Prijavite se na NATJEČAJ

3. recital kajkavske poezije "Božo Hlastec"

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

U RITMU ČITANJA

od 15. listopada do 15. studenog

Program za odrasle

Program za djecu

 vratite knjigu            bez naplate zakasnine

Pozivamo vas na program

U RITMU RUSKE GLAZBE

koncert ansambla

KALINKA

Rusko govorno društvo u Međimurju “Kalinka” osnovano je 24. rujna 2007. Trenutno je “Kalinka” najbrojnije društvo ruske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Od lipnja 2019. broj članova društva iznosi više od 100 ljudi. To su uglavnom ruski sunarodnjaci, Hrvati i svi oni koji su bliski ruskom jeziku i ruskoj kulturi. Glavni ciljevi društva “Kalinka” su očuvanje nacionalnog identiteta, popularizacija ruskog jezika i kulture te predstavljanje običaja i tradicija multinacionalne Rusije. Djelovanje “Kalinke” često se naziva mostom koji povezuje dvije kulture: kulturu Rusije i kulturu Hrvatske. Glavna poveznica društva je ansambl “Kalinka”.

Izložba BABUŠKI

iz kolekcije Anđelka Peranca

kliknite za detalje

 KEŠNERIJADA 2018.

KAJKAVSKI GARTLIC

Programom Kajkavski gartlic Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ obilježila je 90. obljetnicu rođenja Mladena Kerstnera. Vijenac na spomen ploču na rodnoj kući Mladena Kerstnera postavio je gradonačelnik g. Dubravko Bilić, a prisutnim pjesnicima obratio se Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici i izvršni urednik Sabranih djela Mladena Kerstnera: Na današnji dan prije 90. godina 8. srpnja 1928. godine rođen je na središnjem ludbreškom trgu u ovoj kući Mladen Kerstner, sin roditelja Marice i Zvonimira. Kao što je poznato obljetnice su ona prigoda da se na primjeren način u javnosti svrati pozornost među ostalim na one značajne ljude koji su doprinijeli identitetu svog rodnog mjesta ili zavičaja u nacionalnim okvirima, a ludbreški spomenar bogat je takvim uspješnim osobnostima spomenimo samo Vladimira Filipovića, Danila Pejovića, Rudolfa Fizira, Božu Hlasteca...U nizu takvih imena hrvatski književnik Mladen Kerstner zauzima zasebno mjesto i to stoga jer, kako je ovdje pod ovom spomen-pločom na njegovoj rodnoj kući u jednom intervjuu naglasio prof. emeritus Stjepan Hranjec, glavni urednik Sabranih djela M. Kerstnera u četiri knjige, Mladen Kerstner naš je prvi kajkavski komediograf. I stoga mi je posebno drago da smo se našli danas u ovoj obljetničkoj svečanosti Mladenu Kerstneru u spomen i to kajkavci iz sjevernohrvatskog bazena od Ivanca do Novog Marofa i Varaždina od Koprivnice, Peteranca do Vrbovca i naravno, pjesnici iz Ludbrega. Školovao se u Ludbregu, potom u Zagrebu poslije drugog svjetskog rata na Zemaljskoj glumačkoj školi gdje ga je zapazio veliki Branko Gavella. Pečalbario je kao glumac, redatelj, humorista i glumac od Pule do Požege, Ludbrega i Varaždina, da bi se krajem 60-tih godina prošlog stoljeća skrasio u Zagrebu. Autor je radio drama, romana, književnik za djecu, pjesnik, dok je najpoznatiji po svojim antologijskim ostvarenjima Mejaši, Gruntovčani i Dirigenti i mužikaši od kojih su Gruntovčani ovjenčani naslovom najbolje hrvatske tv-serije u 20. stoljeću!!! Vrijedan i odličan pionirski posao kojim je udario temelje u valorizaciji njegova književna opusa odradio je prije 20-tak godina prof. Dubravko Bilić i grad Ludbreg danas ima sreću da mu je na čelu čovjek s toliko društvene i umjetničke empatije za njegovu prošlost, sadašnjost ali i sveukupnu kulturološku budućnost i identitet sjevernohrvatskog kajkavskog grada. Također, Joža Skok je s pravom primijetio glavne odrednice u književnom opusu Mladena Kerstnera a to su komediografska književna forma, humor, kajkavski jezik i vrlo spretno upravljanje najsuvremenijim medijima - radiom i televizijom. I naposljetku, ove godine u jesen u Mjesecu hrvatske knjige bit će objavljena prva od četiri knjige iz edicije Sabrana djela Mladena Kerstnera koja će donijeti u sklopu korpusa hrvatske književnosti revalorizaciju njegovih radio drama, kazališnih predstava i televizijskih serija. Ova vrijedna edicija će biti objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske te u suradnji s Maticom hrvatskom i HAZU što samo svjedoči o velikom značaju i ugledu Kerstnerova književna opusa u korpusu nacionalne kulture. Hvala Mladenu Kerstneru i hvala svima Vama koji ste danas ovdje i svojim kajkavskim djelima častite njegovo ime!

 Živjeli!

Na šetnici ispred perivoja dvorca Batthyany postavljene su spomen ploče Mladenu Kerstneru, ludbreškom književniku i redatelju te Boži Hlastecu, ludbreškom kajkavskom pjesniku. Ispred rodne kuće Mladena Kerstnera i na nogostupu ispred Gradske knjižnice ispisani su njihovi stihovi. U centru svijeta pjesnike i goste pozdravio je gradonačelnik g. Dubravko Bilić: Drago mi je što zajedno započinjemo jedan neobičan projekt, a njegova neobičnost do izražaja će doći kroz nekoliko godina. Njime želimo pokazati da Ludbreg prepoznaje vrijednost kajkavskog jezika i kajkavske književnosti. Priča je zamišljena prije par godina i na njoj smo radili neko vrijeme u suradnji s Bojanom Schubert koja radi na Institutu za jezik i koja je obradila znanstveno-stručni dio projekta i odabrala kajkavske autore, velikane kajkavske književnosti i neke njihove tekstove koje ćemo predstaviti Ludbrežanima, ali i svima koji dođu u Ludbreg i koji će se imati priliku šećući se Ludbregom zamisliti nad onim što su njihovi prethodnici, kajkavski pjesnici htjeli reći.  U postavljanju prvih tekstova na ulice našeg grada sudjelovali su pjesnici iz Ludbrega, Koprivnice, Peteranca, Vrbovca, Ivanca, Novog Marofa, Brezničkog Huma i Varaždina.

Kajkavski gartlic – šetnja pjesnika Ludbregom

Na sam rođendan Mladena Kerstnera Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ okupila je kajkavske pjesnike od Peteranca, Koprivnice do Vrbovca, od Novog Marofa, Brezničkog Huma do Varaždina. Domaćini pjesnicima bili su naši ludbreški pjesnici, Aleksandar Horvat, Anica Kovaček, Đuka Kokanović, a poeziju Bože Hlasteca čitala je i Jasenka Bajrović. Ideju o šetnji gradom Ludbregom uz čitanje poezije dali su nam još prošle godine Ivanečki pjesnici Darko Foder i Ljiljana Vuglač svojim programom Kolovrat riječi. Prateći njihov program, osmislili smo naš ludbreški poetski kajkavski gartlic. Tako su u nedjelju, 8. srpnja u popodnevnim satima Ludbrežani mogli vidjeti skupinu ljudi i pjesnika kako šeću Ludbregom, od glavnoga trga do rodne kuće Mladena Kerstnera, ulicom Alojzija Stepinca do Svetišta Predragocjene Krvi Isusove te perivojem do dvorca Batthyany. Na svakoj lokaciji gosti pjesnici bili su upoznati znamenitostima našeg grada te su čitali svoje kajkavske pjesme, a publika uživala u različitosti kajkavskog govornog područja. Darko Foder nam je predstavio svoj ivanečki kajkavski, Ana i Miroslav Betlehem kajkavski govor Koprivničkog Peteranca, Katarina Zadrija svog grada Vrbovca. Ružica Kišur-Črlenec došla nam je iz Brezničkog Huma, a Tibor Martan iz Novog Marofa. Nakon ugodne šetnje gradom uslijedio je zabavni program na lokalitetu gdje je snimana jedna od epizoda Mejaša, Falinga Imbre Presvetlog. Ispod inkriminirane trešnje gosti su mogli uživati u programu koji su za njih priredili glumci Kešneri i tamburaši KUD- „Anka Ošpuh“ Ludbreg.

PRESS KONFERENCIJA POVODOM NAJAVE                    OBJAVLJIVANJA SABRANIH DJELA                                       MLADENA KERSTNERA ZA 90. OBLJETNICU ROĐENJA

Ludbreg, malo mjesto smješteno na sjeverozapadu Hrvatske iznjedrilo je mnoga poznata imena iz različitih sfera djelatnosti. Spomenimo samo neke od njih. Rudolf Fizir, konstruktor aviona, Marija Winter, učiteljica i ludbreška kroničarka, Josip Tišljar, hrvatski akademik, Vladimir Filipović, filozof, istražitelj hrvatske baštine i drugi. Među njima svakako značajno mjesto zauzima Mladen Kerstner, književnik, redatelj, glumac, novinar. Ove godine se obilježava 90. obljetnica njegovog rođenja. Ujedno, novinarima je obznanjena najava Sabranih dijela autora, koja bi se objavila po knjigama tako da prva knjiga budu drame i komedije, druga poezija i proza, treća korespondencija, a četvrta studija o samom Mladenu Kerstneru. Pronađeni su neobjavljeni rukopisi, radio drame i drugi materijali na kojima će se raditi i biti objavljeni u Sabranim djelima. Tim povodom održana je konferencija za novinare, pod pokroviteljstvom grada Ludbrega, a u organizaciji Ogranka Matice hrvatske iz Koprivnice i Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“. Održana je u pivnici koja nosi naziv po jednom od njegovih djela „Mejaši“, a nalazi se nasuprot njegovoj rodnoj kući.  Na konferenciji su prisustvovali: Dubravko Bilić, gradonačelnik grada Ludbrega, Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici i izvršni urednik Sabranih djela, prof. emeritus Stjepan Hranjec, glavni urednik Sabranih djela, Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica Knjižnice, Miro Betlehem, tajnik Ogranka Matice hrvatske, Smiljka Bencet, glumica koja je ovjekovječila lik Regice u „Gruntovčanima“ i Martin Sagner, neponovljivi Draž Katalenić-Dudek. Evocirali su uspomene iz vremena snimanja serijala. Posjetili su lokalitete na kojima su snimane pojedine epizode: nekadašnje mjesto gdje se nalazila slastičarna „Kiki“, pivnica, trg, željeznička stanica. Neizostavan je bio posjet lokalitetu „Črešnja“ na Kataleni gdje je također snimljena jedna epizoda „Falinga Imbre Presvetloga“.  Ovdje bi bilo značajno istaknuti repliku Dudeka sa snimanja epizode na željezničkom kolodvoru, kod odlaska u Njemačku, kao poruku mladima koji razmišljaju o napuštanju svoje domovine: „Ja bez doma nemrem, pa kaj nem, da vjutro oči oprem, videl svojega dvorišča, škednja, vrta, lipo pod hižom, kaj ničeg ne više. Gda se toga zmislim, tu vnutri zapeče, a suze vudre v oči, bi se najraje za nekaj prijel i vikal: nejdem, nikam nejdem. Meni je milejše gladen sedeti pod mojom hruškom, neg se bogastvo sveta imeti“.  Koliko su likovi iz „Gruntovčana“ ostavili snažan dojam i kako ih se ljudi sjećaju ispričao je Martin Sagner u jednoj anegdoti o sebi: Vozio se jednog dana taksijem, taksist ga gleda, gleda i pozdravi: „Dobar dan g. Katalenić“. Dan se primicao kraju, a akteri naše priče su, sjedeći ispod črešnje, zadovoljni, sretni, zagrljeni, završili još jednu epizodu, ovaj puta o Mladenu Kerstneru i njegovim djelima. Svaki kadar snimila je ekipa iz HTV-a, a nakon obrade prikazala na 1. programu nacionalne televizije.

 NOVO - MICRO:BIT U KNJIŽNICI!

Od danas, 4. travnja 2018. godine u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ Ludbreg će se osim standardne posudbe knjiga i časopisa, multimedijalne građe moći posuditi i micro:bit paket! Korisnici Knjižnice mogu posuditi micro:bit paket na rok od 21 dan.
Što je micro:bit? Micro:bit je maleno računalo koje se može programirati, zamišljeno i oblikovano tako da učenje i podučavanje učini jednostavnim i zabavnim. Micro:bit se može upotrijebiti za sve vrste cool kreacija, od robota do glazbala mogućnosti su beskrajne. Osim uređaja, u paketu se nalaze i generalne upute kako početi raditi s uređajem, te link za web stranicu posebno prilagođenu korisnicima. Na njoj se mogu pronaći informacije: kako započeti rad, kako napraviti prve programe i gdje pronaći detaljnije informacije i više projekata u kojima se koriste micro:bitovi.
Požurite u Knjižnicu i budite prvi koji će posuditi i isprobati micro:bit paket!

Program za djecu u srpnju 2018.

Program za odrasle u srpnju 2018.

Program za odrasle u lipnju 2018.

Program za djecu u svibnju 2018.

Program za odrasle u svibnju 2018.

Program za djecu u travnju 2018.

Program za odrasle u travnju 2018.

Radionica primjene mobilnih aplikacija

Program -BEBE U KNJIŽNICI-

ČITATELJSKI KLUB