskim dopuštenjem,
Počujmo malo,
Nek nam pokaže Majstor Jendraš,
Kak cimbala žice moliju očenaš.

ANDRIJA MARONIĆ, VIRTUOZ NA CIMBALU!





Evo vidiš kakvi su moži prekleti,
Sam jim je ljubav na pameti.
No, nikaj ne rečem,
I ja se gda gda v ljubav prešečem,
Ali pamet nemreš hititi prek plota
I na paši ju meti celoga života.
Čovek treba vreden biti,
Posla se prijeti, za penezi iti,
Nisu penezi se na svetu,
Ali si z njimi kak v raju...
To bar grof i grofica znaju.



KIE BO ČE NEŠ TI?
Kie bo če neš ti?
     Škuale zbavil,
      pamoagel sosedu,
     derva za zimu spravil,
      lačnega poazval k abedu,
      kalinje pripravil!
A kie bo če neš ti?
     Na damačije se močil,
     njivu zaral,
     listje v hoste pazubačil,
     garicu pavezal,
     decu paštenju vučil,
     snieg admietal!
Kie bo če neš ti?
     Poakasil sinakuašu,
     gavaril pa damači,
     adnesel krave siene f kuašu,
     pavedal mome koa ti znači,
     siramaku kruha dal,
     athičenemu tuaplu rieč,
     pad vedrim nebem spal!
Pa kie bo če neš ti?
     Vugrad zasadil,
     f teškem času za istinu rieč rekel,
     karužnjak naponil,
     tikvenjak spekel,
     marvu naronil!
Kie bo če neš ti?
     Stronjskega svieta se vernol f sve roade meste,
     pamalil se Boagu,
     sliepega prepeljal priek ceste,
     poaklje dežđa išel gledeti pogu!
A kie bo če neš ti?
     Sakamu kie te mrzi dal roku,
     dal pravi navuk čeri i sinu,
     da te bali preterpel moku,
     branil damavinu!
A kie bo če neš ti?
Če neš ti, a kie bo?
Zate, nuaj reči da ti se neda.
Jer, kie bo če TI neš?



Milostivi gospon grof,
Draga svita uzorita,
Vaš ponizni sluga pita:
Je li se i vama vidi,
Da su ovi dvorski zidi,
Dosti kajkavskog se vžili
Za te cajt dok tu smo bili?

Stihoklepci lepo pišu z perom,
Al vse treba biti z merom,
Za denes bu dosta, idemo proč,
Želim vam sima lefku noč.
Fala za se kaj ste nam dali,
Bumo vas k letu nazaj zvali.



2017. godine Gradska knjižnica “Mladen Kerstner” u programu “Dober večer, gospon grof!” predstavila je pjesnika iz Ivanca, Darka Fodera.
Vidimo se iduće godine!

Poslušajte audio zapis
 
 
Čitajmo grofovski 2016.
 
15. studenog 2016.
Dober večer, gospon grof.
Predstavljanje pjesmarice Ane Katarine Zrinski
Kliknite da biste poslušali
Oproštajno pismo Petra Zrinskog Ani Katarini Zrinskoj
čita glumac HNK Varaždin Zoran Kelava
 
11. studenog 2016.
Poetsko glazbena večer Branke Kamenšek
 
9. i 10. studenog 2016.
Čitajmo grofovski 2016.
Kliknite za priču Veliki vrč koju čita Sanja Malagurski
 
7. studenog 2016.
Gostovanje u Vukovaru
 
17. studenog. 2015. Dober večer gospon grof 2015
16.-17. studenog. 2015. Čitajmo Grofovski 2015.
15.-17. listopada. 2014. Čitajmo grofovski 2014.   
15. listopada 2013. Čitajmo Grofovski 2013.
12. studenog 2012. Čitajmo grofovski 2012 – fotografije
25. listopada 2012. Čitajmo grofovski 2012.
22. listopada 2012. Čitajmo grofovski 2012

 

 

 

Čitajmo grofovski 2020.